sr-Latn-RSen-GB
Select the search type
 
  • Site
  • Web
Search
facebook twiter contact contact
  • Uvod
  • Baza osudjenika
  • Baza propisa
    • Srbija
      • Ustavi
      • Zakoni
      • Podzakonski akti
    • Jugoslavija
      • Ustavi
      • Zakoni
      • Podzakonski akti
  • Teme
    • Abolicionizam
    • Statistike
    • Načini pogubljenja
      • Streljanje
        • Karaburma
        • Povez
      • Vešanje
      • Mrtva šiba
      • Točak
      • Dekapitacija
      • Nabijanje na kolac
        • Falaka
        • Čengele
      • Javno izlaganje tela pogubljenih
    • Dželati
      • Alojz Sajfrid
      • Škola za dželate
      • Florijan Mauzner
      • Karlo Dragutin Hart
      • Egidij Fuks
      • Stanislav Todorović
      • Lazar Šaraba
      • Paja Jockov
      • Milorad Golubović
    • Abolicija 2002
    • Zašto smo protiv smrtne kazne?
    • Smrtna kazna u književnosti
      • Franc Kafka
      • Aleksandar Popović
      • Leonid Andrejev
      • Bora Ćosić
      • Andrej Bičkov
      • Alber Kami
      • Jovan Jovanović Zmaj
      • Viktor Igo
      • Oskar Vajld
      • Ranko Risojević
      • Radovan Beli Marković
      • Vidosav Stevanović
      • Žozef de Mestr
      • Teodor Drajzer
      • Danilo Kiš
      • Fransoa Vijon
      • Stendal
      • Horhe Luis Borhes
      • August Šenoa
      • Slobodan Gavrilović
      • Vladimir Nabokov
      • Ivo Andrić
      • Gajto Gazdanov
      • Piter Keri
      • Stefan Odegi
      • Jevgenij Ivanovič Zamjatin
      • Džek London
      • Aleksandar Gatalica
      • Artur Kestler
      • Fjodor Mihailovič Dostojevski
      • Vitalij Šentalinski
      • Embrouz Gvinet Birs
      • Andrija Matić
      • Dragan Radulović
      • Džon Grišam
      • Stevan Tontić
      • Džordž Orvel
      • Miloš Crnjanski
      • Aleksandar Hemon
      • Ljubomir Simović
      • Svetolik Ranković
      • Vladimir Sorokin
      • Per Fabjan Lagerkvist
      • Mirko Kovač
      • Hana Kent
      • Stevan Raičković
      • Meša Selimović
      • Žan Ipolit Tiseran
      • Tokatčuk Olga
      • Norman Majler
      • Jovica Aćin
      • Haled Hosein
      • Stiven King
      • Borislav Pekić
      • Truman Kapote
      • Milovan Marčetić
      • Niko Bartulović
      • Jovan Radulović
      • Stanislav Krakov
      • Margaret Etvud
      • Andres Roslund i Borge Helstrom
      • Stojan V. Živadinović
      • Dragiša Vasić
      • Milena Marković
      • Oskar Davičo
      • Žan Pol Sartr
      • Đorđo Manganeli
      • Aleksandar Petrov
      • Italo Kalvino
      • Džon Stajnbek
      • Vladislav Bajac
      • Velimir Lukić
      • Platon
      • Mihail Bulgakov
      • Don DeLilo
      • Bruno Jasjenjski
      • Fric Hohvelder
      • Dragutin Ilić
      • Miroslav Krleža
      • Edgar Li Masters
      • Ante Kovačić
      • Milka Aleksić Grgurova
      • Vilijam Šekspir
      • Mori Ogai
      • Mo Jen
      • Robert Muzil
      • Toni Parsons
      • Henrik Sjenkjevič
      • Mišel Turnije
      • Šon Ašer
      • Ćamil Sijarić
      • Nikolaj Vasiljevič Gogolj
      • Nikita Stanesku
      • Čarls Dikens
      • Stanjislav Ignjaci Vitkjevič
      • Desanka Maksimović
      • Oliver Peč
      • Svetlana Velmar Janković
      • Simo Matavulj
      • Laslo Blašković
      • Nenad Jovanović
      • Anri de Monterlan
      • Olga Tokarčuk
      • Arundati Roj
      • Salman Ruždi
      • Herbert Zbignjev
      • Hulio Kortasar
      • Enes Halilović
      • Milovan Đilas
      • Andžej Bursa
      • Patrik Ziskind
  • Bibliografija
  • Medjunarodno pravo
    • Ugovori
      • Univerzalni
      • Regionalni
        • Afrika
        • Amerika
        • Evropa
    • Deklaracije
      • Univerzalne
      • Regionalne
        • Afrika
        • Amerika
        • Evropa
    • Rezolucije
      • OUN
      • Drugo
    • Drugo („Meko pravo“)
    • Praksa
      • Evropski sud za ljudska prava
      • Interamerički sud za ljudska prava
      • Komitet za ljudska prava
    • Međunarodni standardi
    • Moratorijum OUN
  • Javno mnjenje
    • Debate
      • Skupština Srbije, 2002
      • Ustavotvorni odbor,Skupština Kraljevine Srbije1888
    • Peticije
      • Peticija 1980.
      • Peticija 1983.
      • Peticija 1983. - potpisnici iz Srbije
    • Ankete
      • anketa19
      • anketa20
  • Vesti
    • Tekuće
    • Arhiva
  • Akcije
    • Tekuće
    • Prošle
  • Linkovi
strana ažurirana: 27.02.2013

