Nikita Stanesku
Biografija
|
Nikita Hristov Stanesku, jedan od najznačajnijih a svakako najpoznatiji rumunski pesnik XX veka,rođen je 31.januara 1933. godine u Ploeštiju. Zbog ratnih okolnosti, a i problema sa zdravljem školovanje u rodnom gradu završio je u školi „Apostoli Petar i Pavle“ 1952. godine. Potom se upisuje na Filološki fakultet Univerziteta u Bukureštu i studije rumunskog jezika i književnosti završava 1957. godine. Tri godine kasnije, 1960. objavio je svoju prvu knjigu Smisao ljubavi. Veliko oduševljenje književne kritike izazvali su njegovi stihovi: Tuga moja sluša nerođene pse / kako laju na ljude nerođene / iz knjige Pravo na vreme, a potonje zbirke dokazale su da je za to oduševljenje koje i dan danas traje bilo valjanih razloga. Poslednju pesničku knjigu za života Čvorovi i znaci objavio je 1982. godine.
Radio je kao urednik u značajnim rumunskim književnim časopisima, tri godine uzastopno za svoje pesničko umeće dobijao je nagradu Saveza rumunskih pisaca. Dobitnik je i Herderove nagrade za književnost 1985. godine. Bio je i kandidat za Nobelovu nagradu za književnost.
Nikita Stanesku važi za jednog od najplodnijih evropskih pesnika, objavio je čak trideset zbirki, a za najvažnije se smatraju: Smisao ljubavi(1960), Vizija osećanja (1964), Pravo na vreme (1965), II elegija (1966),Alfa (1967), Jaje u sferi (1967), Laus Ptolomaci (1968), Nereči (1969), U slatkom klasičnom stilu (1970), Gordosti hladnoće (1972), Epika Magna (1978),Nesavršena dela (1979)iposlednju vorovi i znaci (1982).
Posmrtno je proglašen za
lana rumunske Akademije, a u njegovom rodnom mestu svake godine se odr~ava internacionalni festival poezije koji nosi njegovo ime.
Umro je 11. decembra 1983. godine.
Epitafna njegovom spomeniku je njegova pesma:
Autoportret
Ja nisam ništa drugo
do mrlja krvi
koja govori.
Nikita Stanesku
Pogubljenje
Gubilište je postavljeno
izgla
an je panj
~rtva beše ošišanog potiljka
d~elat je sve
ano nosio crnu rizu
doboši zalupaše
ram-tram-tam ram-tam-tam
ili kako bi Vergilije kazao
„Et tararam&t;/p>
et taradixit“
}rtva je zastala za trenutak
o
ima rastu~ujui drvee
potom je stavila labudov vrat
na panj.
- Ne preteruj!- re
e joj d~elat.
Nikita Stanesku Munja i hladnoa
Izbor i prevod s rumunskog Petru Krdu
KOV, 2007. godine