| SAD: Podrška javnog mnenja smrtnoj kazni ispod 50% prvi put za 45 godina
30. septembar 2016: Podrška javnog mnenja smrtnoj kazni opala je za 7% u odnosu na prošlu godinu. Prema istra~ivanju sprovedenom od strane "Pew Research Center" 29. septembra 49% Amerikanaca podr~ava smrtnu kaznu. Poslednji put je podrška smrtnoj kazni u SAD bila ispod 50% u novembru 1971. godine kada je Galup sproveo istra~ivanje javnog mnenja, tada je podrška smrtnoj kazni takoe bila 49%.
Podrška smrtnoj kazni je opala kod svih demografskih grupa u proteklih godinu dana: Veina Afroamerikanaca (63%), hispano (50%), u uzrastu od 18-29 godina (51%), sa završenim fakultetom (51%), demokrate (58%) i ateisti (50%) se u izra~enim procentima protive smrtnoj kazni. 72% republikanaca podr~ava smrtnu kaznu što je za 5% manje podrške u odnos na prošlu godinu.
izvor: DPIC |
| SAD: Kalifornija u novembru odlučuje o smrtnoj kazni
17. septembar 2016: Bira
i u Kaliforniji e u novembru glasati o dve suprostavljene mere – jednoj koja predvia ukidanje smrtne kazne u toj saveznoj dr~avi, i drugoj koja bi trebalo da je oja
a.
U Kaliforniji, na izvršenje smrtne kazne
eka 750 zatvorenika,
ije slu
ajeve trenutno razmatraju sudovi. U toj saveznoj dr~avi postoji konsenzus da od ponovnog uspostavljanja smrtne kazne 1978. godine, taj sistem ne funkcioniše.
“Poreski obeznici u Kaliforniji platili su pet milijardi dolara. Ta savezna dr~ava pogubila je 13 osoba. Oko 100 je preminulo
ekajui na izvršenje smrtne kazne (od prirodnog uzroka ili starosti), pre nego što je odlu
eno o njihovim ~albama ili pre nego što je dr~ava mogla da ih pogubi”, ka~e Pola Mi
el, sa pravnog fakulteta Lojola.
Dve mere, o kojima e biti odlu
ivano u novembru, trebalo bi da reše aktuelni problem - predlog 62 ukidanjem smrtne kazne, a predlog 66 pospešivanjem pravnog procesa za njeno izvršenje. Javnost je podeljena.
izvor: Glas Amerike |
| Advokatska komora Japana poziva na ukidanje smrtne kazne
7. septembar 2016: Advokatska komora Japana e po prvi put jasno uputiti poziv na ukidanje smrtne kazne, a sve u svetlu globalnog trenda protiv smrtne kazne i pogrešnih osuda osuenika na smrt.
Advokatska komora je do sada radila na tome da podstakne javne debate o ukidanju smrtne kazne u Japanu.
U nacrtu deklaracije koja e biti predstavljena na konferenciji za zaštitu ljudskih prava u gradu Fukui u oktobru, advokatska komora e insistirati na reforma japanskog krivi
nog zakonika, što uklju
uje i ukidanje smrtne kazne.
Iako se u nacrtu deklaracije naglašava va~nost pru~anja podrške ~rtvama zlo
ina, u njoj se takoe navodi: "ak i u slu
ajevima u~asnih zlo
ina, po
inioci se mogu promeniti na bolje ako dobiju odgovarajui tretman."
izvor: Asahi |
| Mapa: U 58 država širom sveta se još uvek izvršava smrtna kazna
1. septembar 2016: Kao što se mo~e videti na mapi, sve dr~ave u Evropi, osim Belorusije, su ukinule smrtnu kaznu. U Rusiji na snazi moratorijum na pogubljenja, te je poslednja smrtna kazna izvršena 1996. godine. U Belorusiji, dr~avi koju
esto nazivaju "poslednja diktatura u Evropi" izvršeno je dvanaest smrtnih kazni u poslednjih sedam godina i više od 200 od 1990. godine.
Samo
etiri dr~ave koje se smatraju industrijski naprednim, još uvek izvršavaju smrtne kazne: SAD, Japan, Singapur i Tajvan.
Dr~ave koje su nedavno ukinule smrtne kazne su: Gvineja (2016), Nauru (2016), Kongo (2015), Surinam (2015), Fid~i (2015), Madagaskar (2012), Letonija (2012) i Gabon (2010).
Lista od 58 dr~ava koje još uvek izvršavaju smrtne kazne:
1--Bocvana
2--ad
3--Savez Komora
4--Kongo
5--Egipat
6--Ekvitorijalna Gvineja
7--Etiopija
8--Gambija
9--Lesoto
10-Libija
11-Nigerija
12-Somalia
13-Somalilend
14-Ju~ni Sudan
15-Sudan
16-Uganda
17-Zimbabve
18-Antigva i Barbuda
19-Bahami
20-Barbados
21-Belize
22-Kuba
23-Dominika
24-Gvatemala
25-Gvajana
26-Jamajka
27-Sveti Kristofor i Nevis
28-Sveta Lucija
29-Sveti Vincent i Grenadini
30-Trinidad i Tobago
31-SAD
32-Afganistan
33-Bahrein
34-Bangladeš
35-Kina
36-Indija
37-Indonezija
38-Iran
39-Irak
40-Japan
41-Jordan
42-Severna Koreja
43-Kuvait
44-Liban
45-Malezija
46-Oman
47-Pakistan
48-Palestinska Teritorija
49-Katar
50-Saudijska Arabija
51-Singapur
52-Sirija
53-Tajvan
54-Tajland
55-UAE
56-Vijetnam
57-Jemen
58-Belorusija
Broj ukupnih pogubljenja u 2015. godini:
Prema Amnesti Internešonalu, 25 dr~ava je izvršilo najmanja 1.630 smrtnih kazni prošle godine.
Devetnaest dr~ava u Aziji: Avganistan (1), Bangladeš (4), Kina (nema preciznih podataka), Indija (1), Indonezija (14), Iran (977+), Irak (26+), Japan (3), Jordan (2), Malezija (nema preciznih podataka), Severna Koreja (nema preciznih podataka), Oman (2), Pakistan (326), Saudijska Arabija (158+), Singapur (4), Tajvan (6), UAE (1), Vijetnam (nema preciznih podataka), i Jemen (8+).
Pet afri
kih dr~ava: ad (10), Egipat (22+), Somalija (25+), Ju~ni Sudan (5+), Sudan (3).
Jedna dr~ava na ameri
kom kontinentu: SAD (28).
izvor: Telegraph |
| Irak: Pogubljeno 36 osoba zbog masakra u Speičeru
22. avgust 2016: U Iraku je u nedjelju obešeno 36 osoba koje su prethodno osuene za masakr nad gotovo 2.000 vojnih regruta 2014. godine, koji su po
inili pripadnici oru~ane grupe Islamska dr~ava Irak i Levant, navode agencije. Oni su proglašeni krivima za u
eše u masakru Spei
er, koji je tako nazvan po vojnoj bazi u blizini Tikrita, iz koje je prvo kidnapovano, a zatim i ubijeno 1.700 regruta, prenela je agencija AFP. "U zatvoru Nasiria je jutros pogubljeno 36 zatvorenika osuenih zbog masakra Spei
er", potvrdio je za francusku agenciju potparol Vladinog ureda u Dikaru, provinciji
iji je glavni grad Nasiria.
Masakr su izvršili pripadnici ISIL-a kada su preuzeli zna
ajan deo teritorije na severu Iraka. Oni su kasnije objavili fotografije i videosnimke pokolja. Masovne grobnice su otkrivene godinu dana kasnije, kada su ira
ke snage ponovo uspostavile kontrolu nad tim delom dr~ave.
izvor: Al Jazeera |
| Turski premijer ublažio retoriku zagovaranja smrtne kazne
16. avgust 2016: Turski premijer Binali Jildrim je izjavio da bi pravi
no suenje predstavljalo te~u kaznu za osumnji
ene za dr~avni udar nego smrtna kazna - ovo izjava je korak u nazad u odnosu na retoriku zagovaranja uvoenja smrtne kazne.
Predsednik Erdogan je predlo~io da bi Turska mogla da vrati smrtnu kaznu nakon neuspelog pu
a 15. jula. Turska je ukinula smrtnu kaznu 2004. godine kao deo reforme u procesu pridru~ivanja EU.
Pretnje uvoenjem smrtne kazne je zapanjilo EU jer je abolicija smrtne kazne jedan od uslova oko kog nema pregovaranja sa dr~avama kandidatima za
lanstvo u EU.
"Smrtna kazna je smrt jedanput, no za sve njih postoji mnogo vea smrt. To je zapravo nezavisno i pravedno suenje", poru
io je turski premijer Binali Jildirim.
izvor: France24 |
| SAD: Vrhovni sud savezne države Delaver proglasio smrtnu kaznu neustavnom
5. avgust 2016: Vrhovni sud savezne dr~ave Delaver je 2. avgusta proglasio da je procedura pri izricanju smrtne kazne u ovoj saveznoj dr~avi neustavna. U slu
aju Bend~amin Rauf protiv dr~ave Delaver, sud je stao na stanovište da procedura pri izricanju smrtne kazne krši ustavna na
ela nedavno utvrena od strane Vrhovnog suda SAD u slu
aju Hurst protiv Floride. etiri sudije Vrhovnog suda Delavera je stalo na stanovište da pri izricanju smrtne kazne u ovoj saveznoj dr~avi se neustavno favorizuje odluka sudije, a ne porote, pri odlu
ivanju da li je tu~ilaštvo dokazalo postojanje ote~avajuih okolnosti neophodnih za izricanje smrtne kazne.
izvor: DPIC |
| UK: Veza između Bregzita i smrtne kazne
18. Jul 2016: Za Bregzit su glasali oni koji podr~avaju smrtnu kaznu, a protivnici smrtne kazne su bili protiv izlaska UK iz EU! Prema jednom istra~ivanju na uzorku od 24.000 glasa
a, stav prema smrtnoj kazni je najbolji prediktor stava prema Bregzitu, bolji od socio-ekonomskog statusa (bogati-siromašni). Za Bregzit bi glsaalo samo 20% onih koji su protiv smrtne kazne, a
ak 70% onih koji je podr~avaju.
Izvor: BBC |
| Prizivanje smrtne kazne za brutalna ubistva
|
16. jul 2016: Srbija će doneti zakon o nasilju u porodici, zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, a izmenama krivičnog zakona biće pooštrene kaznene mere za počinioce nasilja, kao odgovor na sve češća krivična dela u toj oblasti, najavio je mandatar Aleksandar Vučić nakon sastanka u Palati Srbije sa nadležnim ministrima pravde, policije i za rad i socijalna pitanja u tehničkom mandatu te predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave nasiljem u porodici i nad ženama. Najavljena je i bolja koordinacija svih državnih i nevladinih organa u borbi portiv nasilja: pravosuđa, policije, nevladinog sektora. Na pres konferenciji Vučić je rekao: „Prva stvar koju ćemo da uradimo je uvođenje novih krivičnih dela, seksualno uznemiravanje i proganjanje, u skladu sa Istanbulskom konvencijom koju smo prihvatili. Ali istovremeno, što je veoma važno, ići ćemo na povećanje minimuma kazne i maksimuma kazne. Zašto? Zato što smo nekada govorili da povećavamo maksimum kazne, rezultati iz prakse pokazuju da se ništa nije promenilo, naprotiv, imali smo izricanje čak i nižih kazni za počinioce krivičnih dela. To su prosto stvari koje ćemo drugačijim, oštrijim, neko će ih nazvati drakonskim zakonima, pokušati da promenimo da bismo se izborili i pobedili ovakvu pošast.“ Onje rekao da neće biti uvedena doživotna ni smrtna kazna. Takvi zahtevi se, inače, sve glasnije čuju u poslednje vreme. Da je vreme da država reaguje, svedoče vesti koje gotovo svakodnevno šokiraju javnost u Srbiji - ubistva noževima, sekirama, puškama; sin ubija oca i majku, muž ženu i decu, nasumice se puca kao u kafiću u Žitištu gde je ubica nakon što je usmrtio bivšu suprugu, raspalio rafale po uglavnom mladim ljudim koji su se tu slučajno zatekli, ubijaju se komšije; da bi vrhunac bilo nedavno silovanje i ubistvo trogodišnje devojčice Anđeline. O paketu mera koje su danas saopštene, stručnjaci će reći svoju reč narednih dana. Mi se bavimo pitanjem kakve efekte po ovu duboku socijalnu patologiju mogu da imaju oštrije zakonske norme. O tome za naš program govori ugledni beogradski advokat, doktor prava Ivan Janković. „Povećavanje kazni ili uvođenje novih, drastičnijih kazni ne može imati nikakvo preventivno dejstvo. Kazne, predviđene u važećem Krivičnom zakonu, veoma su stroge. Trend povećane represije nije posebno karakterističan za Srbiju, on vlada u čitavom svetu, manje više“, kaže Ivan Janković, doktor prava, advokat i borac za ljudska prava, član Udruženje Srbija protiv smrtne kazne - i autor knjige „Na belom hlebu-Smrtna kazna u Srbiji od 1804 do 2002“. „Zahtevi da se pooštre kazne su jedan, u osnovi, demagoški postupak vlasti, kada se nađu pod pritiskom ’moralnih panika’, kako se to kaže u sociologiji. Kada god se desi neki strašan zločin, kao što je sad bilo u Srbiji, kao što je bilo prošle godine sa nesrećnom devojkom Tijanom Jurić, onda se odmah postavi pitanje oštrijih kazni, uvođenja smrtne kazne, doživotne robije, itd. To su prolazni trenuci“, kaže za RSE Ivan Janković, ugledni advokat, doktor prava iz Beograda.
U Srbiji je prošle godine pripremljen Nacrt izmene Krivičnog zakona u kome je predviđeno vraćanje kazne doživotne robije koja bi nakon 25 godina pod određenim uslovima mogla da se transformiše u vremensku kaznu, odnosno da se na osuđenog primeni amnestija, uslovni otpust ili pomilovanje. Te najavljene izmene, međutim, nikada nisu stigle u Skupštinu. Ivan Janković komentariše najave mogućnost uvođenja kazne doživotne robije koja bi zamenila važeću najvišu zakonsku kaznu u Srbiji u trajanju od 40 godina. Kazna doživotne robije postoji u mnogim evropskim zemljama (Austrija, Finska, Francuska, Nemačka, Italija, Makedonija, Slovenija, Švajcarska, ......) ali u mnogim ne postoje ( ostalim državama sa područja bivše Jugoslavije, Španiji, Portugaliji i Norveškoj). „Međutim, ona je predmet ozbiljnih kritika od strane onih ljudi koji nešto o tome znaju. Ta kazna, jednim delom, nije dozvoljena. Nije dozvoljena ona koja ne predviđa mogućnost pomilovanja. Laici misle da osuđenik na doživotnu kaznu mora umreti u zatvoru. To nije dopušteno. Doživotna robija može postojati kao kazna, samo pod uslovom da postoji potupak za uslovni otpust“, objašnjava Janković. Podsećamo da u bivšoj Jugoslaviji nije postojala kazna doživotnog zatvora, najduža je bila zatvor u trajanju od 20 godina. Doduše, uz postojeću smrtnu kaznu. Janković ne smatra da je Srbiji potrebna promena krivičnog zakona u delu koji se odnosi na kažnjavanje nasilja, a na pitanje da li je onda problem u efikasnosti sudstva, on odgovara potvrdno: „Jeste, to je prvi i osnovni problem. Ne samo sudska, nego državne administracije. Treba uložiti sredstva, resurse u to da se, koliko je to moguće, nasilje u porodici prevenira. Niz takvih mera socijalne politike mogu delovato preventivno. Oštra kaznena politika ne može“.
Na kraju, povodom učestalih zahteva da se uvede smrtna kazna, čemu je javno mnjenje Srbije poprilično sklono, a kako podaci udruženja „Srbija protiv smrtne kazne“ pokazuju, sve sklonije, Janković podseća da to nije moguće, dok je Srbija članica Saveta Evrope, jer je „Evropa zona bez smrtne kazne“. „Kao što postoje nepušačke zone, tako postoji i zona bez smrtne kazne, a to je Evropa“, kaže autor knjige u kojoj je analiziran istorijat smrtne kazne u Srbiji, sve do njenog ukidanja 2002. godine. I mandatar Vučić se negativno odredio prema zahtevima da se uvede smrtna kazna, ne pominjući da to u ovom statusu Srbije ( članstvo u Savetu Evrope) ne bi bilo ni moguće. Podsetimo, u Srbiji su sudovi od 1991. do 2002. izrekli 19 smrtnih kazni, od kojih nijedna nije izvršena; 14. februara 1992. u Somboru je streljan Johan Drozdek, osuđen na smrt 1988. godine zbog silovanja i ubistva šestogodišnje devojčice. I to je poslednja smrt uz asistenciju države u Srbiji. Poslednje presude smrtne kazne, koje nisu izvršene, izrečene su 2001. godine.
izvor: Radio slobodna Evropa |
| Srbija: Policijski sindikat podneo zahtev vrhu vlasti da se vrati smrtna kazna!
11. XC; 2016: Ju
e je Srbiju potreslo monstruozno ubistvo trogodišnje devoj
ice iz sela pored Zaje
ara.
Podsetimo, Vladica Rajkovi je ju
e silovao, a potom i monstruozno ubio malu Anelu.
Tim povodom oglasio se i Sindikat zaposlenih Policije koji je predlo~io samom vrhu vlasti uvoenje Smrtne kazne za ovakve vidove zlo
ina.
– Hitno usvajanje zakona koji e za svako svirepo i monstruozno ubistvo predvideti uvoenje Smrtne kazne – stoji u njihovom saopštenju.
Pogledajte kako izgleda zvani
ni dopis medijima.
izvor: Pink |
| SAD: Demokratska stranka u partijskoj platformi poziva na ukidanje smrtne kazne
3. jul 2016: U najnovijem nacrtu strana
ke platforme, objavljenom u petak, stoji da je smrtna kazna "dokazano okrutna i neobi
na kazna kojoj nema mesta u Sjedinjenim Ameri
kim Dr~avama."
Ova odredba u platformi predstavlja jednu vrstu pobede Senatora Bernija Sandersa - dugogodišnjeg protivnika smrtne kazne koji je rekao da ostaje u trci za predsedni
kog kandidata da bi se borio za progresivne ciljeve.
Sanders je blago pohvalio platformu u petak uve
e preko svog tviter naloga: "Platforma demokratske partije uklju
uje neke uspehe koji e ovu dr~avu pokrenuti u pravom smeru."