Milorad Golubović je bio partizan u drugom svetskom ratu, a posle rata je radio u Narodnoj miliciji, gde je doterao do čina kapetana. I u ratu i posle njega je učestvovao u izvršenjima smrtnih kazni, bilo samostalno bilo kao pripadnik ili komandir streljačkog voda. Prema sopstvenom kazivanju, ubio je između 500 i 1.000 ljudi. 

Zahvaljujući anonimnosti egzekutora i streljačkih vodova posle rata, možda se nikada ne bi saznalo za Golubovića i njegov doprinos pravosuđu, da 1968. godine on nije izvršio jedno teško ubistvo i tako dospeo u novine. Tada je već bio u penziji i godinama je saletao znatno mlađu Mirosandu Satarić, kasirku u samoposluzi, udatu majku maloletne ćerke. Pošto ga je Mirosanda odbila, Golubović ju je, gonjen patološkom ljubomorom, ubio iz revolvera na ulici u po bela dana, dok je za ruku držala svoju šestogodišnju devojčicu. 

Zločin je izazvao gnušanje u tadašnjem Beogradu, a na mestu ubistva je postavljena spomen-ploča. Ona je prvo stajala na fasadi zgrade u Siminoj 1, ali je početkom ovoga veka novi vlasnik adaptirao zgradu, pa je ploča skinuta i stavljena kao ležeće spomen-obeležje na pločnik, blizu ugla s Višnjićevom ulicom, gde stoji i danas. 

ŽENE, LJUDI I DECO
OVDE JE 22 JUNA 1968 G. REVOLVERSKIM KURŠUMIMA IZREŠETANO TELO NEDUŽNE, ČESTITE I DOBRE ŽENE I MAJKE, MIROSANDE SATARIĆ, 
NA OČIGLED NJENE MALE ĆERKICE. SVOJ MLADI ŽIVOT ŽRTVOVALA JE BRANEĆI SVOJU ČAST I POŠTENJE.
8 MART 1970 G. OBELEŽJE SE STAVLJANA INICIJATIVU 48 RADNIH KOLEKTIVA GRADA BEOGRADA
(kliknuti na fotografiju radi uvećanja)

Golubović je odmah uhapšen, suđen i osuđen na smrt, ali mu je Okružni sud u Beogradu odmah po izricanju zamenio smrtnu kaznu kaznom dvadesetogodišnjeg zatvora. 

Golubović možda nikada nije razumeo zašto je osuđen. On je, možda sasvim iskreno, verovao da je njegov zločin beznačajan u poređenju s njegovim zaslugama. Iz zatvora je pisao ministarstvu pravde: „Ja ako sam u zatvor, ja volim Jugoslaviju [...]. Ja sam bio u partizane u Miliciju gde sam rekvidirao 500–1000 neprijatelja“. Na suđenju je branilac, advokat Filota Fila, izneo „tužnu istinu“: „Golubović je kao profesionalni izvršilac učestvovao u obavljanju nekoliko stotina smrtnih kazni, i to je kod njega dovelo ne samo do trajne traume već i do potpunog gubitka normalnog ponašanja“.  Prema Fili, Golubović je svoju žrtvu „ubio hladnokrvno i kao sa nekim pravom, a na suđenju se držao izvan svih normi. Nije se kajao ni pokušavao da ma čim objasni svoj postupak. Čak je smatrao da je njegovo pravo da ubije ženu koja ga je odbila. [...] Golubović jednostavno nije bio u stanju da oceni šta je pravda a šta njegovo pravo“. (Filota Fila, Protiv smrtne kazne, Beograd 1981, str. 29–30)

design by s4it impresum | autorska prava | privatnost | mapa sajta