sr-Latn-RSen-GB
Select the search type
 
  • Site
  • Web
Search
facebook twiter contact contact
  • Home
  • Convict Database
  • Serbian Law
    • Serbia
      • Constitutions
      • Statutes
      • Regulations
    • Yugoslavia
      • Constitutions
      • Statutes
      • Regulations
  • Topics
    • Abolitionism
    • Statistics
    • Modes of execution
      • Shooting
        • KaraburmaEng
        • Blindfolded
      • Hanging
      • Lethal Gauntlet
      • The Wheel
      • Decapitation
      • Impalement
        • Çengel
        • Falaqa
      • Public display of bodies
    • The Executioners
      • Alois Seyfried
      • Flоriаn Маusnеr
      • Karlo Dragutin Hart
      • Egidij Fux
      • Stanislav Todorović
      • Lazar Šaraba
      • Paja Jockov
      • Milorad Golubović
    • 2002 Abolition
    • Why oppose the death penalty?
    • The death penalty in literature
      • Laslo Blašković (en-GB)
  • Bibliography
  • International Law
    • Treaties
      • Universal
      • Regional
        • Africa
        • America
        • Europe
    • Declarations
      • Universal
      • Regional
        • Africa
        • America
        • Europe
    • Resolutions
      • OUN
      • Other
    • Other („Soft Law“)
    • Case Law
      • European Court of Human Rights
      • Interamerican Court of Human Rights
      • Human Rights Committee
    • International Standards
    • UN Moratorium
  • Public Opinion
    • Debates
    • Petitions
    • Opinion Polls
      • anketa19 (en-GB)
      • anketa20 (en-GB)
      • Anketa2021 (en-GB)
      • anketa2022 (en-GB)
  • News
    • Current
    • Archive
  • Campaigns
    • Current
    • Historical
  • Links
page updated: 27.02.2013

Paja Jockov

Paor iz Rumenke, Paja Jockov je rođen  oko 1916. godine. Pred kraj Drugog svetskog rata, 1944. godine, prišao je partizanima, a posle rata je služio u Narodnoj miliciji. Tada je postao član Komunističke partije Jugoslavije. A zahvaljujući članstvu u Partiji, postao je i dželat. To je bilo ovako: 

 
   Ferenc Sombathelji

U novembru 1946. godine, Vrhovni sud Vojvodine je osudio na smrt devetoricu visokih mađarskih oficira i činovnika koji su bili odgovorni za masovne pokolje Srba i Jevreja (tzv. racije) tokom rata. Prvooptuženi na tom procesu, honvedski general Ferenc Sombathelji, osuđen je na smrt streljanjem, a trojica njegovih saradnika na smrt vešanjem. Komandir Narodne milicije, zadužen za izvršenje smrtnih kazni, dobio je partijsku instrukciju da bi, s obzirom na značaj suđenja i visoke funkcije osuđenih, bilo poželjno da smrtnu kaznu vrše ljudi od poverenja, po mogućstvu članovi Partije, kako bi se predupredile eventualne sabotaže. Komandir je kao jednog od izvršilaca odabrao Paju Jockova i saopštio mu da mu je poveren „odgovoran zadatak“. Uputio ga je da se o tehnici vešanja obavesti kod izvesnog Maričića, koji je već uspešno obesio nekoliko osuđenih u Novom Sadu, ali je bio vanpartijac.

Paja Jockov je, „koliko se seća“, u narednih 15 godina izvršio 116 smrtnih kazni. Najteže mu je bilo kada je njegov starešina, šef novosadske policije, 1946. osuđen na smrt zato što je prisvojio ukradeno odelo, nađeno kod provalnika koga je isleđivao. Jockov je svog bivšeg šefa ubio iz revolvera, iz neposredne blizine, ali tek iz drugog pokušaja i to ga je duboko potreslo. 

Penzionisan je 1960. godine, s teškim psihičkim oštećenjima. Psihijatru se žalio da ga „progone mrtvi“, ali zbog obaveze čuvanja službene tajne nije mogao da mu objasni ko su oni, pa je lekar dijagnostikovao „maniju gonjenja“. Kao penzioner je mnogo pio i opsesivno obilazio mesta u okolini Novog Sada na kojima je vršio egzekucije. Umro je 1970. godine.

O Paji Jockovu je ostavio opširnu belešku Veljko Komlenović, koji je od 1968. do 1972. bio šef policije u Novom Sadu. On je više puta intervjuisao Jockova, a razgovarao je i sa psihijatrima koji su ga lečili.

design by s4it impresum | autorska prava | privatnost | mapa sajta