Hilari Klinton je u prošlosti podr~avala smrtnu kaznu, iako u ograni
enoj meri, ukazujui da je su mogui slu
ajevi "veoma ograni
ene upotrebe" smrtne kazne za strašne teroristi
ke napade.
izvor: CNN |
| Na Svetskom kongresu protiv smrtne kazne ponovljen poziv na globalni moratorijum, papa poslao poruku
28. jun 2016: Delegati VI Svetskog kongresa protiv smrtne kazne, odr~anog u Oslu, Norveška, od 21. do 23. juna ove godine, ponovo su pozvali na globalni moratorijum na smrtnu kaznu. Dogaaju je prisustvovalo više od 1.300 predstavnika iz 80 dr~ava. Meu u
esnicima su bili i zvani
nici UN i EU za pitanja ljudskih prava, ministri pravde kako dr~ava u kojima je ukinuta smrtna kazna tako i dr~ava u kojima se još uvek izri
e, dobitnici Nobelove nagrade za mir, bivši osuenici na smrt, nevladine organizacije, advokati, novinari i aktivisti iz desetine zemalja. U sredu, 22. juna, papa Franja se obratio Kongresu putem video poruke u kojoj je ponovio svoju podršku abolicionisti
kom pokretu. On je rekao da smrtna kazna nije "u saglasnosti sa pravi
nom svrhom ka~njavanja," i da "ne donosi pravdu ~rtvama ve podsti
e na osvetu. Zaposvest: "Ne ubij" ima apsolutnu vrednost i va~i kako za nevine tako i za krivce."
izvor: DPIC |
| Papa uputio video poruku učesnicima Svetskog kongresa protiv smrtne kazne
|
22. jun 2016: Od 21. do 23. juna, u Oslu, u Norveškoj, održava se VI Svetski kongres protiv smrtne kazne, manifestacije pod pokroviteljstvom nevladinih organizacija: Svetske koalicije protiv smrtne kazne i udruženja Zajedno protiv smrtne kazne, uz pomoć norveškog Ministarstva spoljnih poslova, na kojoj učestvuje oko 140 organizacija iz celog sveta. Primarni cilj Kongresa jeste postići ukidanje smrtne kazne.
Povodom spomenutoga Kongresa, papa Franjo je učesnicim kongresa uputio video poruku. Pozdravivši organizatore Svetskoga kongresa protiv smrtne kazne, grupu zemalja koje ga podržavaju, a naročito Norvešku kao domaćina skupa, kao i sve predstavnike vlada, međunarodnih organizacija i civilnoga društva, koje u njemu učestvuju, Papa je isto tako – u zajedništvu sa svim osobama dobre volje – izrazio svoju ličnu zahvalnost, za predanost učesnika ideji sveta bez smrtne kazne.
Znak nade Sveti Otac vidi i u tome što se javno mnenje sve više protivi smrtnoj kazni. Uistinu, danas je smrtna kazna neprihvatljiva i predstavlja nasilje nad nepovredivošću života i dostojanstva ljudske osobe; ona je isto tako u suprotnosti s Božjim planom – kako za pojedince, tako i za društvo – a protivna je i Božjoj milosrdnoj pravednosti. Smrtna kazna nije u saglasnosti niti s jednom svrhom kažnjavanja. Žrtvama ne pribavlja pravdu, nego umesto toga podstiče na osvetu. Zapovest "Ne ubij" ima apsolutnu vrednost i vredi jednako i za nevine i za krivce – smatra papa Franjo. Izvanredni Jubilej milosrđa zgodna je prigoda za promovisanje u svetu sve više različitih oblika poštovanja prema životu i dostojanstvu svake osobe. Ne sme se zaboraviti da nepovredivo i Bogom dano pravo na život, isto tako pripada i kriminalcu.
Danas bih podstakao sve da se ne založe samo za ukidanje smrtne kazne, nego i za poboljšanje životnih uslova u zatvorima, tako da se u potpunosti poštuje dostojanstvo zatvorenika. "Pribavljanje pravde" ne znači traženje kazne radi nje same, nego osigurati osnovnu svrhu svakoga kažnjavanja, a to je rehabilitacija počinitelja. Pitanje treba sagledati i rešavati unutar širega kazneno-pravosudnog okvira samog sistema, otvorena mogućnosti ponovne integracije krivca u društvo. Nema prikladne kazna ako nema mesta za nadu! Kazna radi nje same, bez prostora za nadu, oblik je mučenja, a ne kazna – rekao je Sveti Otac.
Verujem da ovaj Kongres može dati novi podstrek nastojanju oko ukidanja smrtne kazne. Iz tog razloga, podstičem sve koji učestvuju da nastave s ovim velikim poduhvatom, a ja ih uveravam u svoju molitvenu podršku – stoji u završnom govoru Papine video poruke.
izvor: Radio Vatican |
| Kina smanjila upotrebu smrtne kazne, stoji u vladinom izvešaju
16. jun 2016: Kina je smanjila upotrebu smrtne kazne u odnosu na 2012. godinu i svi postupci po ~albi na smrtnu kaznu su bili javni. Kina je takoe poja
ala kontrolu u postupcima po smrtnoj kazni, stoji u vladinom izveštaju o akcionom planu po pitanju ljudskih prava u periodu od 2012-2015. godine. Kancelarija za nadzor postupaka po smrtnoj kazni je oformljena 2012. godine u nastojanju da se povea kontrola sudskih postupaka.
Amandmanima na krivi
ni zakonik usvojenim prošle godine ukinuta je smrtna kazna za devet krivi
nih dela, redukujui broj krivi
nih dela ka~njihvih smru sa 55 na 46. Devet krivi
nih dela koji se više ne ka~njavaju smru su: šverc oru~ja, municije, nuklearnog materijala ili falsifikovanog novca, falsifikovanje novca i prevare prilikom prikupljanja sredstava, organizovanje ili primoravanje drugog lica da se bavi prostitucijom, opstruiranje vojnog osoblja u vršenju du~nosti i izmišljanje glasina koje druge dovode u zabludu tokom rata.
izvor: Hands off Cain |
| Egipat: 26 osoba osuđeno na smrt, 21 na doživotni zatvor zbog nasilja u Asuanu
10. jun 2016: Dvadeset šest osoba je osueno na smrt, dok je dvadeset jedna osoba osuena na do~ivotni zatvor jer su u
estvovali u plemenskom nasilju u Asuanu.
U ovom slu
aju je bilo 163 optu~enih od kojih je 100 proglašeno nevinim, 26 osueno na smrt, 21 na do~ivotni zatvor, 3 na zatvor od 15 godina, 10 na zatvor od tri godine i ostali na manje zatvorske kazne.
Oni su osueni po više ta
aka optu~bi, uklju
ujui: ubistva, podsticanje na nasilje, krau, otmicu, napad na policiju, nelegalno posedovanje oru~ja i uništavanje javne i privatne imovine, a povodom eskalacije sukoba dva plemena Dabodeia i Hilail po
etkom 2014. godine.
Najmanje je 28 osoba poginulo, stotine ranjeno i nekoliko zgrada je uništeno u neredima koji su zapo
eti nakon tu
e dece školskog uzrasta.
izvor: Hands off Cain |
| Nauru ukinuo smrtu kaznu
4. jun 2016: Izjava potparola povodom ukidanja smrtne kazne i dekriminalizacije homoseksualnosti:
Najnovijim izmenama Krivi
nog zakonika kojim je ukinuta smrtna kazna i dekriminizovana homoseksualnost poslat je jak signal i drugim dr~avama Pacifi
kog regiona da u
ine isto. Ukidanjem smrtne kazne, dr~ava Nauru je pokazala svoje uverenje, koje deli i Evropska unija kao i mnoge druge dr~ave širom sveta, da je ljudski ~ivot neprikosnoven i da svi ljudi u~ivaju dostojanstvo. Smrtna kazna se ne mo~e opravdata ni pod kojim uslovima.
izvor: Scoop |
| „Ćelije smrti” postaju muzej
|
29. maj 2016: U 11 ćelija duboko ispod nivoa zemlje u Okružnom zatvoru nekada su dane brojali osuđenici na smrt, a poslednja egzekucija izvršena je pre 47 godina
u odrumske prostorije beogradskog Okružnog zatvora u kojima su se nekada izvršavale smrtne kazne, malo je ko ušao u poslednjih 47 godina. Toliko je prošlo od izvršenja poslednjeg pogubljenja u ovom kazamatu.
Malobrojni koji su decenijama kasnije ipak kročili u memljivi podrum gde je izvršavana egzekucija kažu da se dugo osećao miris smrti u vazduhu, a da su smrtonosni hici ispaljivani baš na ovom mestu svedoče brojne rupe u zidovima koje su za sobom ostavljala ispaljena zrna.
Danas ove prostorije gotovo svi zaobilaze. Zapuštene su, oronule, a dugo u njima nije bilo ni struje. Međutim, uskoro će biti drugačije. Dobar deo atmosfere „ćelija smrti”, najverovatnije sledeće godine, moći će da osete i svi koji za to budu zainteresovani. Kako za „Politiku” otkriva Zvonko Grulović, upravnik Okružnog zatvora u Beogradu, tada bi trebalo da bude završena potpuna rekonstrukcija ovih prostorija, a potom i da se one otvore za posetioce.
– Ove godine će biti urađena projektna dokumentacija prostora u kojem su se nekada izvršavale smrtne kazne, a kada ona bude završena znaćemo koliki će biti troškovi rekonstrukcije. Reč je o prostoru površine između 500 i 600 kvadratnih metara u kojem se nalazi 11 ćelija i koji je, sam po sebi, zanimljiv. Trudićemo se da sve bude autentično, pa verujem da bi mnogi ljudi želeli da ih vide – otkriva Grulović za „Politiku”.
Planirano je da se podrum sa ćelijama pretvori u muzejski prostor a u njemu će mesto naći i puške i municija koje su se koristile u vreme izvršenja kazne. Među budućim eksponatima naći će se i lisice koje su stavljane osuđenicima, takozvane bukagije.
RTS, Beogradska hronika
izvor: Politika |
| Preminuo Marko Panela, predsednik organizacije Dalje ruke od Kaina i lider Radikalne stranke
24. maj 2016: Marko Panela, lider Radikalne partije i osniva
i predsednik organizacije Dalje ruke od Kaina, umro je prošlog
etvrtka u Rimu u osmadesetšestoj godini posle duge bolesti.
Panela je zapo
eo borbu za globalni moratorijum na izvršenja smrtnih kazni sa organizacijom Dalje ruke od Kaina. Njegov plan je do~iveo prvi vei uspeh 2007. godine kada je veina
lanica UN glasala za rezoluciju protiv smrtne kazne.
Borba se nastavlja do kona
ne abolicije, ne samo smrtne kazne, ve i "prikrivene smrtne kazne" kako je nazvao papa Franjo do~ivotni zatvor.
Njegova vizija, njegov na
in razmišljanja i volje je za nas neiscrpan izvor inspiracije i akcije. Hvala na svemu. Ciao Marko!
izvor: Hands off Cain |
| Crna hronika specijal
23. maj 2016: Na televiziji Pink, u emisji Crna hronika od 5. maja, bila je reporta~a o smrtnoj kazni u kojoj je prikazan podrum Centralnog zatvora i soba za egzekuciju. |
| Izrael planira smrtnu kaznu za palestinske ekstremiste
|
21. maj 2016: Budui izraelski ministar odbrane Avigdor Liberman postavio je uvoenje smrtne kazne za palestinske ekstremiste kao klju
ni zahtev za ulazak u vladu.
Liberman je lider ultranacionalisti
ke stranke "Izrael naš dom".
Izvori bliski njegovoj stranci i vladajuoj partiji Likud navode da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu na to pristao. Poznavaoci prilika komentarišu da bi smrtna kazna bila veliki zaokret u politici Izraela.
U toj zemlji pogubljena je samo jedna osoba - nacisti
ki arhitekta takozvanog "Kona
nog rešenja" u Drugom svetskom ratu Adolf Ajhman. On je 1962. godine osuen za genocid i obešen.
Bivši glavni izraelski tu~ilac Jehuda Vajnštajn je oštro osudio plan o smrtnoj kazni, naglasivši da bi sadašnji vrhovni tu~ilac morao da spre
i takav potez ili zapreti ostavkom. Obašnjavajui svoje protivljenje, Vajnštajn je upozorio da bi se time Izrael usprotivio globalnom trendu postepenog ukidanja smrtne kazne od strane pojedinih zemalja.Izrael zapravo nema smrtnu kaznu za ubistvo. Ona je predviena samo za genocid i zlo
ine protiv
ove
nosti. Libermanova partija je predlo~ila prošle godine da se olakša donošenje presude o pogubljenju, ali je velikom veinom glasova u Knesetu (parlamentu) predlog odbijen. Direktivom vojnom sudu, Liberman bi mogao da zaobie Kneset.
izvor: The Australian |
| Pfizer zabranio upotrebu svojih supstanci za smrtonosne injekcije
|
13. maj 2016: I američki farmaceutski koncern Pfizer odlučio je da prestane sa isporukom supstanci koje se upotrebljavaju za smrtonosne injekcije. To je posljednji od 20 većih koncerna koji ne žele da učestvuju u pogubljenjima osuđenika.
"Pfizer odlučno odbija korištenje naših proizvoda kao smrtonosne injekcije u izvršavanju smrtne kazne", piše najveći američki farmaceutski koncern na svojim internet stranicama. Kako tvrdi list "New York Times", državne službe onih američkih saveznih država u kojima se još izvršava smrtna kazna su tako u nevolji - jer je Pfizer bio posljednji od dvadesetak većih koncerna iz Amerike i Evrope koji je još isporučivao takva sredstva.
Već neko vreme se za takve egzekucije osuđenika ne koristi neki određen otrov, nego se stvara "koktel" više sastojaka. Tako je i Pfizer obustavio isporuku sedam njegovih proizvoda koji su se koristili u smrtonosnim injekcijama.
Koncern Pfizer je ovu odluku obrazložio i time kako "želi da njeni proizvodi leče i pomažu ljudima, a ne da ih usmrćuju i da se snažno protive upotrebi njihovih supstanci za smrtonosne injekcije".
izvor: NYT |
| Saudijska Arabija izvršila devedesetu smrtnu kaznu ove godine
6. maj 2016: U Saudijskoj Arabiji je pogubljen
ovek odrubljivanjem glave zbog ubistva. To je ukupno devedeseta izvršena smrtna kazna ove godine u kraljevstvu.
Mufreh Al Harisi je osuen za ubistvo saudijca koje je po
inio nakon rasprave ubadajui ga no~em, izjavio je je Ministar unutrašnjih poslova u saopštenju koje je objavila SPA novinska agencija.
Smrtna kazna je izvršena u jugozapadnoj provinciji Jazan.
izvor: Hands off Cain |
| Skoro 9 od 10 Tajvanaca želi da zadrži smrtnu kaznu u zakonodavstvu
|
27. april 2016: Na svakih 10 ispitanika u Tajvanu, skoro 9 njih se protivi ukidanju smrtne kazne, uglavnom zbog toga što smatraju da bi ukidanje smrtne kazne potkopalo javni red i mir i zato što ispitanici smatraju da smrtna kazna odvraća potencijalne učionioce teških krivičnih dela, stoji u istraživanju sprovedenom u četvrtak.
U istraživanju koje je sproveo Nacionalni savet za razvoj (NDC) stoji da 87.9 posto Tajvanaca želi da se smrtna kazna zadrži u zakonodavstvu, 4.8% je protiv smrtne kazne i 7.3% nema jasan stav po ovom pitanju.
Ispitanici koji su se izjasnili protiv smrtne kazne, smatraju da zaprećena smrtna kazna ne odvraća potencijalne učinioce krivičnih dela od zločina i da je smrtna kazna kršenje ljudskih prava. Po njima, država nema pravo da lišava ljude života.
Istraživanje je sprovedeno usred obnovljene debate o smrtnoj kazni nakon što je tridesettrogodišnji čovek dekapitirao četvorogodišnju devojčicu u Tajpeju 28. marta. To ubistvo je bilo drugo nasumično brutalno ubistvo deteta za manje od godinu dana u Tajpeju.
izvor: Focus Taiwan |
| Kina: Smrtna kazna za mito veći od 460.000 dolara
20. april 2016: Kinesko pravosue pooštrava kazne za korupciju. Ubudue e funkcioneri koji su primili mito u iznosu višem od tri miliona yuana (463 hiljada dolara) biti osueni na smrtnu kaznu, javlja dr~avna agencija Xinhua.
U istoj odluci se naglašava: „Ukoliko postoje zakonom predviene olakšavajue okolnosti – smrtna kazna se mo~e izrei sa odlo~nim dejstvom od dve godine“. U praksi, sudovi imaju tendenciju da izri
u bla~e kazne prema osumnji
enima koji su saraivali tokom istrage.
Vrhovni narodni sud i Vrhovno narodno tu~ilaštvo Kine zajedni
i je donelo odluku o primeni smrtne kazne za korupciju.
Nakon što je došao na vlast pre
etiri godine kineski predsednik Xi Jinping je najavio kampanju protiv korupcije, poru
ivši da e se borba voditi i protiv "muva" i protiv "tigrova", kako je opisao sitne i krupne ribe u lancu korupcije.
izvor: Xinhua |
| Organizacije za zaštitu ljudska prava odredile prioritete za narednog Generalnog sekretara UN
13. april 2016: Organizacije za zaštitu ljudska prava smatraju da sledei lider UN mora postaviti novi plan za rešavanje pitanja izbeglica i mora raditi na ukidanju smrtne kazne. Ove nedelje, osam kandidata za sledeeg Generalnog sekretara UN predstavie se Generalnoj skupštini UN.
Amnesti Internešonal (AI), Hjuman rajts vo
(HRW) i
etiri druge organizacije za zaštitu ljudska prava napravile su listu od osam prioriteta za sledeeg Generalnog sekretara UN. Izbori za Generalnog sekretara UN odr~ae se kasnije ove godine.
Meu ostalim prioritetima, kandidati su pozvani da rade i na ukidanju smrtne kazne širom sveta tokom njihovog mandata. Skorašnji izveštaj Amnesti Internešonala pokazao je da se broj egzekucija gotovo udvostru
io u 2015. godini u odnosu na ranije godine. Najvei porast pogubljenja zabele~en je u Iranu, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji. Kina i SAD takoe redovno pribegavaju smrtnoj kazni.
izvor: DW |
| Dramatičan porast egzekucija u 2015. godini
|
6. april 2016: Prošle godine bilo je oko 50 odsto više pogubljenja nego u 2014, a među njima su bili i mentalno zaostale osobe, i sve to u samo 25 zemalja, kaže se u izveštaju Amnesti Internešnala.
Egzekucije su izvršavane: streljanjem, vešanjem, dekapitacijom ili smrtonosnom injekcijom. Prema godišnjem izvještaju Amnesti Internešnal u 2015. godini širom sveta pogubljeno je, nakon sudskih presuda, najmanje 1634 ljudi, u šta ne ulazi Kina koja broj svojih pogubljenja štiti kao državnu tajnu. Jedino što je za Kinu izvesno jeste da je pogubila više od 1000 ljudi, mada postoje naznake da ih je prošle godine bilo nešto manje nego prehodne. To znači da ukupan broj “legalnih ubistava” u prošloj godini premašuje 2000.
1634 izvršenih smrtnih kazni znači da je broj pogubljenih u kaznenim postupcima kroz državne pravosudne sisteme porastao u odnosu na 2014. za čak 573, odnosno za oko 50 odsto. I sve to u samo 25 država sveta. A mračna rang lista nakon Kine dalje ide ovako: u Iranu 977, u Pakistanu 326, u Saudijskoj Arabiji 158. Kao peta na listi država koje su zakonski ubijale svoje građane sledi SAD, za koji se zna da ih je pobijeno tačno 28. Pobijeno je i najmanje devet maloletnika, od kojih četvoro u Iranu i najmanje petoro u Pakistanu.
Tokom prošle godine na smrt je osuđeno čak 1998 ljudi, a još mnogo više, njih čak 20.292 celu 2015. ili barem deo godine, provelo je čekajući susret sa svojom sudbinom u ćeliji smrti. Amnesti Internešnal je kao posebno sramotnu kategoriju naveo listu zemalja za koje se sa sigurnošću zna da su na smrt osuđivale i mentalno invalidne osobe; osim uobičajenih “antišampiona” smrtnih kazni tu se nalaze još i SAD, Japan, Indonezija i Pakistan.
