sr-Latn-RSen-GB
Select the search type
 
  • Site
  • Web
Search
facebook twiter contact contact
  • Uvod
  • Baza osudjenika
  • Baza propisa
    • Srbija
      • Ustavi
      • Zakoni
      • Podzakonski akti
    • Jugoslavija
      • Ustavi
      • Zakoni
      • Podzakonski akti
  • Teme
    • Abolicionizam
    • Statistike
    • Načini pogubljenja
      • Streljanje
        • Karaburma
        • Povez
      • Vešanje
      • Mrtva šiba
      • Točak
      • Dekapitacija
      • Nabijanje na kolac
        • Falaka
        • Čengele
      • Javno izlaganje tela pogubljenih
    • Dželati
      • Alojz Sajfrid
      • Škola za dželate
      • Florijan Mauzner
      • Karlo Dragutin Hart
      • Egidij Fuks
      • Stanislav Todorović
      • Lazar Šaraba
      • Paja Jockov
      • Milorad Golubović
    • Abolicija 2002
    • Zašto smo protiv smrtne kazne?
    • Smrtna kazna u književnosti
      • Franc Kafka
      • Aleksandar Popović
      • Leonid Andrejev
      • Bora Ćosić
      • Andrej Bičkov
      • Alber Kami
      • Jovan Jovanović Zmaj
      • Viktor Igo
      • Oskar Vajld
      • Ranko Risojević
      • Radovan Beli Marković
      • Vidosav Stevanović
      • Žozef de Mestr
      • Teodor Drajzer
      • Danilo Kiš
      • Fransoa Vijon
      • Stendal
      • Horhe Luis Borhes
      • August Šenoa
      • Slobodan Gavrilović
      • Vladimir Nabokov
      • Ivo Andrić
      • Gajto Gazdanov
      • Piter Keri
      • Stefan Odegi
      • Jevgenij Ivanovič Zamjatin
      • Džek London
      • Aleksandar Gatalica
      • Artur Kestler
      • Fjodor Mihailovič Dostojevski
      • Vitalij Šentalinski
      • Embrouz Gvinet Birs
      • Andrija Matić
      • Dragan Radulović
      • Džon Grišam
      • Stevan Tontić
      • Džordž Orvel
      • Miloš Crnjanski
      • Aleksandar Hemon
      • Ljubomir Simović
      • Svetolik Ranković
      • Vladimir Sorokin
      • Per Fabjan Lagerkvist
      • Mirko Kovač
      • Hana Kent
      • Stevan Raičković
      • Meša Selimović
      • Žan Ipolit Tiseran
      • Tokatčuk Olga
      • Norman Majler
      • Jovica Aćin
      • Haled Hosein
      • Stiven King
      • Borislav Pekić
      • Truman Kapote
      • Milovan Marčetić
      • Niko Bartulović
      • Jovan Radulović
      • Stanislav Krakov
      • Margaret Etvud
      • Andres Roslund i Borge Helstrom
      • Stojan V. Živadinović
      • Dragiša Vasić
      • Milena Marković
      • Oskar Davičo
      • Žan Pol Sartr
      • Đorđo Manganeli
      • Aleksandar Petrov
      • Italo Kalvino
      • Džon Stajnbek
      • Vladislav Bajac
      • Velimir Lukić
      • Platon
      • Mihail Bulgakov
      • Don DeLilo
      • Bruno Jasjenjski
      • Fric Hohvelder
      • Dragutin Ilić
      • Miroslav Krleža
      • Edgar Li Masters
      • Ante Kovačić
      • Milka Aleksić Grgurova
      • Vilijam Šekspir
      • Mori Ogai
      • Mo Jen
      • Robert Muzil
      • Toni Parsons
      • Henrik Sjenkjevič
      • Mišel Turnije
      • Šon Ašer
      • Ćamil Sijarić
      • Nikolaj Vasiljevič Gogolj
      • Nikita Stanesku
      • Čarls Dikens
      • Stanjislav Ignjaci Vitkjevič
      • Desanka Maksimović
      • Oliver Peč
      • Svetlana Velmar Janković
      • Simo Matavulj
      • Laslo Blašković
      • Nenad Jovanović
      • Anri de Monterlan
      • Olga Tokarčuk
      • Arundati Roj
      • Salman Ruždi
      • Herbert Zbignjev
      • Hulio Kortasar
      • Enes Halilović
      • Milovan Đilas
      • Andžej Bursa
      • Patrik Ziskind
  • Bibliografija
  • Medjunarodno pravo
    • Ugovori
      • Univerzalni
      • Regionalni
        • Afrika
        • Amerika
        • Evropa
    • Deklaracije
      • Univerzalne
      • Regionalne
        • Afrika
        • Amerika
        • Evropa
    • Rezolucije
      • OUN
      • Drugo
    • Drugo („Meko pravo“)
    • Praksa
      • Evropski sud za ljudska prava
      • Interamerički sud za ljudska prava
      • Komitet za ljudska prava
    • Međunarodni standardi
    • Moratorijum OUN
  • Javno mnjenje
    • Debate
      • Skupština Srbije, 2002
      • Ustavotvorni odbor,Skupština Kraljevine Srbije1888
    • Peticije
      • Peticija 1980.
      • Peticija 1983.
      • Peticija 1983. - potpisnici iz Srbije
    • Ankete
      • anketa19
      • anketa20
      • Anketa2021
      • anketa2022
  • Vesti
    • Tekuće
    • Arhiva
  • Akcije
    • Tekuće
    • Prošle
  • Linkovi
strana ažurirana: 27.02.2013