U svom izvještaju Amnesti Internešnal citira generalnog sekretara UN Bana Ki Muna: "Niko do sada nije uspeo da dokaže da se smrtnom kaznom smanjuje stopa kriminala."
Pored toga, za države poput Severne Koreje, Bahreina i Saudijske Arabije postoje dokazi da su neka od priznanja na osnovu kojih su donesene presude, iznuđena mučenjem, a za mnoštvo drugih presuda prilično je jasno da su donesene u procesima u kojima optuženi nisu imali pošteno suđenje.
Podaci prema kojima je Amnesti Internešnal složio izveštaj na 77 stranica potiče, osim od službenih državnih podataka, takođe i od advokata, rodbine osuđenih, iz medijskih izveštaja i od organizacija za ljudska prava. Za Siriju tako stoji da ne postoji pouzdan broj pogubljenih kojim bi se baratalo. Vodi se kao da ih nije uopšte bilo, te da je država na smrt osudila 20 ljudi.
Izveštaj navodi i neke dobre vesti. Prošle godine smrtnu su kaznu ukinuli DR Kongo, Fidži, Surinam i Madagaskar, čime je broj zemalja koje nemaju smrtnu kaznu porastao na 102. Među onima koji još uvek imaju smrtnu kaznu, veliki je broj onih koji je više ne primenjuju. Pa kad se uzmu u obzir i one koje ve više od jedne decenije nisu nikoga pogubile, dolazi se do
ak 140 zemalja koje zakonski ili barem de fakto nemaju smrtnu kaznu.
Ilustracije radi, još 1977. u svetu je samo 16 dr~ava ukinulo smrtnu kaznu. Ve 1992. bilo ih je 60, a od 1996. naovamo broj zemalja koje su zaista i pogubljavali ljude, pao je sa 39 na 25. U obe Amerike tako danas smrtnu kaznu ima samo SAD, a na celom prostoru Evrope plus Rusije, smrtnu kaznu ima još samo Belorusija.
izvor: AI |
| U ovih 13 država ateizam se kažnjava smrću
1. april 2016: U poslednje vreme
esto se mo~e
uti kako svet postaje “sekularno mesto”. Prošle je nedelje britanski premijer Dejvid Kameron izazvao mnogo reakcija kada je u uskršnjoj
estitki Veliku Britaniju opisao kao “hršiansku zemlju”.
Kriti
ari su podsetili Kamerona da se samo 30 odsto Britanaca izjašnjavaju kao vernici,
ime Velika Britanija spada meu najmanje religiozne zemlje na svetu.
I dok se zapadni svet prepucava o religioznosti, mnoge e verovatno iznenaditi
injenica da na svetu postoje zemlje u kojima je izuzetno opasno biti ateista, odnosno ateisti mogu zbog svog neverovanja biti osueni na smrt.
Ovo su zemlje u kojima se ateizam ka~njava smru:
1. Avganistan
2. Iran
3. Malezija
4. Maldivi
5. Mauritanija
6. Nigerija
7. Pakistan
8. Katar
9. Saudijska Arabija
10. Somalija
11. Sudan
12. Ujedinjeni Arapski Emirati
13. Jemen
izvor: Independent |
| U Japanu izvršene dve smrtne kazne
|
26. mart 2016: U petak su u Japanu pogubljena dva osuenika na smrt, izjavio je ministar pravde.
Osuene ubice, Jatoši Kamata i Junko Jošida, su pogubljeni vešanjem, što je ukupno 16 egzekucija od kad je premijer Šinzo Abe došao na vlast 2012. godine.
Jošida (56), je ubila dva muškarca devedestih godina u cilju dobijanja novca od osiguravajue kue, rekao je ministar pravde. Ona je peta ~ena koja je pogubljena za više od 60 godina.
Kamata (75), bio je osuen za ubistva
etiri ~ene u razmaku od 1985. do 194. godine i ubistvo jedne devetogodišnje devoj
ice.
Ministar pravde Mitušido Ivaki, koji je odobrio pogubljenja, rekao je da su pogubljeni po
inili "izuzetno gnusne" zlo
ine "te su oduzeli dragocene ~ivote iz veoma sebi
nih razloga."
Japan i SAD su jedine dve dr~ave razvijene demokratije koje još uvek koriste smrtnu kaznu, i Amnesti Internešonal je izjavio da je odluka Tokija korak u nazad.
Prema istra~ivanjima javnog mnjenja, smrtna kazna ima veliku podršku u Japanu, uprkos ponovljenim protestima iz Evrope i organizacija koje se bave ljudskim pravima.
Japanski sistem je izuzetno surov jer osuenici na smrt mogu godine provesti u samici, a samo nekoliko sati pre izvršenja smrtne kazne im se saopštava da e biti pogubljeni.
izvor: AFP |
| Poslanici ruske Dume predlažu uvođenje smrtne kazne za teroriste
25. mart 2016: Jedan broj poslanika ruske Dume podneo je predlog zakona kojim bi se uvela smrtna kazna za teroriste.
Predlog zakona je potekao od partije Pravedna Rusija i njenog lidera Sergeja Mirnova kao i drugih poslanika. "Ne mo~e se postii rehabilitacija za takve zlo
ince i kazna mora biti adekvatna pretnji koja njihova dela predstavljaju za društvo te kazna treba da slu~i kao upozornje drugima," Mirnov je rekao u saopštenju koje je objavljeno na veb stranici partije Pravedna Rusija.
Iako postoji odredba u ruskom Krivi
nom zakoniku koja predvia smrtnu kaznu za teška krivi
na dela, na snazi je moratorijum od 1996. godine.
2009. godine, Ustavni sud je proširio moratorijum tako što je odlu
io da nijedan sud u dr~avi nema pravo da izrekne smrtnu kaznu.
izvor: The Moscow Times |
| Nemačka: Savezna država Hese će konačno ukinuti smrtnu kaznu
|
20. mart 2016: Nakon Drugog svetskog rata, Nemačka je donela novi ustav koji je sadržao reforme sa namerom da se otrese svoje nasilne nacističke prošlosti, uključujući i pitanje smrtne kazne.
"Smrtna kazna je ukinuta," stoji u 102. članu ustava, bez dodatnih objašnjenja.
Ustav je usvojen 1949. godine, ali samo tri godine pre toga, savezna država Hese je imala svoje ideje o smrtnoj kazni.
"Za posebno teške zločine može se izreći smrtna kazna," stoji u 21. članu ustava savezne države Hese donetog 1946. godine.
Sada, 70 godina kasnije, Hese radi na tome da raščisti sa nesaglasnošću sa saveznim ustavom po pitanju smrtne kazne.
Kada je savezni ustav donet, kojim je ukinuta smrtna kazna u Nemačkoj, član 21. ustava savezne države Hese je postao irelevantan.
Zakonodavci Hesea sastali su se ove nedelje da bi diskutovali o reformi ustava, koja bi takođe obuhvatila i zahtev za minimumom godina potrebim za glasanje sa 21 na 18, što je još jedna neobičnost u Heseu.
Da bi se reforme usvojile, Hese će morati da sprovede referendum.
U Evropi, samo se u Belorusiji izriče i izvršava smrtna kazna dok su je 102 države širom sveta ukinule.
izvor: The Local |
| UN ekspert zabrinut zbog pogubljenja maloletnih prestupnika u Iranu
15. mart 2016: Nezavisni ekspert UN za ljudska prava irazio je ozbiljnu zabrinutost zbog izuzetno visoke stope egzekucija, posebno zbog egzekucija maloletnih prestupnika, i fundamentalnih nedostataka u pravosuu Irana.
"Najmanje 966 osoba je pogubljeno u 2015. godini, što je najvei broj u poslednjih deset godina'', izjavio je u }enevi specijalni izvestilac UN za Iran Ahmad Šahid. On je dodao da je od 2014. do 2015. godine pogubljeno i 16 maloletnih lica, te Iran ostaje jedna od retkih dr~ava koja sprovodi izvršenje smrtnih kazni nad maloletnicima. Šahid je pozvao iranske zvani
nike da jednom za svagda osiguraju da više nijedan de
ak ili devoj
ica koji po
ine zlo
in, a mlai su od 18 godina, ne budu pogubljeni.
izvor: UN |
| Iranski milijarder osuđen na smrt zbog korupcije
|
8. mart 2016: Iranski milijarder Babak Zanjani osuen je na smrtnu kaznu zbog korupcije objavili su iranski pravosudni zvani
nici, a prenosi BBC.
Zanjani je uhapšen u decembru 2013. godine nakon optu~bi da je zadr~ao milijarde dolara prihoda od nafte koju su preprodavale njegove kompanije za iransku vladu . Zanjani svo vreme tvrdi da nije kriv. Uz Zanjanija, na smrt su osuena i njegova dva pomaga
a . Uz smrtnu kaznu, sud je presudio da svi moraju da vrate pronevereni novac.
Zanjani, ina
e jedan od najbogatijih Iranaca, svojevremenoje bio na crnoj listi SAD-a i EU-a zbog pomaganja Iranu u izbegavanju naftnih sankcija . Zanjani je priznao da je od 2010. godine koristio mre~u kompanija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Turskoj i Malaziji kako bi u ime vlade prodao milione barela iranske nafte .
U intervjuu koji je Zanjani dao 2013. za BBC odbacio je bilo kakve politi
ke veze u Iranu.
- Ne bavim se politikom, samo biznisom - rekao je Zanjani koji je tada izjavio da se njegovo bogatstvo procenjuje na oko 13,5 milijardi dolara.
izvor: BBC |
| Iran: Vrhovni sud potvrdio 100 smrtnih kazni
3. mart 2016: Najmanje 100 zatvorenika u zatvoru Gezel Hesar u Karad~iju su u neposrednoj opasnosti od pogubljenja jer im je iranski Vrhovni sud potvrdio smrtne kazne zbog krivi
nih dela u vezi sa drogom.
Jedan od zatvorenika je dao izjavio iranskoj nevladinoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava (IHR): Tu~ilac je bio u poseti zatvoru i rekao je zatvorenicima da nemaju više pravo na ~albu i da se pripreme na izvršenje smrtne kazne jer su njihove smrtne kazne potvrenje od strane Vrhovnog suda.
Posle dvomese
ne pauze
ini se da se vlasti u Irani pripremaju za novi talas pogubljenja. Iranska organizacija za zaštitu ljudskih prava je duboko zabrinuta i poziva meunarodnu zajednicu da se fokusira na smrtnu kaznu u Iranu.
U decembru 2015. godine, 70
lanova iranskog parlamenta je navadno potpisalo predlog izmena zakona kojim bi se ukinula smrtna kazna za krivi
na dela u vezi sa drogom. Da bi bio usvojen, predlog zakona mora da odobri Savet
uvara ustava.
izvor: Hands off Cain |
| Papa pozvao na ukidanje smrtne kazne
22. februar 2016: Papa Franja je pozvao na zabranu smrtne kazne u celom svetu naglasivši da zapovest "ne ubij" ima apsolutnu vrednost i da va~i kako za krivicu tako i za nevinost.
Obraajui se desetinama hiljada ljudi na Trgu Sv. Petra papa je takoe apelovao na politi
are katoli
ke veroispovesti širom sveta da rade na moratorijumu svih egzekucija tokom aktuelne Godine milosra koja se završava u novembru.
"Apelujem na savest onih koji vladaju da postignu meunarodni konsenzus o ukidanju smrtne kazne", rekao je papa.
Papa je dodao da postoji "sve vee protivljenje smrtnoj kazni
ak i kada je u pitanju legitimna odbrana društva" zato što, kako ka~e, postoje savremena sredstva za efikasno suzbijanje kriminala, a da se zlo
incu ne uskrati mogunost rehabilitovanja.
izvor: Reuters |
| Belorusija: Trostruki ubica osuđen na smrt
|
16. februar 2016: U Belorusiji je osuđen na smrt čovek koji je ubio tri osobe, dan nakon što je Evropska unija objavila ukidanje sankcija ovoj bivšoj sovjetskoj republici i to zbog poboljšanja stanja ljudskih prava u državi.
Ovo je treća smrtna kazna izrečena u Belorusiji od novembra 2015. godine. Tridesetdvogodišnji čovek, čije ime nije objavljenjo, osuđen je na smrt na sudu u Minsku koji ga je proglasio krivim za pet krivičnih dela, uključujući i tri ubistva, izjavila je Julija Liskova, potparolka suda.
Ovi zločini su počinjeni na "posebno okrutan način" izjavila je ona.
Poslednja smrtna kazna je izrečena nakon što su se ministri spoljnih poslova EU složili 15. novembra da ukinu skoro sve sankcije Belorusiji nakon poboljšanja stanja ljudskih prava u državi.
Federika Mogerini je izjavila da Belorusija pokazuje pozitivan trend koji EU želi da podstakne.
Istovremeno, EU se protivi smrtnoj kazni i ukidanje smrtne kazne je preduslov da država postane članica unije.
Više od 400 osoba je osuđeno na smrt u Belorusiji od 1990-ih godina, prema procenama nevladinih organizacija koje se bave ljudskim pravima.
izvor: Hands off Cain |
| Egipat: Sud ukinuo smrtne kazne za 149 pristalica Muslimanskog bratstva
6. februar 2016: Sud u Egiptu je ukinuo smrtne kazne izre
ene prošle godine za 149 pristalica Muslimanskog bratstva i nalo~io je ponavljanje sudskog postupka.
Prošlog februara, 183 osobe osuene su na smrt zbog ubistva 16 policajaca u egipatskom gradu Kardašu u blizini Kaira u avgustu 2013. godine. Preko 30 pro-islamista je osueno na smrt u odsustvu na istom suenju, ali je sud nalo~io da oni moraju da se predaju da bi došlo do ponavljanja sudskog postupka.
Napad na policijsku stanicu u Egiptu je došao nakon brutalnog napada policije na demonstrante samo nekoliko meseci nakon svrgavanja Mohameda Morsija. Oko 700 ljudi je ubijeno u policijskoj akciji.
izvor: Hands off Cain |
| SAD: U Džordžiji pogubljen najstariji osuđenik na smrt
3. februar 2016: Dr~ava D~ord~ija je pogubila svog najstarijeg osuenika na smrt, sedamdesetdvogodišnjeg Brendona Astora D~onsa, nakon što je Vrhovni sud odbacio zahtev za pomilovanje.
D~ons je pogubljen smrtonosnom injekcijom u dr~avnom zatvoru D~ekson, izjavio je portparol zatvorske ustanove.
D~ons je proveo više od 36 godina iza rešetaka zbog ubistva prodavca, bele puti, u jednoj radnji 1979. godine.
Njegov advokat ulo~io je ~albe u poslednjem trenutku da bi zausavio izvršenje smrtne kazne, uklju
ujui i Vrhovnom sudi, ali su ~albe odba
ene.
SAD su pogubile 28 ljudi prošle godine, što je najni~i broj pogubljenja od 1991. godine.
izvor: ABC |
| Pakistan: Od uvođenja smrtne kazne 332 pogubljenja
20. januar 2016: Pakistan je saopštio da su 332 osobe pogubljene od kada je ponovo uvedena smrtna kazna u toj zemlji 2014. godine.
Nakon što je u napadu talibana na vojnu školu u Pešavaru u decembru 2014. godine stradalo više od 150 osoba, Pakistan je predstavio Dr~avni akcioni plan kako bi rešio taj problem.
U skladu s tim, šestogodišnji moratorijum na smrtnu kaznu je podignut, a ustav izmenjen kako bi se dozvolilo vojnim sudovima da osude optu~ene za napade.
Kazna vešanjem je prvobitno ponovo uvedena samo za osobe osuene za terorizam, ali je u martu proširena na sva krivi
na dela.
Amnesti internešnal ocenjuje da je Pakistan na putu da bude jedan od najveih svestkih egzekutora u 2015. godini.
Ministarstvo za unutrašnje poslove i kontrolu narkotika Pakisatana navelo je, u pismu parlamentu te zemlje, da su pogubljene 332 osobe, a da je 172 verska seminara širom zemlje zabrenjeno zbog sumnje da je povezano sa teroristi
kim organizacijama.
izvor: i24 |
| SAD: Vrhovni sud je proglasio neustavnom deo procesa pri izricanju smrtne kazne na Floridi
14. januar 2016: U predmetu Hurst protiv Floride, Vrhovni sud SAD je stao na stanovište da deo procesa pri izricanju smrtne kazne na Floridi predstavlja kršenje šestog amandmana koji garantuje pravo na suenje pred porotom. "Šesti amandman predvia porotu, a ne sudiju, u procesu odlu
ivanja pri izricanju smrtne kazne," napisala je sudinica Sonja Sotomajer u izdvojenom mišljenju. Porota i sudija u Hurst slu
aju ispoštovali su zakonsku proceduru Floride pri izricanju kazne koja zahteva samo "preporu
enu kaznu" od strane porote. Florida ne zahteva od porote da navede
injeni
ni osnov preporu
ene kazne. Sudija u predmetu mora dati "na te~ini" preporuci porote, ali samo sudija daje pismeno obrazlo~enje presude kojom se izri
e smrtna kazna.
Vrhovni sud je svoju odluku uglavnom zasnovao na slu
aju Ring protiv Arizone iz 2002. godine. Sud je takoe proglasio neustavnim krivi
ni proces kod koga sudija, a ne porota, utvruje sve neophodne
injenice za izricanje smrtne kazne.
izvor: DPIC |
| Povećava se broj država koje su ukinule smrtnu kaznu
|
10. januar 2016: Njujork tajms izveštava da se broj dr~ava koje koriste smrtnu kaznu konstantno smanjuje iako je broj izre
enih smrtnih kazni u porastu. 105 dr~ava je ukinulo smrtnu kaznu, nedavno su to u
inile Surinam i Mongolija. UN navodi 60 dr~ava koje su de facto abolicionisti
ke jer nisu izvršile nijednu smrtnu kaznu u proteklih 10 godina. To nas dovodi do broja od 28 dr~ava koje izri
u i izvršavaju smrtne kazne.
Meutim, broj smtnih kazni izre
enih širom sveta porastao je za 28%. Ivan Šimonovi, asistent Generalnog sekretara UN za pitanja ljudskih prava, izjavio je po ovom pitanju: "zabrinjavajuci je paradoks da dok je veina dr~ava ukinula smrtnu kaznu ukupan broj osuenih na smrt širom sveta je u porastu." On je dodao: "Broj izre
enih smrtnih kazni je u porastu zbog krivi
nih dela u vezi sa terorizmom i narkoticima iako ne postoje dokazi da smrtna kazna ima preventivno dejstvo."
Kina izvršava najvei broj smrtnih kazni, procenjuje se da je taj broj na hiljade egzekucija. U prvih pet dr~ava koje su pogubile najviše ljudi su pored Kine: Iran, Saudijska Arabija, SAD i Irak.
izvor: NYT |
| Saudijska Arabija: Pogubljeno 47, među njima šiitski imam
|
2. januar 2016: U Saudijskoj Arabiji je pogubljeno 47 zatvorenika, meu kojima i šiitski imam koji je predvodio anti-vladine proteste, navodi Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Saudijski dr~avni mediji preneli su da je na listi pogubljenih ljudi i imam Nimr el Nimr koji je u oktobru osuen na smrtnu kaznu zbog pobune, neposlušnosti i nošenja oru~ja.
El Nimr je bio centralna figura šiitskih protesta koji su izbili 2011. kao deo Arapskog prolea. Bio je veliki kriti
ar sunitskih vlasti u Bahreinu, koje su surovo suzbile šiitske proteste 2011.
Saudijska Arabija je poslala vojsku da pomogne bahreinskim vlastima u borbi s demonstrnatima, strahujui od širenja protesta.
Vest o njegovom pogubljenju mogla bi, kako se procenjuje, da izazove nove nerede meu šiitskom manjinom u Saudijskoj Arabiji.
Meu pogubljenima je i jedan dr~avljanin Egipta i jedan iz ada.
Grupe za zaštitu ljudskih prava koje prate smrtne presude širom sveta saopštile su u petak da je u Saudijskoj Arabiji 2015. pogubljeno 157 ljudi, što je najvei broj egzekucija u toj kraljevini u poslednje dve decenije.
izvor: AP |
| Preminuo advokat Veljko Guberina
1. januar 2016: U Beogradu je u 91. godini ~ivota preminuo doajen srpske advokature Veljko Guberina, saopštila je Advokatska komora Srbije.
Tokom više od 50 godina aktivnog bavljenja advokaturom, Veljko Guberina se bavio krivi
nim pravom. Branio je 618 ljudi optu~enih za ubistvo, od kojih je 47 osloboeno krivice, a 42 osuena na smrt, ali je izvršeno samo deset smrtnih presuda.
Veljko Guberina je bio veliki protivnik smrtne kazne. U medijima se zalagao za potpunu aboliciju i zaslu~an je, uz Filota Filu, što je tokom 1960-ih i 1970-ih godina najšira javnost po
ela da obraa pa~nju na problem smrtne kazne.
Jedanaest graana u Beogradu 17. oktobra 1981. osnivaju Društvo za borbu protiv smrtne kazne, meu njima je bio i Veljko Guberina. |
| SAD: Broj pogubljenja po državama opao ove godine
|
22. decembar 2015: Broj izvršenih smrtnih kazni u Sjedinjenim Ameri
kim Dr~avama opao je na najni~i nivo u poslednjih 25 godina, i broj izre
enih smrtnih kazni je na najni~em nivou od ranih sedamdesetih godina prošlog veka.
Godišnje istra~ivanje sprovedeo od strane Informativnog centra o smrtnoj kazni, pokazuje da je ove godine u SAD izvršeno 28 smrtnih kazni, što je najni~i broj od 1991. godine kad je pogubljeno 14 osoba.
"Ovi brojevi su u skladu sa dugoro
nim trendom u kome je podrška javnog mnjenja smrtnoj kazni u stalnom opadanju, broj pogubljenja je u opadanju kao i broj novih izre
enih smrtnih kazni," izjavio je Robert Duham, izvršni direktor Informativnog centra o smrtnoj kazni.
Ove godine, guverner Pensilvanije je proglasio moratorijum na pogubljenja, Vrhovni sud Konetikata je doneo udluku da je smrtna kazna neustavna i parlament Nebraske je ukinuo smrtnu kaznu, mada e kona
nu odluku o budunosti smrtna kazne u ovoj dr~avi, doneti graani na referendumu sledee godine.
Pored toga, nedostatak supstanci koje se koriste za smrtonosne injekcije, primorao je nekoliko dr~ava da uvedu privremeni moratorijum na pogubljenja dok se problem snabdevanja ne reši.
izvor: NYT |
| Japanski advokati pozivaju na ukidanje nehumane smrtne kazne
12. decembar 2015: Advokatska komora Japana je osudila smrtnu kaznu kao nehumanu i pozvala ministra pravde Mitcudi Ivakija da osnuje ekseprtsku komisiju koja bi preispitala smrtnu kaznu.
Novoosnovano telo bi trebalo da zapo
ne debatu na nacionalnom nivou o praksi koja je napuštena u Evropi i u drugim delovima sveta.
Tajnovitost koja okru~uje smrtnu kaznu u Japanu je kritikovana i kod kue i u inostranstvu. Niti osuenicima na smrt niti njihovim advokatima i rodbini se ne daja obaveštenje u napred kada e smrtna kazna biti izvršena. Smrtna kazna se izvršava vešanjem.
Takoe je nejasno po kom osnovu vlasti odlu
uje kada e osuenik na smrt biti pogubljen. Neki od njih su godinama u zatvoru
ekajui na izvršenje smrtne kazne.
Advokati su izneli
injenicu da je 140 dr~ava širom sveta ukinlo smrtnu kaznu zaklju
no sa 2014. godinom. Takoe su naveli preporuku Komiteta za ljudska prava UN koji je pozvao Japan "da posveti du~nu pa~nju ukidanju smrtne kazne."
izvor: JT |
| U Japanu pogubljena dva osuđenika
19. decembar 2015: Dvojica Japanaca, osuena za ubistva, u petak su pogubljena vešanjem, saopštila je vlada. U poroti koja je osudila jednog od njih, prvi put u Japanu bili su i obi
ni graani.
Pogubljeni su 63-godišnji Sumitoši uda, koji je ubio tri osobe 2009. i Kazujuki Vakabajaši, star 38 godina, proglašen krivim za ubistvo ~ene i njene erke 2006. godine.
Od kada je Šinzo Abe, japanski premijer iz redova desnice, ponovo došao na vlast, 2012. godine, u zemlji je na smrt osueno 14 ljudi.
Od reforme pravnog sistema 2009. godine, porota se sastoji od profesionalna pravnika i graana, a sve u cilju da se poja
a uloga graanstva u sudskom postupku.
U Japanu trenutno ima 127 osuenika na smrt.
Japan i SAD si jedine razvijene zemlje koje i dalje primenjuju smrtnu kaznu.
izvor: Daily Mail
|
| Mongolija: Nakon istorijskog glasanja ukinuta smrtna kazna
|
4. decembar 2015: U četvtak, poslanici su izglasali novi Krivični zakonik kojim se ukida smrtna kazna za sve zločine. Novi Krivični zakonik stupiće na snagu septembra 2016. godine. Uključujući i Monogoliju, ukupno 102 države sveta su potpuno ukinule ovu surovu, nehumanu i ponižavajuću kaznu.
"Istorijska odluka Mongolije da ukine smrtnu kaznu je velika pobeda ljudskih prava. Smrtna kazna postaje stvar prošlosti širom sveta. Mongolija je postavila primer koji će se, nadamo se, brzo proširiti širom Azije," izjavio je Rosen Rif, direktor Amnesti internešenala za Istočnu Aziju.
Tri države - Fidži, Madagaskar i Surinam, već su ukinule smrtnu kaznu ove godine.
Poslednja izvršena smrtna kazna u Mongoliji bila je 2008. godine, a smrtna kazna je klasifikovana kao državna tajna. Od tada, Mongolija je preduzela seriju koraka ka potpunoj aboliciji koja je dostignuta jučerašnjim glasanjem u parlamentu.
2010. godine, predsednik Cahijagin Elbegdordž, preinačio je sve smrtne kazne i uveo moratorijum na pogubljenja. 2012. godine, Mongolija je potpisala međunarodni ugovor kojim se obavezala da ukine smrtnu kaznu u potpunosti.
izvor: Amnesty International |
| Vijetnam ukida smrtnu kaznu za sedam krivičnih dela
27. novembar 2015: Izmene krivičnog zakona usvojene su u skupštini Vijetnama, što znači da će od 1. jula 2016. godine, kada izmene stupe na snagu biti ukinute smrtne kazne za sedam krivičnih dela.
Prema tim izmenama smrtnu kaznu će izbeći osuđenici za dela: predaja neprijatelju, protivljenje poretku, uništavanje projekata od značaja za nacionalnu sigurnost, pljačka, posedovanje droge, prisvajanje droge i proizvodnja i trgovina lažnom hranom.
Kako su izvestili vijetnamski mediji, smrtne kazne koje su izrečene vijetnamskim korumpiranim državnim službenicima sada će biti preinačene u doživotnu robiju, ali u slučaju da vrate najmanje 75 posto ilegalno stečenog novca.
Izmenjeni zakon će poštedeti živote i onih koji imaju 75 godina ili su stariji.
Mnoge međunarodne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, kao i pojedine države tražile su od Vijetnama da ukinu smrtnu kaznu u svojoj zemlji.
Prema proceni lokalnih medija, oko 500 osoba je trenutno u Vijetnamu osuđeno na smrt.
izvor: Al Jazeera |
| U Belorusiji čovek osuđen na smrt zbog ubistva
21. novembar 2015: Belorusija je u petak osudila čoveka na smrt zbog ubistva, oružane pljačke i krađe. Ovo je druga smrtna kazna od početka godine u Belorusiji.
Sud u gradu Grodno, osudio je na smrt dvadesetdevetogodišnjeg Ivana Kuleša zbog ubistva tri prodavačice kao i zbog drugih zločina, uključujući pokušaj ubistva, oružanu pljačku i krađu.
Kuleš je odrasta u sirotištu i nije bio zaposlen. Prvi put je osuđen zbog krađe sa 18 godina. Prema tužiocima, Kuleš je ubio dve prodavačice 2013. godine, a treću je ubio sekirom godinu dana kasnije.
U martu, sud u gradu Gomel na jugoistoku Belorusije je osudio čoveka na smrt zbog ubistva mlade žene.
Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja nije ukinula smrtnu kaznu.
Prema procenama aktivista za ljudska prava, više od 400 osoba je osuđeno na smrt od početka 1990.
Evropska Unija je pozvala Belorusiju da se pridruži globalnom moratorijumu na smrtnu kaznu kao prvi korak ka aboliciji.
izvor: AFP |
| U Pakistanu pogubljeno 300 osoba od prošlog decembra
12. novembar 2015: U Pakistanu je obešeno 299 osoba od kad je ukinut moratorijum u decembru prošle godine. Ovaj broj mo~e prei 300 u svakom trenutku procenjuje se u istra~ivanju meunarodne humanitarne organizacije Reprive i Projekta za pravdu iz Pakistana.
Pakistan je ukinuo moratorijum na smrtnu kaznu decembra prošle godine, uz obrazlo~enje da je to neophodan potez u borbi protiv terorizma. Meutim, u istra~ivajnu koje je sproveo Rojters, novinska agencija, u julu stoji da je od 180 pogubljenih, samo jedna od šest je bila povezana na neki na
in sa terorizmom.
Po ra
unici Reprieve organizacije, na osnovu javnih podataka i informacija dobijenih od pakistanskih advokata, stoji da je prose
no jedna osoba pogubljena dnevno od kad je ukinut moratorijum.
izvor: Reprieve |
| UN: U 2014. godini broj ljudi osuđenih na smrt porastao za 28%
6. novembar 2015: U 2014. godini, na žalost, broj ljudi osuđenih na smrt porastao za 28%, stoji u UN izveštaju pomoćnika generalnog sekretara zaduženog za ljudska prava Ivana Šimonovića.
Ovo povećanje je uzrokovano, "time da zemalje članice sve češće pribegavaju smrtnoj kazni kao načinu za prevenciju terorizma i narko-kriminala," objasnio je Šimonović.
Šimonović je rekao da je jedna od najvećih nedostataka smrtne kazne mogućnost "pogrešne osude" osumnjičenih. On je dodao da je napredak u polju istrage, kao što je DNA testiranje, pokazalo da se pogrešne osude dešavaju kao i "da nema savršenog pravosudnog sistema".
Šimonović je dodao da su rađenja istraživanja i da po njima, ne postoje dokazi da smrtna kazna ima preventivno dejstvo na buduće zločince. "Međutim, postoje ubedljivi dokazi da se smrtna kazna često primenjuje na diskriminatorski način i prema ranjivim grupama," dodao je Šimonović.
izvor: New Europe |
| SAD: Tri ključna demokratska kandidata zauzela stav po pitnaju smrtne kazne
|
Novembar 2, 2015: Hilari Klinton je potvrdila svoju podršku smrtnoj kazni ali u određenim, limitiranim, okolnostima u jednom nastupu dok je kritikovala čestu upotrebu smrtne kazne u pojedinim federalnim državama.
"Ja nisam za ukidanje smrtne kazne zato što su određeni zločini toliko strahoviti da počinioci zaslužuju da budu kažnjeni čak i smrću," izjavila je Hilari Klinton. "Ali ja bih volela da vidim da se ta kazna primenjuje limitirano i veoma retko, suprotno onom što vidimo u pojedinim državama gde ima stotine osuđenika na smrt". Klinton je dodala da novi dokazi pokazuju da se smrtna kazana "prečesto koristi, i na žalost, često na diskriminatorski način."
Oba rivala Hilari Klinton za predsedničku nominaciju demokratske stranke, senator Berni Sanders i bivši guverner Martin O Malej se ne slažu sa njom po ovom pitanju.
O Malej je naglasio svoje protivljenje smrtnoj kazni. "Smrtna kazna je rasno pristrasna, neefikasna u prevenciji kriminaliteta, i mi moramo da je ukinemo. Naša nacija ne treba da bude u društvu onih koji najviše izvršavaju smrtne kazne: Irana, Iraka, Kine, Severne Koreje, Saudijske Arabije i Jemena", rekao je on. "Zato sam ja ukinuo smrtnu kaznu u Merilendu. Ona je u suštoj suprotnosti sa našim vrednostima. Kao predsednik, ja bi radio na tome da postignemo konsenzus da je ukinemo na nacionalnom nivou."
Sanders je redovno glasao protiv smrtne kazne dok je bio senator. On je izjavio tokom intervjua za Tom Hatman radio emisiju, "Ja sam protiv smrtne kazne u načelu. Sa toliko nasilja u svetu danas, ja jednostavno ne mislim da bi i sama država, bilo na državnom ili federalnom nivou, trebala da učestvuje u ubijanju ljudi. Kada već postoje ljudi koji su počinili užasne zločine, oni će provesti ostatak svog života u zatvoru, i to je prilično surova kazna."
izvor: Hands off Cain |
| Italija odbila izručenje osumnjičenog za napad na muzej u Tunisu zbog smrtne kazne
30. oktobar 2015: Italijanski sud odbio je u sredu zahtev Tunisa za izru
enje Marokanca osumnji
enog da je dostavio oru~je za teroristi
ki napad na muzej Bardo u Tunisu u martu, uz obrazlo~enje da mu preti smrtna kazna.
Italija ne izru
uje osumnji
ene ni u jednu zemlju gde im preti pogubljenje.
"Tunis nije dao Italiji nikakve garancije da Abdelmajid Touil nee biti pogubljen", rekao je predsednik milanskog Apelacionog suda ovani Kenzo i naredio da se Touil pusti iz zatvora, gdje je proveo više od pet meseci.
Policija je kasnije saopštila da je izdala nalog za deportaciju Touila u Maroko i da e do tada biti u imigracionom centru u Torinu.
izvor: Reuters |
| Iran bi ove godine mogao da pogubi više od 1.000 ljudi
|
28. oktobar 2015: Broj pogubljenja u Iranu od 2005. raste eksponencijalnom stopom i ove godine bi mogao da premaši 1.000, kao posledica oštrih mera zvani
nog Teherana protiv šverca droge, rekao je specijalni izvešta
Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Iranu Ahmed Šahid.
On je u izveštaju dostavljenom Generalnoj skupštini UN naveo da Iran izvršava više smrtnih kazni po stanovniku od ijedne druge zemlje u svetu.
Šahid je naveo da vei deo tih pogubljenja predstavlja kršenje meunarodnih zakona koji zabranjuju izvršenje smrtne kazne za nenasilna krivi
na dela i nad maloletnicima.
On je pozvao Iran da uvede moratorijum na pogubljenja u tim slu
ajevima, kao i u svim slu
ajevima osim "najte~ih zlo
ina", kod kojih mo~e da se doka~e da je postojala namera ubistva, koja je rezultovala gubitkom ~ivota.
Šahid je istakao da e "šokantno visok broj pogubljenja" koje je Iran izvršio tokom 2014. od 753, što je dosadašnji rekord, ove godine biti premašen.
U sedam meseci zaklju
no sa julom, ove godine su najmanje 694 osobe u Iranu pogubljene vešanje, rekao je Šahid, dok više organizacija za zaštitu ljudskih prava navode da je taj broj u 10 meseci ove godine ve premašio 800.
Izvešta
UN-a je stopu pogubljenja u Iranu nazvao alarmantnom i naveo da je ta zemlja "na putu da do kraja godine premaši brojku od 1.000 pogubljenja".
On je dodao da se 69 odsto pogubljenja izvršenih tokom prvih šest meseci 2015. odnosi na krivi
na dela vezana za drogu, što ukazuje na rastuu zloupotrebu droge u toj zemlji.
izvor: AP |
| Barak Obama izjavio da je smrtna kazana "duboko zabrinjavajuća"
24. oktobar 2015: Predsednik Barak Obama je izjavio u intervjuu koji je objavljen u petak da je uznemiren efektima koje posti~e smrtna kazna.
Obama je izjavio da se "teorijski" ne protivi ubijanju osuenih kriminalaca koji su po
inili gnusne zlo
ine, on je dodao da su ga rasne predrasude i pogrešne osude navele da se zapita da li je smrtna kazna i dalje legitiman instrument.
"Postoje zlo
ini koji su toliko gnusni da ja razumem potrebu društva da iskali svoj bes," izjavio je Obama. "Tako da ja u na
elu nisam protiv smrtne kazne, ali se u praksi ova kazna pokazala kao veoma zabrinjavajua."
Obama je takoe izjavio da su ga nedavno izvršene smrtne kazne gde egzekucije nisu išle po planu i gde su osuenici dugo i u bolovima umirali navele da se zapita da li je primena smrtne kazne i dalje legalna.
izvor: CNN |
| SAD: Ohajo odlaže pogubljenja za 2017. zbog nedostataka smrtonosnih injekcija
20. oktobar 2015: Ohajo je u ponedeljak odlo~io izvršenje smrtnih kazni do najranije 2017. godine zbog teškoa oko nabavke hemikalija koje se koriste u sastavu smrtonosnih injekcija, saopštila je dr~avna zatvorska uprava.
Uprava ka~e da je "zadnjih godina postalo izuzrtno teško nabaviti te hemikalije zbog restrikcija u nabavci i distribuciji".
Ohajo, jedna od 31 ameri
ke dr~ave u kojima se izvršava smrtna kazna, nije pogubila ni jednog zatvorenika od januara 2014. a planirala je 11 egzekucija u 2016.
Ohajo i druge zemlje u kojima se izvršava smrtna kazna nastoje da pronau hemikalije za smrtonosne injekcije ve nekoliko godina pošto su farmaceutske kompanije, uglavnom iz Europe, iz eti
kih razloga zabranile prodaju supstanci koji se koriste za egzekucije.
izvor: Reuters |
| Srbija: Manja podrška smrtnoj kazni! Anketa, septembar 2015
16. oktobar 2015: Podrška smrtnoj kazni, koja je prošle godine po prvi put prešla 50%, ove godine je malo opala (sa 54 na 51%), ali je znatnije povean procenat protivnika smrtne kazne (od 23 na 32%).
Anketu („face-to-face“ istra~ivanje javnog mnjenja – omnibus) je sproveo Ipsos Strategic Marketing po istoj metodologiji kao i u prethodnih osam godina, na nacionalnom reprezentativnom uzorku (troetapni slu
ajan reprezentativni stratifikovani uzorak) od 25. septembra do 4. oktobra 2015. Broj ispitanika u realizovanom uzorku bio je 1033. Opširnije OVDE |
| Rusija: Poslanik predlaže vraćanje smrtne kazne za teroriste
|
15. oktobar 2015: Ključni član komunističkog kluba u Državnoj dumi pozvao je kolege poslanike da dozvole smrtnu kaznu za teroriste kao vanrednu meru i kao "vrhovnu meru zaštite društva."