Dekapitacija

Odsecanje glave je među najstarijim načinima pogubljenja. Još u starom Rimu se krivičnopravna nadležnost zvala „nadležnost za krv“ (iurisdictio sanguinis), a krivično pravo – „pravo mača“ (ius gladii). Mač je stalni atribut rimske boginje pravde, Justicije: ona u jednoj ruci drži terazije pravde, a u drugoj mač. Mnogi advokati u Srbiji (a i drugde) i danas koriste takvu Justiciju kao logo na svojim firmama, a jedan se dosetio da joj – s obzirom da su u Srbiji smrtne kazne uglavnom izvršavane streljanjem – u ruku umesto mača stavi pušku.

                                                                              

 

„Kapitalni“ (od latinskog caput = glava) zločini su oni koji povlače smrtnu kaznu, a u nekim jezicima se krivično pravo i danas zove „pravo glave“ – na primer, na ruskom je to уголовное право (a kriminalitet je уголовшчина).

U srednjem veku, pоgublјеnjе mаčеm је smаtrаnо zа svојеvrsnu privilеgiјu аristоkrаtiје, dоk su zа plеbs kоrišćеni mučniјi nаčini еgzеkuciје, kао štо su tоčаk ili vеšаlа. Odsečene glave su izlagane na javnim mestima. „Dо izbiјаnjа Rеvоluciје, izlаgаnjе оdsеčеnih glаvа bilо је uоbičајеni nаčin nа kојi su еvrоpski suvеrеni dеmоnstrirаli pоdаnicimа svојu mоć“. Kаkо sе, krајеm оsаmnаеstоg i u dеvеtnаеstоm vеku, еvrоpskа društvа dеmоkrаtizuјu, а mоnаrhiје – tаmо gdе su sе zаdržаlе – pоstајu stаbilniје i sudskа pоgublјеnjа аristоkrаtа rеđа, tаkо sе оvе rаzlikе slаbiје оbdržаvајu, pа dеkаpitаciја u nеkim zеmlјаmа pоstаје rеgulаrаn nаčin pоgublјеnjа, bеz оbzirа nа društvеni stаtus krivcа. I tо је јеdаn vid nаprеtkа kа оpštој јеdnаkоsti, kојu је prоklаmоvаlа Frаncuskа rеvоluciја.

U Srbiji, dekapitacija je do 1840-ih godina korišćena retko, a posle toga nikako. Sačuvan je opis jednog takvog pogubljenja iz 1817. godine. Osuđeni, ruku vezanih na leđima, stavljan je u sedeći položaj tako da nogama obrgli panj koji se nalazi ispred njega, pa su mu onda vezivane i noge. Pomoćnik dželata mu je glavu stavljao u kožnu zamku, koja je išla ispod podbratka i oko ušiju, pa je povlačio unapred, tako da se vrat istegne, a dželat je odozgo sabljom udarao po vratu sve dok ga ne preseče (za to je skoro uvek bilo potrebno po nekoliko udaraca). 

design by s4it impresum | autorska prava | privatnost | mapa sajta