"Sve aktivnosti bilo kog teroriste usmerenes su na ubijanje nevinih ljudi. Teroristi su savršeno svesni kriminalne prirode svojih akcija," rekao je poslanik Vadim Solovjov za parlamentarnom govornicom u utorak. "Ove ubice moraju znati da ćemo primeniti na njih najstrože mere zaštite društva, a to je smrtna kazna."
Solovjov je istakao da bi ponovno uvođenje smrtne kazne smanjilo terorističke pretnje, dodajući da bi pretnje terorista mogle biti u porastu nakon ruske intervencije u Siriji.
Rusija je uvela moratorijum na smrtnu kaznu 1999. godine kada je zatražila članstvo u Savetu Evrope. Ruski ustav i dalje dozvoljava smrtnu kaznu za posebno teška krivična dela.
Mnogi ruski političari i zvaničnici, uključujući i ministra unutrašnjih poslova i načelnika federalne policije, tražili su da se vrati smrtna kazna kao mera protiv terorista i kriminalaca čija su krivična dela uperena protiv života i tela maloletnih lica.
Istraživanja javnog mnjenja iz 2013. i 2014. godine pokazuju da većina ispitanika podržava smrtnu kaznu u izuzrtnim prilikama i za posebno teška krivična dela.
Krajem 2013. godine, poslanik nacionalističko-populističke LDPR partije predložio je da se pogube osuđeni teroristi, pedofili i ljudi koji su uključili decu u ilegalnu upotrebu narkotika. Donji dom je odbio predlog zakona bez održane rasprave.
izvor: RT |
| Mogerini i Jagland povodom Evropskog i Svetskog dana borbe protiv smrtne kazne
|
10. oktobar 2015: Zajednička deklaracija visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini i generalnog sekretara Saveta Evrope Torbjorna Jaglanda povodom Evropskog i svetskog dana borbe protiv smrtne kazne, 10. Oktobra:
Danas, kada obeležavamo Evropski i svetski dan borbe protiv smrtne kazne, Savet Evrope i Evropska unija još jednom potvrđuju snažno protivljenje smrtnoj kazni. Ona predstavlja nehuman i ponižavajući čin, za koji je dokazano da nema značajan zastrašujući efekat, a nakon kog sudske greške postaju fatalne i nije ih moguće ispraviti.
U državama članicama smrtna kazna nije izvršena 18 godina. Savet Evrope i Evropska unija podstiču sve evropske države da ratifikuju protokole Evropske konvencije o ljudskim pravima čiji je cilj ukidanje smrtne kazne.
Savet Evrope i Evropska unija osuđuju postojanje smrtne kazne u Belorusiji. Obe snažno podstiču vlasti u Belorusiji da umanje izrečene smrtne kazne i bez odlaganja uspostave moratorijum na izvršenja kao prvi korak ka ukidanju ovog vida kažnjavanja.
Savet Evrope i Evropska unija sa zabrinutošću primećuju da je broj pogubljenja osoba osuđenih zbog trgovine drogom porastao tokom protekle godine u nekoliko država koje još uvek primenjuju smrtnu kaznu za ova krivična dela. Obe organizacije su naročito zabrinute kada se radi o pogubljenju maloletnika, budući da je ovakav čin u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Ovo dodatno zabrinjava ako se u uzme u obzir da je nekoliko evropskih građana bilo pogubljeno u 2015. dok drugi čekaju na izvršenje smrtne kazne zbog krivičnih dela trgovine drogom.
Savet Evrope i Evropska unija pozdravljaju Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o moratorijumu na izricanje smrtne kazne usvojenu 18. decembra 2014. Sve veći broj glasova u korist rezolucije, u poređenju sa prethodne četiri koje su imale isti cilj, kao i činjenica da je dve trećine zemalja u svetu ukinulo smrtnu kaznu zakonski ili u praksi, pokazuju da postoji globalni trend u svetu za ukidanjem ovog načina kažnjavanja.
izvor: Europa |
| EU pozdravlja ukidanje smrtne kazne na Fidžiju
|
8. oktobar 2015: Fidži je 99. država sveta koja je ukinula smrtnu kaznu za sva krivična dela. Evropska unija je pozdravila odluku Fidžija da ukine smrtnu kaznu putem RFMF amandmana 2015. godine. EU ambasador , Endrju Džejkobs, izjavio je da je ovo veliki korak napred za naciju u trenutku kada se priprema obeležavanje Svetskog dana protiv smrtne kazne u subotu. On dodaje da je važno nastaviti sa insistiranjem da se smrtna kazna ukine širom sveta jer predstavlja nečovečnu i ponižavajuću kaznu.
Ambasador je rekao da se nada da će ukidanje smrtne kazne na Fidžiju, eventualno podstaći slične poteze i u regionu. EU poziva preostale ostrvske zemlje: Tonga, Nauru i Papua Novu Gvineju da takođe ukinu smrtnu kaznu.
Ranije ovog meseca, Ministar inostranih poslova Ratu Inoke Kubauabola rekao je u UN da je odluka da se ukine smrtna kazna na Fidžiju proizašla iz rastućeg međunarodnog trenda da se ukine smrtna kazna širom sveta. Kububola dodaje da je ova odluka u skladu sa novim ustavom Fidžija kojim se garantuje svakoj osobi pravo na život.
izvor: FBC |
| Egipat se protivi predlogu Saveta za ljudska prava za ukidanje smrtne kazne
5. oktobar 2015: Predstavnik Egipta u UN Savetu za ljudska prava, Amr Ramadan, izjavio je da se protivi predlogu koji su uputile neke evropske dr~ave tra~ei da se smrtna kazna ukine globalno.
Ramadan je izrazio zabrinutost zbog pritiska nekoliko dr~ava koje prete uvoenjem sankcija ili povla
enjem pomoi zemljama u razvoju koje još uvek imaju smrtnu kaznu u svom zakonodavstvu, opisujui takve poteze kao "neeti
ke".
Ramadan je naglasio da Egipat poštuje odluke nekih zemalja da prestanu sa upotrebom smrtne kazne i pozvao ih da poka~u jednako uzajamno poštovanje u vezi sa odlukom Egipta da smrtnu kaznu i dalje koristi.
Rezolucija o smrtnoj kazni je usvojena sa 26 glasova za, 13 protiv, a 8 je bilo uzdr~anih.
U rezoluciji se navodi: "Savet poziva dr~ave koje još nisu pristupila ili ratifikovale Drugi fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politi
kim pravima, da razmotre da to u
ine."
Egipat je medu 37 dr~ava u UN koje još uvek sprovode smrtnu kaznu.
izvor: Ahram |
| SAD: U Džordžiji pogubljena prva žena nakon 70 godina
|
30. septembar 2015: U Džordžiji je danas pogubljena Keli Reni Gisindener, prva osuđenica nad kojom je izvršena smrtna kazna u poslednjih 70 godina u toj američkoj saveznoj državi.
Gisindener, osuđena u februaru 1997. godine zbog ubistva muža, pogubljena je smrtonosnom injekcijom u državnom zatvoru u Džeksonu, uprkos pozivima pape Franje da joj život bude pošteđen.
Ona je tokom ubrizgavanja smrtonosne injekcije pevala Prekrasnu milost, a od okupljenih je tražila da i njenoj deci prenesu da je umrla na taj način.
Neposreno pred smrt za svog supruga Dalasa rekla da je bio "neverovatan čovek koji je umro zbog mene". Sve vreme je bila ophrvana emocijama, a do samog trenutka smrti je jecala. Pred sam kraj je tražila oproštaj i molila se bogu.
Njeni advokati su podneli tri zahteva za pomilovanje, ali su sva tri odbijena. Advokatica Suzan Kejsi rekla je da su deca "skrhana" ishodom.
- Tražili smo od odbora bar još 24 dodatna sata, kako bi deca mogla da posete majku, ali je i to odbijeno - rekla je Suzan Kejsi.
Gisinder je imala samo nekoliko jednostavnih reči za svoju decu nekoliko sati pre pogubljenja: "Volim vas, volim vas, volim vas. Ponosim se vama".Po sopstvenom priznanju, Keli Gisendaner je u zatvor ušla kao samoživa, gnevna i nasilna osoba. Međutim, počela je da proučava bibliju i na kraju stekla diplomu teološkog fakulteta. Druge zatvorenice kažu da im je pomogla.
izvor: Daily Mail
|
| Papa Franja poručio američkom Kongresu da je "svaki život svetinja" i da smrtnu kaznu treba ukinuti
25. septembar 2015: Papa Franja je pozvao na globalno ukidanje smrtne kazne u svom obraanju ameri
kom Kongresu kao prvi poglavar Rimokatoli
ke crkve koji se obratio zakonodavnom telu ameri
ke federalne vlasti.
"Zlatno pravilo nas takoe podsea na našu odgovornost da zaštitimo i odbranimo ljudski ~ivot u svakoj fazi njegovog razvoja," rekao je papa.
"Ovo ubeenje me je vodilo, od samog po
etka moje slu~be, da zagovaram na razli
itim nivoima u korist globalnog ukidanja smrtne kazne. Ja sam uveren da je ovaj put najbolji, jer svaki ~ivot je svetinja."
izvor: WP |
| Kina: Osuđenici na smrt će dobiti besplatnu pravnu pomoć
21. septembar 2015: Osuenici na smrt e dobiti besplatnu pravnu pomo prema novom zakonskom rešenju
iji je nacrt sastavilo ministarstvo pravde.
Ministarstvo e dodeliti akvokata osueniku na smrt koji ne mo~e da priušti pravnog zastupnika tokom ~albenog postupka da bi time obezbedio jednak pristup pravdi.
Izvor je rekao da zvani
nici iz ministarstva pravde "privode kraju neke detalje oko implementacije i da e zakon stupiti na snagu u narednih nekoliko meseci".
Prema kineskom pravu, sve smrtne kazne moraju biti razmotrene pred Vrhovnim narodnim sudom pre nego što budu izvršene. Trenutno, optu~enom koji ne mo~e da priušti pravnog zastupnika nije garantovano da e imati advokata tokom ovog postupka.
izvor: China Daily |
| Srbija: Gde su danas bivši osuđenici na smrt
|
17. septembar 2015: Srbija će uskoro uvesti kaznu doživotnog zatvora za najteže zločince, koji su do pre 15 godina u našoj zemlji osuđivani na smrt. Krajem devedesetih godina prošlog veka u Srbiji je izrečeno nekoliko desetina smrtnih kazni, ali je samo 12 presuda bilo pravosnažno do trenutka kada je smrtna kazna konačno ukinuta 2002. godine.
U evidenciji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde nađeno je 10 imena koja su devedesetih godina prošlog veka bila na spisku za streljanje. Većina njih je danas u novom kazamatu kod Padinske Skele na Zrenjaninskom putu, čiji je zvaničan naziv Kazneno-popravni zavod u Beogradu. Važi za jedan od najbezbednijih zatvora na Balkanu.
Da im je smrtna kazna zamenjena zatvorom od 20 godina, koja je tada bila najteža posle smrtne, mnogi od njih bi upravo ove i sledeće godine izašli na slobodu. Međutim, sudovi su za svakog od njih doneli nove presude od 40 godina zatvora, koja je 2001. godine kod nas uvedena kao „zamena” za smrtnu kaznu. Većina se žalila, jer ta kazna nije bila propisana u vreme kada su izvršili surove zločine.
Iza zidina novog zatvora za najteže osuđenike u Padinskoj Skeli, kaznu izdržavaju bivši osuđenici na smrt Ilija Vujić, Radovan Joksić, Zoran Jevremović, Borislav Čolić, Miroslav Stojadinović, Slavoljub Velić i Slavoljub Jovanović. U „Zabeli” su Ljubomir Stevanović i Azis Musliju, a u Nišu Mlađa Milovanović.
Smrtna kazna je poslednji put u Srbiji izvršena 14. februara 1992. u prostorijama Okružnog zatvora u Somboru. Streljan je Johan Drozdek, osuđen na smrt zbog silovanja i svirepog ubistva devojčice.
Poslednja smrtna kazna u Beogradu izvršena je početkom sedamdesetih godina u Centralnom zatvoru nad Dragoljubom Gutićem i Savom Lisovcem, koji su daleke 1969. godine osuđeni zbog ubistva beogradskog taksiste Tiosava Jankovića.
Ceo tekst pročitajte na sajtu Politike. |
| Bugarska: Preko 4.200 sakupljeno u Velikom Trnovu i Gornjoj Orjahovici za vraćanje smrtne kazne
15. septembar 2015: Preko 4.200 potpisa je prikupljeno u gradovima Veliko Trnovo i Gornja Orjahovica u svrhu vraanja smrtne kazne. Petko Gan
ev, organizator peticije, saopštio je vesti govorei na protetu ispred suda u centru Velikog Trnova.
Okru~ni sud e u ponedeljak i utorak odr~ati ro
išta zbog ubistva dvadesettrogodišnje studentkinje Veronike Zdravkove, okrivljeni za ovaj zlo
in je Ilian Zdravkov.
Petko Gan
ev je rekao da je oko 200 potpisa sakupljeno u Velikom Trnovu dok je oko 4.000 sakupljeno u Gornjoj Orjahovici.
izvor: Focus |
| Malavi će održati referendum o smrtnoj kazni
10. septembar 2015: Vlada Malavija ~eli da sprovede referendum o tome da li treba ukinuti smrtnu kaznu ili ne.
Prema dr~avnom pravobraniocu, Kalekeni Kaphaleu, dr~ava ne treba sama da odlu
uje po ovom pitanju ve treba da pita narod putem referenduma.
Tokom prethodne dve decenije, kako meunarodne tako i lokalne nevladine organizacije pritiskale su vladu da ukine smrtnu kaznu.
Od kada je postala demokratska dr~ava 1994. godine, u Malaviju nikada nije izvršena smrtna kazna, uprkos krivi
nom zakoniku koji istu predvia.
izvor: malawi24 |
| Saudijska Arabija izvršila 130. smrtnu kaznu ove godine
6. septembar 2015: Saudijske vlasti su pogubile osuenog ubicu, što je ukupno 130. pogubljenje u kraljevstvu ove godine do sada.
Dr~avljanin Saudijske Aranije, Mašari al Šamarije proglašen krivim za ubistvo sugraanina u surovom napadu pištoljem, no~em i palicom, izjavio je ministar unutrašnjih poslova novinskim agencijama. Nad njim je izvršena smrtna kazna u gradu Hafar Al-Batinu na severoistoku dr~ave u blizini granice sa Irakom.
130. pogubljenje do sada u ovoj godini uveliko premašuje broj pogubljenja, 87, u celoj prošloj godini.
izvor: Hands off Cain
|
| Kina: Devet krivičnih dela više nisu kažnjiva smrću
1. septembar 2015: Stalni komitet Svekineskog narodnog kongresa u subotu je usvojio izmene Krivi
nog zakonika kojima je smanjen broj kriminalnih dela za koja se izri
e smrtna kazna.
Od prvog novembra, kada amandmani stupaju na snagu, smrtna kazna nee više biti izricana za šverc oru~ja, municije, nuklearnog materijala ili falsifikovanog novca, falsifikovanje novca i prevare prilikom prikupljanja sredstava, organizovanje ili primoravanje drugog lica da se bavi prostitucijom, opstruiranje vojnog osoblja u vršenju du~nosti i izmišljanje glasina koje druge dovode u zabludu tokom rata.
Za ova krivi
na dela je sada zapreen do~ivotni zatvor kao najstro~a kazna.
Nakon stupanja na snagu amndmana na Krivi
ni zakonik, broj kriminalnih dela koja podle~u smrtnoj kazni u Kini bie smanjen na 46.
izvor: CRI |
| U Čadu pogubljeno 10 članova Boko harama, dan nakon izricanja presude
30. avgust 2015: ad je pogubio 10
lanova Boko harama u subotu, izjavio je ministar unutrašnjih poslova. Smrtnu kaznu je izvršio strelja
ki vod. Ovo su prve smrtne kazne od kada je dr~ava pooštrila antiteroristi
ke mere prošlog meseca.
Deset osoba je osueno na smrt u petak zbog ubistva i upotrebe eksplozivnih naprava.
Prošlog septembra, ad je pohvaljen od strane organizacija za ljudska prava zbog nacrta zakona koji predvia ukidanje smrtne kazne. Meunarodna organizacija za ljudska prava (FIDH) izjavila je tada da je u adu na snazi fakti
ki moratorijum od 1991. godine, sa izuzetkom 2003. kada je pogubljeno 9 osoba. Ali antiteroristi
ke mere usvojene prošlog meseca kao odgovor na nedavne teroristi
ke napade, ponovo su vratile smrtnu kaznu.
izvor: NYT |
| Egipat uvodi strože antiterorističke zakone
17. avgust 2015: Predsednik Egipta Abdul Fatah el Sisi ratifikovao je danas nove zakone za borbu protiv terorizma koji predviaju osnivanje specijalnih sudova i ka~njavanje novinara za neistinito izveštavanje o napadima pobunjenika.
Novi set zakona pru~a veu zaštitu od pravnih posledica vojnicima i policajcima koji koriste silu protiv islamisti
kih pobunjenika.
Zakon, takoe predvia smrtnu kaznu za osnivanje ili voenje teroristi
ke grupe,
Organizacije za ljudska prava tvrde da e zakoni slu~iti Sisiju za obra
unavanje sa neistomišljenicima i da e dodatno ograni
iti slobodu izra~avanja.
Sisi je u junu obeao stro~iji zakon nakon atentata javnog tu~ioca auto-bombom.
izvor: BBC |
| Irak: U Kurdistanu pogubljeno troje, prekinut moratorijum
25. avgust 2015: ovek i njegove dve ~ene, osueni za otmicu i ubistvo dve devoj
ice školskog uzrasta, obešeni su prošle nedelje. Ovo je prvo pogubljenje u regiji Kurdistan od kad je uveden moratorijum 2008. godine.
Osueni su pogubljeni zbog ubistva dve jedanaestogodišnjakinje, Avan Haji o Havin Hasan, koje su kidnapovane pre nego što su zlostavljane i ubijene.
U tri provincije regije Kurdistan ima 250 osuenika na smrt. Ovaj broj je na najvišem nivou od 1990-ih kada je kurdska regija dobila autonomiju sudstva i postalo prakti
no nezavisna od ira
kog pravosudnog sistema.
izvor: RUDAW |
| SAD: Vrhovni sud Konetikata ukinuo smrtnu kaznu
14. avgust 2015: Tri godine pošto je u ameri
koj dr~avi Konektikat ukinuta smrtna kazna vrhovni sud je odlu
io da poštedi ~ivot jedanaestorice zatvorenika koji su u trenutku donošenja zakona ve bili osueni na smrt i
ekali izvršenje kazne.
Sud smatra da bi u sadašnjim okolnostima bilo neustavno da oni budu pogubljeni. Presuda je doneta po ~albi Eduarda Santjaga
iji advokati su dokazivali da bi pogubljenje predstavljalo surovu i neuobi
ajennu kaznu, budui da je smrtna kazna ukinuta.
Santjago je bio osuen na smrt injekcijom zbog plaenog ubistva 2000.godine.
Konektikat je smrtnu kaznu ukinuo 2012. godine, ali se ta odluka odnosila samo na budue zlo
ine.
izvor: AP |
| Francuska: Ponovo uvesti smrtnu kaznu za terorizam
12. avgust 2015: Francuska mora ponovo da uvede smrtnu kaznu za terorizam da bi se zaštitila od d~ihadista iz "Islamske dr~ave", izjavio je poslanik Evropskog parlamenta }an-Luk Šafhauzer.
"Pariz se mora zaštititi od `Islamske dr~ave` i doneti neke teške odluke, poput oduzimanja francuskog dr~avljanstva d~ihadistima, proterivanje njihovih porodica, zabrane povratka d~ihadistima, pa
ak iako to u
ine, treba ih izvesti pred lice pravde i vratiti smrtnu kaznu za terorizam", rekao je Šafhauzer ruskoj novinskoj agenciji "Sputnjik".
Ova najstro~a kazna u Francuskoj ukinuta je 1981. godine.
izvor: Sputnik |
| Britanska pomoć od 13 miliona funti za borbu protiv narkotika verovatno se koristi i za egzekucije
|
11. avgust 2015: Trideset sedam javnih li
nosti, uklju
ujui, ser Ri
arda Brensona, Lorda Mekdonalda, bivšeg direktora javnog tu~ilaštva i Alistera Karmi
ela, bivšeg sekretara Škotske, pozvalil su na hitnu istragu po pitanju uloge UK u borbi protiv narkotika u inostranstvu, koja po njihovim re
ima poma~e u finansiranju egzekucija u zemljama kao što su Pakistan i Iran.
Prošle godine, vlada je potrošila skoro 13 miliona funti na borbu protiv narkotika u Pakistanu. 112 osoba u Pakistanu se suo
ava sa smrtnom kaznom zbog krivi
nih dela povezanih sa drogom u 2015. godini. Iran je pogubio najmanje 394 osoba ove godine, a Saudijska Arabija je dekapitirala najmanje 47 osoba zbog krivi
nih dela povezanih sa drogom.
37 osoba i organizacija je potpisalo pismo upueno Keitu Vazu, predesdniku komiteta unutrašnjih poslova, pozivajui ga da pokrene istragu o finansiranju i operativnoj podršci u borbi protiv narkotika u inostranstvu, koja po njihovoj tvrdnji dovodi do grubog kršenja ljudskih prava, pogotovo u zemljama koje primenjuju smrtnu kaznu za krivi
na dela povezana sa drogom.
izvor: The Guardian |
| U Pakistanu pogubljeno više od 200 ljudi
|
6. avgust 2015: Prema podacima nevladine organizacije Reprive, vlada Pakistana je pogubila 206 osoba od kada je vratila smrtnu kaznu u decembru prošle godine.
Stopa pogubljenja u Pakistanu od decembra prošle godine je viša od pojedinih zemalja koje su poznate po izvršenjima smrtnih kazni, kao što su Saudijska Arabija i SAD. Tvrdnje pakistanske vlade, koju ponavljaju od decembra, da izvršavaju smrtne kazne samo nad teroristima je dovedena u pitanje. U jednom izveštaju Rojtersa stoji da velika veina pogubjenih, njih 70%, nije ni u kakvoj vezi sa teroristima.
Najmanje tri maloletnika je pogubljeno od kad je Pakistan vratio smrtnu kaznu.
Prošle nedelje je grupa UN eksperata, uklju
ujui i Specijalnog izvestioca za pogubljenja po kratkom postupku, torturu i prava deteta, pozvalo Pakistan da zaustavi sva dalja pogubljenja. Eksperti su rekli da veinja planiranih pogubljenja ne ispunjava standarde meunarodnih normi i pozvali su vladu da uspostavi moratorijum na pogubljenja, a sve u cilju ukidanja smrtne kazne.
izvor: Reprive |
| Papa Franja dobitnik nagrade "Abolicionista godine"
1. avgust 2015: Italijanska organizacija za borbu protiv smrtne kazne Hands off Cain (Dalje ruke od Kaina), dodelila je nagradu "Abolicionista godine" papi Franji za njegovu sna~nu borbu protiv smrtne kazne kao i za borbu protiv drugih "ne
ove
nih i poni~avajuih" kazni.
U saopštenju organizacije "Dalje ruke od Kaina" stoji da je papa Franja izbacio do~ivotni zatvor iz krivi
nog zakonodavstva Vatikana koju je nazvao "prerušena smrtna kazna". Papa je
esto govorio protiv smrtne kazne, nazivajui je neprihvatljivom bez obzira za koje krivi
no delo je propisana.
Organizacija "Dalje ruke od Kaina" je u svom godišnjem izveštaju navela da je broj egzekucija širom sveta porasatao na 3.576 dok je 2013. godine taj broj bio 3.511. U Kini se izvrši dve trine od ukupnog broja izvršenih smrtnih kazni u svetu. Kinu prati Iran sa najmanje 800 egzekucija i Saudijska Arabija sa 88. 33 osobe su pogubljenje u SAD.
izvor: AP |
| Tunis: Vraćena smrtna kazna za teroriste
|
30. jul 2015: Tunižanski parlament usvojio je novi antiteroristički zakon kako bi odgovorio na džihadističke napade, a tekst se našao pod kritikom civilnog društva koje smatra da on predstavlja napad na građanske slobode.
Nakon tri dana rasprava kako bi se pronašao konsenzus oko teksta, zastupnici su usvojili zakon o “borbi protiv terorizma i pranja novca” sa 174 glasa za, 10 suzdržanih i bez glasa protiv, prenosi Al Džazira.
Tekst zamenjuje antiteroristički zakon iz 2003. koji je usvojen tokom diktature Zine El Abidina Ben Alija i koji se, kako kažu borci za zaštitu ljudskih prava, uvelike koristio kako bi se ućutkala opozicija.
Nevladina udruženja koja su se nadale da će ovaj zakon više poštovati pravnu državu ostale su razočarane jer su smanjena prava zatvorenicima, a olakšano je i prisluškivanje. U taj je zakon ponovno uvedena i smrtna kazna, koja inače postoji u Tunisu u krivičnom zakonu ali uz moratorijum na egzekucije od 1991.
Zakon je usvojen u kontekstu sve veće nesigurnosti u zemlji, nakon napada u junu u letovalištu Susi, gdje je ubijeno 39 turista, kao i na muzej Bardo u martu, kada su poginule 22 osobe, među kojima 21 turista. Za te napade odgovornost je preuzela Islamska država.
Predsednik Bedži Kaid Esebsi rekao je da je Tunis suočen s džihadističkom prietnjom te naglasio da je zemlja “u ratu protiv terorizma”.
izvor: Al Jazeera
|
| Amnesti internešenel: Zapanjujuć porast broja egzekucija u Iranu
|
24. jul 2015: Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel protestovala je danas zbog "zapanjujueg porasta broja egzekucija" u Iranu, gde je ove godine do sada pogubljeno skoro 700 ljudi.
"Veruje se da su iranske vlasti pogubile neverovatan broj od 694 ljudi u periodu od 1. januara do 15. jula 2015", navela je ova organizacija sa sedištem u Londonu, ocenjujui da je re
o nezabele~enom porastu.
"Ovim šokantnim tempom, Iran se sprema da premaši ukupan broj egzekucija" u 2014, stoji u saopštenju AI.
Zamenik direktora programa AI za Bliski istok i Sever Afrike Said Bumeduha je rekao da ova cifra "pokazuje mra
nu sliku dr~avne mašinerije koja sprovodi ubistva sa predumišljajem, uz odobrenje suda, na masovnom nivou".
Porast broja egzekucija u Iranu otkriva koliko ta dr~ava odstupa od ostatka sveta kada je re
o primeni smrtne kazne, isti
e se u saopštenju.
Egzekucije u Iranu "nisu prestale
ak ni tokom svetog muslimanskog meseca Ramazana", kada je pogubljeno
etvoro ljudi, saopštila je AI.
Ova organizacija je ukazala da su smrtne kazne u Iranu "posebno uznemirujue", jer sudovima nedostaje nezavisnost i nepristrasnost, a sudjenja su prepuna propusta, gde optu~enima
esto nije omoguen pristup advokatima, dok procedure za ~albu, pomilovanje i smanjenje kazne nisu adekvatne.
Razlozi za ovogodišni "šokantni porast egzekucija su nejasni, ali veina onih koji su pogubljeni u 2015. osudjeni su po optu~bama za drogu", dodaje se u saopštenju AI.
izvor: AI |
| Gambija planira da vrati streljački vod
|
20. jul 2015: Predsednik Gambije Jaija Džame upozorio je osuđenike na smrt da mogu da očekuju da njihove kazne budu izvršene, navodno signalizirajući kraj trogodišnjeg moratorijuma na izvršenje smrtnih kazni.
Predsednik je rekao na sastanku sa religijskim vođama koji se emitovao na državnoj televiziji da je ovaj potez odgovor na rastući broj ubistava.
Nema zvanične statistike stope kriminaliteta u najmanjoj afričkoj zemnlji koja je okružena Senegalom, osim uskog pojasa obale koja izlazi na Atlantski okean.
Džame je u avgustu 2012. godine najavio da svi osuđenici na smrt treba da budu pogubljeni do sredine septembra iste godine.
Dve nedelje kasnije, prva grupa od devet osuđenika je pogubljena streljanjem. Pogubljenja su izazvala ogorčenje međunarodne zajednice, a naročito Senegala jer su dva državljanina Senegala bila među pogubljenima.
Smrtna kazna u Gambiji se može izreći za krivično delo ubistva izazvano nasiljem ili trovanjem.
Vlada je najavila u junu da će održati referendum da bi proširila listu krivičnih dela kažnjivih smrću.
Svi stanovnici Gambije stariji od 18 godina mogu učestvovati na referendumu, datum tek treba da bude utvrđen.
izvor: AFP |
| Zambija: Predsednik Edgar Lungu osuđenicima na smrt zamenio kaznu doživotnim zatvorom
17. jul 2015: Predsednik Zambije, Edgar Lungu, u
etvrtak je smanjio kazne za 332 osuenika na smrt vešanjem koji e sada biti na odslu~enju do~ivotne kazne zatvora da bi rasteretio zatvore maksimalne sigurnosti.
Zlo
ini koji se mogu kazniti smru u Zambiji uklju
uju: ubistvo, izdaju i razbojništvo sa smrtonosnim oru~jem. Zambija je poslednji put izvršila smrtnu kaznu 1997. godine.
Tokom posete Mukobeko zatvoru maksimalne sigurnosti, oko 180 km severno od Lusake, Lungu je izjavio da je neprihvatljivo da u zatvoru koji ima kapacitet 51 zatvorenika, kaznu izdr~ava stotine zatvorenika.
izvor: VOA |
| UAE: Pogubljena žena zbog ubistva američke vaspitačice
14. jul 2015: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima izvršena je smrtna kazna nad ~enom osuenom za ubistvo ameri
ke vaspita
ice u tr~nom centru u Abu Dabiju i zbog pokušaja ubistva bombom egipatsko-ameri
kog lekara u militantno inspirisanom napadu, prenela je dr~avna novinska agencija.
Ala Bader el Hašemi (31) je takoe proglašena krivom jer je koristila internet za širenje militantne ideologije i širenja informacija koje su mogle da "ugroze" UAE, ali i da je slala novac militantnim organizacijama znajui da e taj novac biti iskorišen za teroristi
ke akte.
Hašemi je osušena na smrt 29. juna na osnovu optu~bi za terorizam zbog ubistva vaspita
ice rumunskog porekla Ibole Rijan, majke jedanaestogodišnjih blizanaca, u toaletu jednog tr~nog centra u Abu Dabiju 14. decembra i zbog pokušaja ubistva egipatsko-ameri
kog doktora.
izvor: Reuters
|
| Izraelski premijer Netanijahu naložio ministrima da ne podrže smrtnu kaznu
13. jul 2015: Izraelski premijer Benjamin Netanijahu nalo~io je u nedelju ministirima iz svoje partije, Likud, da ne podr~e smrtnu kaznu za krivi
no delo terorizma sa smrtnom posledicom. Kao kompromis, premijer je najavio da e oformiti savetodavno telo koje e razmotriti ovo kontroverzno pitanje.
Odluka premijera Netanijahua direktno je uticala da se predrlog zakona o vraanju smrtne kazne i ne iznese na glasanje pred ministarski komitet.
Avigdor Liberman, iz partije Jevrejska kua, predlaga
a ovog zakona, rekao je da e oni ipak ovaj predlog zakona staviti na glasanje pred Kneset ove nedelje. Bez podrške Likud partije, malo je verovatno da e predlog zakona proi.
izvor: i24news |
| Izrael: Jevrejska kuća podržava smrtnu kaznu
|
10. jul 2015: Lider političke partije Jevrejska kuća, Naftali Benet, izrazio je podršku predlogu zakona koji predviđa smrtnu kaznu za teroristički akt sa smrtnom posledicom.
Zakon je predložen od strane nacionalističke partije Izrael naš dom. O predlogu zakona će se raspravljati pred Ministarskim komitetom za zakonodavstvo u nedelju.
"Teroristi ubice kao što su ubice Fogel porodice (ubijeni u naselju Itamar na Zapadnoj obali 2011. godine), moraju znati da će završiti svoje živote kao što su i oni okončali živote drugih", izjavio je Benet. "To je moralno i ispravno."
Iako predlog zakona ima podršku partije Jevrejska kuća sa 8 mesta u parlamentu i Izrael naš dom sa 6 mesta, ostaje nejasno da li će vladajuća partija Likud premijera Netanijahua sa 30 poslanika u Knesetu podržati ovaj predlog zakona.
Predlog zakona predlaže da za krivično delo terorizma sa smrtnom posledicom smrtnu kaznu mogu izreći izraelski civilni sudovi. U međuvremenu, svako ko je osuđen za taj zločin na Zapadnoj obali, koja je pod kontrolom izraelske vojske, smrtna kaznu mu može izreći vojni sud.
Smrtna kazna u teoriji postoji u Izraelu za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti, genocid, izdaju i zločine protiv jevrejskog naroda, ali je samo jednom bila izvršena 1962. kada je pogubljen Adolf Ajhman.
izvor: Times of Israel |
| Tahiri komentariše mogućnost vraćanja smrtne kazne u Albaniju
|
7. jul 2015: Ministar unutrašnjih poslova Albanije, Saimir Tahiri, pohvalio je pozive za vraćanje smrtne kazne nakon ubistva dva Čeha u Albaniji.
"Poziv za uvođenje smrtne kazne? To nije osvetoljubiv instikt, već najjači znak da ljudi ne veruju pravosudnom sistemu. To je takođe najveći podstrek za reforme. Svako ko je predložio vraćanje smrtne kazne, ne traži osvetu, već pravdu. Nedostatak poverenja u pravosudni sistem da će počinioci ovog krivičnog dela biti adekvatno kažnjeni, naveo je mnoge ljude da pomisle da je smrtna kazna jedino rešenje. Mi ne možemo da izaberemo najjednostavniji način. Mi moramo da reformišemo pravosudni sistem, dok u isto vreme moramo da pratimo svaku odluku svih sudija u državi i da prijavljujemo svaku zloupotrebu. Ja zvanično predlažem dve inicijative. Prva inicijativa donosi matematičko jedinstvo kazni, odnosno izvršilac krivičnog dela će ostati u zatvoru zbog dva ili više počinjenih krivičnih dela čije će kazne biti sabrane. Druga inicijativa podrazumeva izolaciju visoko rizičnih osuđenika."
izvor: Albeu |
| 1.400 državljana Severne Koreje pogubljeno pod Kim Džong Unom od 2008 do 2014
2. jul 2015: Skoro 1.400 dr~avljana Severne Koreje pogubljeno je pod re~imom Kim D~ong Una od 2008 do 2014. godine, navodi se u izveštaju Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje (KINU).
KINU je saopštio da je njihov izveštaj zasnovan na izjavama 221 ljudi koji su izbegli iz Severne u Ju~nu Koreju 2014. godine.
"Verujemo da je bilo i više pogubljenja, ali da ljudi koje smo intervjuisali, nisu bili svedoci istih," izjavio je zvani
nik KINU zadu~en za strategiju i odnose sa javnošu.
Izveštaj je pokazao da dr~ava Severna Koreja i dalje masovno krši ljudska prava uprkos pritisku UN da prekine sa tom praksom.
Poslednjih godina, smrtne kazne su izvršavane i nad ljudima koji su gledali i delili filmove, TV drame i druge medijske sadr~aje proizvedene u Ju~noj Koreji, navodi se u izveštaju.
izvor: Korea Times |
| Eksperti Ujedinjenih nacija pozivaju SAD da ukine smrtnu kaznu
29. jun 2015: Eksperti Ujedinjenih nacija pozivali su SAD u petak da uvede moratorijum na smrtnu kaznu, uklju
ujui i na kaznu izre
enu D~oharu Carnajevu koji je aktivirao bombu na Bostonskom maratonu, a sve u cilju ukidanja smrtne kazne.
"Iako zlo
in koji je izvršio Carnajev spada u teške zlo
ine, takva odluka je u suprotnosti sa aktivnostima koje
ine SAD kako bi se u zemlji ukinula smrtna kazna.", poru
ili su u zajedni
kom saopštenju specijalni izvestioci UN Kristof Hejns i Huan Mendez.
Više od dve trine dr~ava sveta ukinule su smrtnu kaznu ili je više ne izri
u, izjavili su eksperti.
Ne postoje dokazi da smrtna kazna doprinosi prevenciji zlo
ina, a mnoga pogubljenja su prerasla u "poni~avajue spektakle", dodali su Hejns i Mendez.
izvor: Reuters |
| Ukrajina: Mogućnost vraćanja smrtne kazne
24. jun 2015: Grupa poslanika ukrajinskog parlamenta, Verhovna Rada, razmotrie nacrt zakona o vraanju smrtne kazne u dr~avi.
Juri Bereza, poslanik ukrajinskog parlamenta, koji radi na nacrtu zakonu, tvrdi da e smrtna kazna imati ograni
eno dejstvo i da e se izricati samo u toku ratnog stanja.
Smrtna kazna je ukinuta u Ukrajini 1995. godine.
Dr~ava kandidat za
lanstvo u EU ne sme da ima u svom zakonodavstvu smrtnu kaznu.
izvor: Pravda |
| U Japanu pogubljen osuđeni ubica
26. jun 2015: U Japanu je pogubljen
ovek koji je oplja
kao i ubio ~enu nakon što je zlo
in organizovao sa ljudima koje je upoznao na internetu.
Ovo je 12. pogubljenje u Japanu otkako je premijer Šinzo Abe došao na vlast 2012. godine.
Cukaša Kanda, 44, je obešen zbog ubistva tridesetjednogodišnje Rie Isogai u Nagoji 2007. godine. Kanda je upoznao svoja dva sau
esnika preko interneta i njih troje su osmislili plan da nasumi
no odabranu ~rtvu napadnu i oplja
kaju.
Kandini sau
esnici su na odslu~enju do~ivotne kazne zatvora. Kanda nije ulo~io ~albu na svoju smrtnu presudu.
izvor: Hands off Cain |
| Nemačka neće izručiti nikoga kome preti smrtna kazna u inostranstvu
22. jun 2015: Nema
ka nikoga nee izru
iti kome preti smrtna kazna u zemlji iru
enja, izjavio je potparol spoljnih poslova Nema
ke u ponedeljak kada su mu postavili pitanje o novinaru Al D~azire koji je pritvoren u Berlinu na zahtev Egipta.
"Ne mislim da se ovo mo~e rei dovoljno glasno ali naravno da niko nee biti izru
en iz Nema
ke ako mu preti smrtna kazna u inostranstvu," Martin Šefer je izjavio na konferenciji za novinare u ponedeljak.
Sud u Kairu je osudio Ahmeda Mansura, koji ima dvojno dr~avljanstvo sgipatsko i britansko, na 15 godina zatvora u odsustvu prošle godine jer je optu~en za torturu advokata 2011. godine na Tahir trgu.
|
| Iran: Porodica žrtve spasla ubicu sa vešala
15. jun 2015: U nedelju, pogubljenje dvadesetdvogodišnjeg muškarca je obustavljeno u poslednjem trenutku u Araku, glavnom gradu provincije Markazi, prenela je IRNA.
Neidentifikovani ubica je ubio svoju tetku i njenog mu~a 2013. godine dok je plja
kao njihov dom.
Porodica ~rtve mu je oprostila kada je ve doveden na mesto izvršenja smrtne kazne.
Tokom prošle godine, zatvorska uprava u provinciji Markazi uspela je da sa
uva osam ~ivota ubedivši porodice ~rtava da im oproste.
izvor: Tehran Times |
| Egipat: Potvrđena smrtna kazna Mohamedu Morsiju
17. jun 2015: Sud u Egiptu osudio je svrgnutog islamskog predsednika Mohameda Morsija i više od 100 optu~enih na smrtnu kaznu zbog bekstva iz zatvora tokom pobune 2011. godine.
Morsi, koji ve slu~i zatvorsku kaznu od 20 godina zbog podsticanja nasilja nad demonstrantima, nalazio u odvojenom delu sudnice kada je presuda pro
itana.
Sudija je, prema obi
aju za najstro~u kaznu u Egiptu, presudu uputio glavnom muftiji, koji treba da iznese svoje neobavezujue mišljenje. Na ovu presudu se mo~e ulo~iti ~alba.
Suenje je odr~ano u improvizovanoj sudnici policijske akademije u Kairu. Na televizijskom snimku, vidi se da su Morsi i drugi optu~eni u metalnim i staklenim kavezim obu
eni u zatvorske uniforme: u belom su bili oni koji o
ekuju presudu, u plavom osueni na zatvorske kazne, a u crvenoj zatvorskoj uniformi oni koji su osueni na smrt.
izvor: The Guardian
|
| Pakistan: Pogubljen muškarac koji je osuđen na smrt u 15. godini
10. jun 2015: U Pakistanu je danas pogubljen muškarac koji je osuen na smrt kada je imao 15 godina, a
iji advokati tvrde da je priznao zlo
in poslije mu
enja.
Aftab Bahadur (38) osuen je na smrt zbog ubistva tri osobe 1992. godine, a aktivisti za ljudska prava rekli su da su dva o
evica, koji su optu~ili Bahadura, od tada povukli svoje izjave. Aktivisti tvrde da su i svedoci bili podvrgnuti mu
enju.
"Aftab Bahadur obešen je u zatvoru u Lahoreu jutros u 4.30
asova", rekao je zatvorski zvani
nik, dodajui da je Bahadur pre vešanja plakao i govorio da je nevin.
Grupa za ljudska prava "Ripriv" saopštila je da su vlasti pogubile Bahadura uprkos
injenicama da je osuen na smrt kao dete i da je priznao zlo
in pod torturom, što predstavlja kršenje meunarodnih i pakistanskih zakona.
Pakistanski premijer Navaz Šarif ukinuo je moratorijum na smrtnu kaznu prošle godine, nakon što su talibani u napadu na lokalnu školu ubili 134 aka i 19 odraslih.
izvor: The Guardian
|
| Egipat: Zbog nasilja na fudbalskoj utakmici 11 smrtnih kazni
9. jun 2015: Sud u egipatskom gradu u Port Saidu osudio je 11 osoba na smrtnu kaznu zbog izazivanja nereda nakon utakmice odigrane 2012. u kojima je poginulo 70 ljudi.
Takoe, sud je osudio i 40 osoba na 15 godina zatvora zbog izazivanja nereda. Na presude se mogu ulo~iti ~albe.
Na suenju 2013. godine na smrtnu kaznu osuena je 21 osoba, dok su ostali dobili zatvorske kazne od jedne do 25 godina. Tada je 28 osoba osloboeno optu~bi. Meutim, posle toga došlo je do velikih protesta zbog odluke suda.
Do nesree je došlo po završetku fudbalske utakmice izmeu El Masrija i El Ahlija iz Kaira odigrane 1. februara 2012. godine, kada su navija
i domaeg kluba utr
ali na teren i napali kamenicama, no~evima i drugim oštrim predmetima igra
e i stru
ni štab gostujue ekipe.
Prema obi
ajima u Egiptu, odluke o smrtnim kaznama mora da odobri veliki muftija.
izvor: AP |
| SAD: Većina Amerikanaca želi smrtnu kaznu u svojoj saveznoj državi
|
6. jun 2015: Većina Amerikanaca podržava sprovođenje smrtne kazne i ne podržava odluku zvaničnika Nebraske, koji su takvu vrstu kažnjavanja ukinuli.
Prema najnovijoj anketi, koju je objavio “Hafington post“, većina građana je saglasna da smrtna kazna i dalje treba da postoji, a razlike u mišljenjima se najpre vide prema demografskoj i prema partijskoj pripadnosti birača.
Većina u obe političke partije podržava smrtnu kaznu, ali je većina među republikancima 79% u poređenju sa 55% demokrata.
Amerikanci ispod 30 godina su u značajnom broju protiv smrtne kazne u odnosu na starije sugrađane, i u daleko manje je verovatno da će biti za uvođenje smrtne kazne za više krivičnih dela.
Oko 61 odsto smatra da bi svaka savezna država trebalo da uvede smrtnu kaznu.
Čak 65 odsto aketiranih je izjavio da podržava smrtu kaznu za osuđene ubice, dok se 25 odsto tome protivi.
Oko 18 procenata ljudi smatra da se smrtna kazna koristi previše često, njih 20 odsto smatra da je trenutni nivo ovakvog kažnjavanja dobar, a čak 42 odsto ispitanika smatra da se ona ne upotrebljava dovoljno često.
izvor: Huffington Post
|
| Mađarska leti iz EU ako uvede smrtnu kaznu
2. jun 2015: Predsednik Evropske komisije }an Klod Junker upozorio je da bi Maarska mogla da bude izba
ena iz EU ako bude vratila smrtnu kaznu.
Junker je izjavio kako e, ako maarski premijer Viktor Orban uvede smrtnu kaznu, to biti dovoljan razlog za prekid
lanstva u Evropskoj uniji.
“Za onoga ko uvodi smrtnu kaznu nema mesta u EU”, poru
io je Junker u intervjuu za nema
ke medije.
Dodao je kako je smrtna kazna u suprotnosti s njegovim temeljnim politi
kim vrednostima i poru
io da e doi do sukoba s Orbanom ako nastavi da radi na uvoenju smrtne kazne.Orban je ranije objavio da nema nameru da ponovo uvede smrtnu kaznu, te da je tu temu zapo
eo zbog
estih javnih rasprava.
On je naveo da je spreman za razgovore sa Briselom, ali da je “protiv toga da iko izbacuje zemlju iz EU ili NATO”.
“Za nas, Maare, oni su naša porodica”, naveo je Orban.
Maarska je postala
lanica EU 2004. godine, a smrtnu kaznu je ukinula 1990. godine.
izvor: Telegraph |
| Finski ministar pravde podržava smrtnu kaznu
29. maj 2015: Novi finski ministar pravde Jari Lindstrom ju
e je izjavio da podr~ava izvršenje smrtne kazne "pod odreenim okolnostima".
Lindstrom,
lan evroskepti
ne Partije Finaca, istakao je da je to njegov li
ni stav i da ne govori u ime nove vlade.
On je rekao da bi smrtna kazna mogla da bude prihvatljiva u slu
aju "izuzetno teških zlo
ina, kao što su zlo
ini nad malom decom".
Lindstrom (49) je istakao da pitanje smrtne kazne ipak nije jedno od klju
nih pitanja kojima e se on baviti tokom svog mandata na mestu ministra pravde, koje e zvani
no preuzeti sutra.
Smrtna kazna, koja je u Finskoj zabranjena 1949. godine, ukinuta je i u svim drugim
lanicama Evropske unije.
Lindstrom je jedan od
etvorice ministara nove vlade iz redova Partije Finaca, koja je sada prvi put deo vladajue koalicije u Finskoj.
izvor: AP |
| SAD: Nebraska ukinula smrtnu kaznu
28. maj 2015: Poslanici u parlamentu Nebraske su izglasali moratorijum na izvršenje smrtne kazne,
ime je Nebraska postala 19. ameri
ka savezna dr~ava u kojoj je taj moratorijum na snazi.
Predlog zakona je podr~alo 30 poslanika, dok je 19 bilo protiv, ali je to bilo dovoljno za odbacivanje ~albe guvernera Nebraske iz redova Republikanske stranke Pitera Riketsa i stupanje zakona na snagu.Nebraska je prva tradicionalno konzervativna savezna dr~ava koja je uvela moratorijum na smrtnu kaznu od 1973. godine, kad su to u
inile vlasti Severne Dakote.
U Nebraski je poslednje pogubljenje izvršeno 1997. godine i to na elektri
noj stolici, a od uvoenja smrtonosne injekcije niko nije pogubljen ni tom ni ijednom drugom metodom.
izvor: AP |
| Saudijska Arabija: 88 osuđenika pogubljeno od početka godine
27. maj 2015: U Saudijskoj Arabiji je pogubljeno troje, što je ukupno 88 egzekucija u ovoj godini do sada, a taj broj prevazilazi ukupan broj egzekucija u 2014. godini, 87.
Avad al Rovaili i Lafi al Šamari, osueni za šverc amfetamina, pogubljeni su u regionu Javf, izjavio je ministar unutrašnjih poslova u izjavi koju je prenela zvani
na novinska agencija Saudijske Arabije.
Još jedan Saudijac, Mohamed al Širi, pogubljen je u regionu Asir zbog ubistva.
Oko polovine svih egzekucija u Saudijskoj Arabiji je nad stranica. Meu pogubljenima ove godine bilo je i 8 ljudi iz Jemena, 10 Pakistanaca, Sirijaca, Jordanaca, i osoba iz Mjanmara, Filipina, Indije, ada, Eritreje i Sudana.
Porast pogubljenja po
eo je krajem re~ima kralja Abdulaha, koji je umro 23. januara, a koga je nasledio kralj Salaman.
izvor: Hands off Cain |
| SAD: Nebraska ukida smrtnu kaznu
|
21. maj 2015: Poslanici konzervativne američke države Nebraske odobrili su nacrt zakona kojim se ukida smrtna kazna.
Nacrt zakona je izglasan sa dovoljno glasova da nadglasaju veto koji je najavio republikanski guverner te države Pit Rikets.
Za ukidanje smrtne kazne glasalo je 32 člana jednodomne skupštine te države, a njih 15 je bilo protiv. Za ukidanje kazne bili su i neki konzervativni poslanici koji se tome protive iz fiskalnih, verskih ili pragmatičnih razloga.
Nebraska je u velikoj meri republikanska država, kad se glasa na nacionalnom nivou kao i na nivou države, a konzervativci uglavnom podržavaju smrtnu kaznu u SAD.
Ako veto guvernera ne uspe da sruši ovo glasanje Nebraska će biti prva konzervativna američka država da ukine smrtnu kaznu od 1973. godine.
Nijedan zatvorenik nije pogubljen u Nebraski od 1997. godine. Guverner Rikets je obećao da će uložiti veto i objavio prošle nedelje da je država kupila nove supstance za smrtonosne injekcije da može da nastavi pogubljenja. Poslednja država u SAD koja je ukinula smrtnu kaznu bila je Merilend, 2013. godine. Trideset dve američke države imaju smrtnu kaznu.
izvor: NBC |
| Saudijska Arabija zapošljava osam novih dželata
20. maj 2015: Saudijska Arabija raspisala je konkurs za zapošljavanje osam novih dželata, pošto se broj izvršenih smrtnih kazni u toj državi popeo na 85 od početka godine.
U opisu posla u oglasu navodi se da nikakva posebna obuka nije potrebna. Od egzekutora će se tražiti da javno odrubljuju glave osuđenim kriminalcima, kao i da amputiraju ekstremitete osuđenicima za lakša krivična dela.
U oglasu se dodaje da će se egzekutori smatrati "verskim funkcionerima", jer će služiti verskim sudovima i imaće plate poput nižih državnih službenika.
Saudijska Arabija je, za manje od pet meseci, skoro dostigla broj od 90 pogubljenja, koliko je izvršeno tokom cele 2014. godine, navodi "Amnesti interešnal". Kriminalci se obično pogubljuju u Saudijskoj Arabiji javnim odrubljivanjem glave, iako se povremeno izriče smrt kamenovanjem ili streljanjem.
Smrtna kazna izriče se za nasilne zločine, poput ubistva ili silovanja, bogohuljenja, preljube, trgovine drogom, praktikovanja vradžbina i magije.
izvor: USA Today |
| Ban Ki-mun zabrinut zbog smrtne kazne Morsiju
|
19. maj 2015: Generalni sekretar UN Ban Ki-mun izrazio je danas duboku zabrinutost zbog izricanja smrtne presude svrgnutom egipatskom predsedniku Mohamedu Morsiju.
Portparol UN Faran Hak je izjavio novinarima da Ban zna da je na tu presudu mogue ulo~iti ~albu, dodajui da e veoma pa~ljivo pratiti razvoj situacije.
Ban je, takoe, ukazao da je va~no da sve strane preuzmu korake ka unapreenju mira, stabilnosti i vladavine prava.
Sud u Egiptu osudio je pre dva dana svrgnutog islamskog predsednika Morsija i više od 100 optu~enih na smrtnu kaznu zbog bekstva iz zatvora tokom pobune 2011. godine.
I EU i SAD su izrazile zabrinutost zbog takve presude.
Egipatski sud e, u ovom slu
aju, kona
nu odluku objaviti 2. juna jer se, po egipatskom zakonu, smrtna presuda dostavlja muftiji koji tuma
i islamski zakon za vladu i ima savetodavnu odluku.
Optu~eni imaju pravo da ulo~e ~albu
ak i posle muftijine preporuke.Morsi, koji je izbaran za predsednika 2012. godine, bio je na toj funkciji samo godinu dana pre nego što ga je vojska zbacila s vlasti u julu 2013. godine na zahtev demonstranata.
izvor: ET |
| Ban Ki-mun zabrinut zbog smrtne kazne Morsiju
|
19. maj 2015: Generalni sekretar UN Ban Ki-mun izrazio je danas duboku zabrinutost zbog izricanja smrtne presude svrgnutom egipatskom predsedniku Mohamedu Morsiju.
Portparol UN Faran Hak je izjavio novinarima da Ban zna da je na tu presudu mogue ulo~iti ~albu, dodajui da e veoma pa~ljivo pratiti razvoj situacije.
Ban je, takoe, ukazao da je va~no da sve strane preuzmu korake ka unapreenju mira, stabilnosti i vladavine prava.
Sud u Egiptu osudio je pre dva dana svrgnutog islamskog predsednika Morsija i više od 100 optu~enih na smrtnu kaznu zbog bekstva iz zatvora tokom pobune 2011. godine.
I EU i SAD su izrazile zabrinutost zbog takve presude.
Egipatski sud e, u ovom slu
aju, kona
nu odluku objaviti 2. juna jer se, po egipatskom zakonu, smrtna presuda dostavlja muftiji koji tuma
i islamski zakon za vladu i ima savetodavnu odluku.
Optu~eni imaju pravo da ulo~e ~albu
ak i posle muftijine preporuke.Morsi, koji je izbaran za predsednika 2012. godine, bio je na toj funkciji samo godinu dana pre nego što ga je vojska zbacila s vlasti u julu 2013. godine na zahtev demonstranata.
izvor: ET |
| Svrgnuti egipatski predsednik Mohamed Morsi osuđen na smrtnu kaznu
|
16. maj 2015: Sud u Egiptu osudio je danas svrgnutog islamskog predsednika Mohameda Morsija i više od 100 optuženih na smrtnu kaznu zbog bekstva iz zatvora tokom pobune 2011. godine.
Morsi, koji već služi zatvorsku kaznu od 20 godina zbog podsticanja nasilja nad demonstrantima, nalazio u odvojenom delu sudnice kada je presuda pročitana.
Sudija je, prema običaju za najstrožu kaznu u Egiptu, presudu uputio glavnom muftiji, koji treba da iznese svoje neobavezujuće mišljenje, naveo je AP.
Na prvom suđenju koje je održano danas, Morsi i još 130 drugih, među kojima na desetine pripadnika palestinskog pokreta Hamas i libanske šiitske grupe Hezbolah, optuženi su za bekstvo iz zatvora i napade na policiju tokom pobune 2011. protiv tadašnjeg predsednika Hosnija Mubaraka.
U zatvoru se nalazi 27 optuženih, uključujući Morsija, dok je ostalima, među kojima je verski vodja iz Katara Jusuf al-Karavdi, suđeno u odsustvu. Na drugom sudjenju, Morsi i 35 optuženih, uključujući vođe Muslimanskog bratstva, optuženi su za kovanje zavere sa Hamasom i Iranom na destabilizaciji Egipta. Optuženi se terete da su snabdevali iransku elitnu Revolucionarnu gardu obaveštajnim izveštajima u cilju destabilizacije zemlje.
izvor: AP |
| USA: Džohar Carnajev, bombaš iz Bostona, osuđen na smrtnu kaznu
|
15. maj 2015: Džohar Carnajev, bivši student, osuđen je na smrt zbog bombaškog napada na Bostonskom maratonu 2013. godine, u kojem je poginulo troje, a ranejno stotine ljudi, javio je “Njujork tajms”.
Poroti sastavljenoj od sedam žena i petorice muškaraca, koja je prošlog meseca osudila Carnajeva (21) po svih 30 tačaka optužnice, od kojih 17 povlači smrtnu kaznu, trebalo je 14 sati da dođe do odluke.
Ovo je prvi put da je federalna porota osudila teroristu na smrt nakon 11. septembra, izjavio je Kevin Mekneli, direktor Federalne savetodavne agencije za smrtne kazne, koja koordiniše odbranom u takvim slučajevima.
U bombaškom napadu na čuvenom Bostonskom maratonu troje ljudi je poginulo na licu mesta, a 17 osoba je izgubilo najmanje jednu nogu. Više od 240 ljudi je teško povređeno.
-Nakon svog pokolja, terora i straha koji je prouzrokovao, prava odluka je očigledna. Jedina presuda koja će u ovom slučaju doneti pravdu je smrtna – izjavio je federalni tužilac Stiven Melin u završnoj reči.
Sa smrtnom presudom, žalba je neminovna, ukazuje “Njujork tajms”, a taj proces obično traje oko godinu dana, ako ne i deceniju. Od ukupno 80 federalnih presuda na smrt od 1988, svega troje je pogubljeno, uključujući Timotija Mekvejga, bombaša iz Oklahoma Sitija. Većina slučajeva je i dalje stopirana žalbama. Neki osuđeni su u međuvremenu umrli ili su počinili samoubistvo.Masačusets nema smrtnu kaznu na državnom nivou, a ankete su pokazale da su građani za doživotnu kaznu zatvora za Carnajeva. Mnogi su rekli da bi život u zatvoru za nekog tako mladog bila gora sudbina od smrti, dok su drugi brinuli da će zbog egzekucije postati mučenik.
Ali porota je, navodi “Njujork tajms” morala da bude spremna za donošenje presude o smrtnoj kazni, i u tom smislu nije predstavljala državu.
izvor: NYT |
| Ruska Duma protiv smrtne kazne za terorizam
14. maj 2015: Poslanici ruske Dume su u četvrtak odbacili inicijativu člana Liberalno demokratske partije Romana Kudiakova za uvođenjem smrtne kazne za krivično delo terorizma.
Kudiakov je predložio donošenje amandmana na članove: 78, 83, 87,88 i 205 Krivičnog zakonika. Po njegovom mišljenjum, "postoji znatan jaz u krivičnom zakonodavstvu između stepena društvene opasnosti krivičnog dela i zaprećene kazne". "Više od polovine građana podržava smrtnu kaznu za terorizam, dok Krivični zakonik ne predviđa smrtnu kaznu za to krivično delo," rekao je Kudiakov.
Međutim, odbori Državne dume za građanska, krivična, procesna pitanja i arbitražu bili su protiv amandmana.
Odbor je zaključio da je inicijativa u suprotnosti sa važećim zakosnkim propisima i međunarodnim obavezama Rusije, posebno Protokola 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
izvor: news.az |
| Viktor Orban: Svaka članica EU da sama odlučuje o smrtnoj kazni
9. maj 2015: Premijer Maarske Viktor Orban danas je ponovo pokrenuo pitanje smrtne kazne u Evropskoj uniji, rekavši da bi svaka
lanica o tom pitanju trebalo da donese sopstvenu odluku.
Viktor Orban je prošle nedelje izjavio da bi pitanje smrtne kazne trebalo staviti na dnevni red, ta izjava je sna~no odba
ena od strane zvani
nika EU.
Orban je ju
e izjavio da EU treba da sledi primer SAD, gde svaka dr~ava
lanica individualno odlu
uje o pitanju smrtne kazne.
Orban je izjavio da nema razloga da dr~ave
lanice EU sa razlili
itim stopama kriminaliteta imaju isto mišljenje o smrtnoj kazni.
Premijer je na dr~avnom radiju rekao da je "na strani ~ivota", "ali da je smrtna kazna potrebna ako je to jedini na
in da se zaštite nevini ljudi koji poštuju zakon".
izvor: AP |
| Oland pozvao na ukidanje smrtne kazne
6. maj 2015: Francuski predsednik Fransoa Oland ponovo je pozvao na ukidanje smrtne kazne govorei u Saudijskoj Arabiji, jednoj od dr~ava gde je sve vei broj egzekucija.
"Francuska se zala~e za ukidanje smrtne kazne. Rekao samo to na tribini na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i ponovo to
inim", rekao je Oland na konferenciji za novinare u Rijadu.
Samo nekoliko sati pre Olandovog dolaska u Saudijsku Arabiju, pogubljeno je pet stranaca.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava redovno kritikuju Saudijsku Arabiju zbog porasta egzekucija osuenika. Od po
etka godine do sada u Saudijskoj Arabiji je izvršeno 78 smrtnih kazni, a
itave prošle godine 87.
Saudijska Arabija je po Amnesti Internešonalu u top tri dr~ave po broju pogubljenja u 2014. godini.
izvor: Yahoo News |
| Saudijska Arabija pogubila pet stranaca
4. maj 2015: U saudijskom gradu D~edi nad petoricom stranaca danas je izvršena smrtna presuda odsecanjem glave.
Pogubljena su dvojica graana Jemena i po jedan iz ada, Eritreje i Sudana, optu~eni da su ubili Indijca koji je radio kao
uvar u jednoj firmi i ukrali novac iz sefa, saopštilo je saudijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Od po
etka ove godine u Saudijskoj Arabiji je smrtna kazna izvršena nad 78 domaih dr~avljana i stranaca, dok je u celoj 2014. pogubljeno 87 osoba, što je tu zemlju na listi organizacije Amnesti internešenel dovelo meu prve tri u sveta po u
estalosti smrtne kazne.
Krijum
arenje droge, silovanje, ubistvo, otpadništvo od vere i oru~ana plja
ka su dela za koja je propisana smrtna kazna na osnovu saudijske striktne verzije šerijatskog zakona.
U saopštenju saudijskoj ministarstva unutrašnjih poslova povodom današnjih egzekucija isti
e se da je "odvraanje" razlog za njihovo izvršenje.
izvor: TDS |
| Orban ne planira ponovno uvođenje smrtne kazne
|
2. maj 2015: Mađarski premijer Viktor Orban ne predviđa ponovno uvođenje smrtne, saopštila je mađarska vlada posle negodovanja Evropske unije nakon Orbanove najave da želi da pokrene raspravu o tom pitanju.
"U Mađarskoj će se voditi rasprava o smrtnoj kazni, ali premijer ne planira da je ponovo uvede", izjavio je juče portparol mađarske vlade Janoš Lazar i dodao da je Orban o tome razgovarao s predsednikom Evropskog parlamenta Martinom Šulcom.
Orban je izazvao nezadovoljstvo EU ove nedelje izjavom da smrtna kazna, ukinuta 1990. godine u Mađarskoj, treba da bude predmet debate mađarskoj vladi.
Mađarski krivični zakon, koji u svetu smatraju jednim od najrepresivnijih u Evropi, nema dovoljno "razuveravajuću moć", rekao je u utorak Orban reagujući na nedavno ubistvo jedne prodavačice.
Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker zapretio je danas Orbanu da će voditi "bitku" s njim ukoliko ponovo uvede smrtnu kaznu.
"Povelja o osnovnim pravima EU zabranjuje primenu smrtne kazne. Orban treba jasno da stavi do znanja da nema takvu nameru, a ako je ima onda će biti "borbe'", rekao je Junker.
izvor: The Straits Times |
| Mađarski premijer Viktor Orban razmišlja o vraćanju smrtne kazne
29. april 2015: Maarski premijer je pomenuo mogunost ponovnog uvoenja smrtne kazne u zemlji
lanici Evropske Unije. Na tu ideju Orban je došao nakon brutalnog ubistva u gradu Kaposvaru gde je muškarac upao u trafiku i hladnokrvno ubio 21-godišnju prodava
icu.
Premijer Orban je izjavio u gradu u Pe
uju da su postojee kazne za ozbiljne zlo
ine suviše blage i da nešto mora da se u
ini po tom pitanju.
"Pitanje smrtne kazne treba staviti na dnevni red u Maarskoj", izjavio je Orban i dodao: "Kriminalci moraju shvatiti jednu stvar, mi se ne bojimo preduzeti i najoštrije mere kako bismo zaštitili svoje graane".
Prema sadašnjem maarskom zakonu, najte~a kazna koja se mo~e izrei je do~ivotni zatvor bez prava na pomilovanje.
Maarska, koja je postala
lanica EU 2004. godine, ukinula je smrtnu kaznu posle pada komunizma 1990.
izvor: DW |
| Indonezija pogubila osam osuđenika
|
28. april 2015: Indonežanske vlasti danas su pogubile osam od devet osoba osuđenih na smrtnu kaznu zbog trgovine drogom, ali među njima nije bila osuđenica iz Filipina, objavili su lokalni mediji.
Zatvorenici su izvedeni pred streljački vod u zatvoru na ostrvu Nusakambangan i pogubljeni, objavili su indonežanska televizija MetroTV i list "Džakarta post", prenela je agencija AFP.
Devetoro zatvorenika, od kojih su dvoje iz Australije, četiri iz Nigerije, a po jedan iz Brazila, Indonezije i sa Filipina, dobili su tokom vikenda obaveštenje da će u roku od 72 sata biti izvedeni pred streljački vod, uprkos oštrom protivljenju svetskih lidera. Državljanin Francuske, Serž Atlaui, je takođe trebalo da bude pogubljen ove nedelje, ali je njegova egzekucija odložena.
Džakarta je odlučna da sprovede egzekuciju uprkos talasima oštrih kritika globalne javnosti koje predvodi generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun.
Ujedinjene nacije su saopštile da njihovi zločini, koji uključuju posedovanje heroina, kokaina i marihuane, nisu dovoljno teški da bi zasluživali najstrožu kaznu.
Evropska unija, Francuska i Australija uputile su danas poslednji poziv Indoneziji da obustavi izvršenje smrtne kazne nad osmoricom stranaca osuđenih za trgovinu drogom.
"Vlade Australije, Francuske i Evropska unija pozivaju (indonežanskog) predsednika Džoko Vidodoa da zaustavi planiranu egzekuciju. Još nije kasno da se predomislite", navodi se u zajedničkom saopštenju koje je objavila australijska ambasade u Džakarti.
izvor: The Guardian |
| EU protiv smrtne kazne u Indoneziji
|
24. april 2015: EU je oštro osudila nameru Indonezije da izvrši smrtnu kaznu nad jednim državljanom Francuske, ističući da to nije odgovor na problem trgovine drogom.
"EU se u potpunosti protivi smrtnoj kazni. Ona ne može da bude odgovor na problem šverca droge", izjavio je predsednik Evropskog saveta Donald Tusk, navodeći da pritom misli na Serža Atlauija, kome je početkom nedelje odbijena poslednja žalba protiv pogubljenja.
Indonežanska vlada je saopštila da je naložila pripremu za pogubljenje više ljudi osuđenih za trgovinu drogom, među kojima su većina stranci, uprkos oštroj osudi međunarodne zajednice.
Desetorica osuđenika iz Australije, Francuske, Brazila, Filipina, Nigerije, Gane i Indonezije se suočava sa skorim izvršenjem smrtne kazne streljanjem, pošto im nije usvojena molba za predsedničko pomilovanje.
Atlaui je uhapšen 2005. u tajnoj laboratoriji za proizvodnju droge ekstasi u blizini Džakarte, a dve godine kasnije je osuđen na smrt. Njegov slučaj je izazvao velike tenzije između Indonezije i Francuske, pri čemu vlada u Parizu tvrdi da on nije imao fer suđenje.
izvor: Daily Mail |
| Većina Rusa i dalje podržava smrtnu kaznu
20. april 2015: Procenat Rusa koji podr~avaju smrtnu kaznu je u blagom padu, ali i dalje je to
vrsta veina od oko 60% ispitanika, navodi se u najnovijem sociološkom istra~ivanju.
Prema anketi sprovedenoj od strane Fondacije za javno mnenje, 60% Rusa ne bi se protivilo ponovnom uvoenju smrtne kazne. Prošle godine 68% ispitanika je bilo za vraanje smrtne kazne, dok je 2001. godine 80% bilo za.
70% ispitanika smatra da se smrtna kazna treba primeniti u ka~njavaju seksualnih zlo
ina nad maloletnicima. 60% smatra da je to ispravna kazna za ubistvo dok 47% ispitanika je za smrtnu kaznu za silovatelje. Ispitanici veruju da bi smrtna kazna pomogla uprevenciji zlo
ina i da bi se uštedela bud~etska sredstva koja se izdvajaju za dugogodišnje zatvoreske kazne za teška krivi
na dela.
40% ispitanika je izjavilo da Rusija nije trebala da uvede moratorijum na smrtnu kaznu 1996. godine.
22% se sna~no protivi vraanju smrtne kazne, naspram 19% ispitanika 2014. godine.
Moratorijum na smrtnu kaznu je uveden 1996. godine kada je Rusija pristupala Savetu Evrope. Poslednje pogubljenje u Rusiji je izvršeno 2. septembra 1996.
Politi
ari i zvani
nici s vremna na vreme potegnu pitanje vraanja smrtne kazne, uglavnom zbog politi
kih poena.
izvor: RT |
| SAD: Istraživanje javnog mnjenja pokazalo da je podrška smrtnoj kazni na rekordnom minimumu
|
17. april 2015: Većina stanovnika SAD smatra da ubice zaslužuju smrtnu kaznu, ali podrška smrtnoj kazni je na najnižem nivou, navodi se u istraživanju sprovedenom na nacionalnom nivou od strane Pju Risrč centra. Istraživanje je pokazalo da 56% ispitanika podržava smrtno kaznu za ljude osuđene za ubistvo, što je 6% manje od poslednjeg istraživanja sprovedenog 2011. godine. Prema istraživanju, 38% Amerikanaca je protiv smrtne kazne.
Tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, podrška smrtnoj kazni je bila preko 70%. 1996. godine, 78% ispitanika je bilo za smrtnu kaznu dok je 18% bilo protiv.
Istraživanje Pju Risrč centra sprovedeno među 1.500 odraslih osoba između 25. i 29. marta 2015. godine pokazalo je da je najveći pad u podršci smrtnoj kazni bilo među demokratama. Trenutno 40% demokrata podržava smrtnu kaznu dok je 56% protiv. Pad podrške smrtnoj kazni je zabeležen i kod republikanaca i on je trenutno 77%, u odnosu na 87% onih koji su podržavali smrtnu kaznu 1996. godine.
Istraživanje je takođe pokazalo da je 71% Amerikanaca izrazilo zabrinutost da zbog greške i nevina osoba može biti osuđena na smrt. Oko polovine ispitanika je izjavilo da pripadnici manjina imaju veće šanse da budu oduđeni na smrt nego osobe bele puti za isti zločin, dok 41% ispitanika misli da imaju iste šanse da budu osuđeni na smrt bez obzira na rasne i druge razlike.
izvor: IBT |
| 152 nevinih osuđeno na smrt
|
14. april 2015: Koliko god da se Amerikanci spore oko upotrebe smrtne kazne, niko ne želi da vidi nevinu osobu pogubljenu.
Ali ipak, previše često, ljudi budu osuđeni na smrt za strašne zločine koje nisu počinili. Među njima ima srećnika koji budu oslobođeni pre izvršenja smrtne kazne - taj jezivi klub čine 152 osobe od 1973. godine.
Koliko još nevinih ljudi deli istu sudbinu ili ih ta sudbina čeka? Nikada nećemo saznati. Ali u poslednje 42 godine, na svaka tri meseca jedna osoba osuđena na smrto bude slobođena. Prema jednoj studiji, najmanje 4% osuđenika na smrt u SAD je pogrešno osuđeno. To je daliko više nego dovoljno često da se zaključi da je smrtna kazna - pored toga što je okrutna, nemoralna i neefikasna u prevenciji kriminaliteta - prepuna grešaka, te civilizovano društvo ne bi trebalo da toleriše njenu upotrebu.
Nevini ljudi budu osuđeni iz mnogih razloga, uključujući loše advokate, pogrešnu identifikaciju i lažna priznanja iznuđena silom. Napredak DNK analize je umnogome pomogao oslobađanju nevinih. Takođe je postalo jasno da je tužilačka greška u srcu problema pogrešno osuđenih na smrt.
izvor: New York Times |
| “Nijesam ja ženetina!”
|
8. april 2015: "Nijesam ja ženetina pa da se dam vješati. Nego hoću da padnem od puške, ka i moji stari što su ginuli!" - ovo su bile reči Andrija Markovića, Crnogorca, osuđenog na smrt u državi Nevadi u SAD kada su ga pitali da izabere način izvršenja smrtne kazne, vešanje ili streljanje.
Andrija Marković je bio rudar iz rudarskog grada Toponah. Rođen je 1879. godine negde na prostoru Kraljevine Srbije - piše u njegovom zatvorskom dosijeu. Osuđen je na smrt zbog ubistva zemljaka Jovana Gregovića. U državnom zatvoru Nevade bio je zaveden kao zatvorenik broj 1479.
Stigao je u Ameriku 1909. godine kod rođaka Krste Mirkovića, koji mu je našao posao u rudniku Belmont u Topahu. Kada je Krsto 1911. poginuo u rudarskoj nesreći, kako nije imao testament, sva njegova imovina predata je činovniku Jovanu Gregoviću, poreklom iz Petrovca na moru, da je razdeli naslednicima. Jovan Gregović je oštetio Andriju Markovića pri podeli nasleđa, te ga je ovaj ubio.
Marković je zbog ovog ubistva osuđen na smrt. Streljanje u Nevadi je uvedeno neposredno pre nego što je Mirković osuđen na smrt, te niko do tada nije pogubljen streljanjem već je samo vešanje bilo način izvršenja smrtne kazne.
Kako je Marković izabrao da bude pogubljen ovom novom metodom izvršenja smrtne kazne, odnosno streljanjem, lokalni novinar je preneo potpuno netačnu vest da zatvorski čuvari odbijaju da pucaju u osuđenika i da vlasti traže dobrovoljce. Upravnik zatvora je dobio na stotine pisama ljudi koji su se nudili da streljaju, neko se raspitivao za honorar dok su drugi bili spremni da to učine bez naknade.
Istina je da čuvari nisu odbili da izvrše smrtnu kaznu, već da je za to bila pripremljana posebna mašina nazvana “strelište”. Ta mašina je bila dizajnirana da čuvarima olakša savest. Nazvana „strelište“, pola tone teška sprava se sastojala od jednog gvozdenog paravana sa tri otvora za puščane cevi. Iza paravana, tri puške – dve napunjene a jedna prazna – bile su pričvršćene za jedan gvozdeni ram, a opaljivale su simultano kada se preseku tri konopca, čime se aktivirao mehanizam za to. Konopce su imali da preseku trojica čuvara, zaklonjenih iza paravana tako da ne vide osuđenoga. Dva konopca su aktivirala praznu pušku, a treći dve pune. Osuđenik je bio vezan za stolicu ispred metalnog panela, a lekar mu je na grudi pribadao papirnu metu u obliku srca. Četvrti čuvar je štelovao puške prema meti, a na komandu upravnika zatvora pucalo se. Marković je ubijen iz prvog plotuna, 14. maja 1913. „Strelište“ nikada više nije korišćeno i završilo je na otpadu kao staro gvožđe, jer su osuđenici birali vešanje, a 1924. godine je Nevada promenila zakon i uvela gasnu komoru kao jedini način izvršenja smrtne kazne.
O ovom slučaju su izveštavale ne samo lokalne već i svetske novine, odakle je ovu vest prenela i Politika 1912. godine. Novosti su takoe, pre nekoliko dana, pisale o Markoviu. |
| Srbija: Ubica supruge - zaslužio sam smrtnu kaznu
5. april 2015: Stevan Koji (29), osumnji
en da je ubio suprugu }aklinu (26), priznao je da ju je šutirao i tukao, ali je rekao da nije imamo nameru da je ubije.
Ispri
ao je na saslušanju da je }aklini, koju je u
etvrtak uve
e do smrti tukao, od siline udaraca krv tekla iz usta, nosa i ušiju, da se gušila. Od batina je preminula pred njihovo dvoje maloletne dece, uzrasta od tri godine i od 11 meseci.
Osumnji
enom je odreen pritvor do 30 dana, a tu~ilaštvo je predlo~ilo dodatna vešta
enja, pre svega neuropsihijatrijsko jer je Stevan i ranije bio sklon nasilju u porodici.
- Kaje se. Rekao je da je zaslu~io smrtnu kaznu i zabrinut je za decu - rekao je njegov branilac advokat Milovan Stojanovi.
izvor: Blic |
| SAD: Oslobođen nakon 30 godina čekanja na izvršenje smrtne kazne
|
4. april 2015: Zatvorenik koji je proveo 30 godina u američkom zatvoru čekajući izvršenje smrtne kazne, oslobođen je pošto su tužioci pred sudom izjavili da ne postoji dovoljno dokaza da je 1985. godine izvršio ubistva za koje je osuđen.
Sudija Laure Petro danas je odbacila optužnicu protiv Entonija Reja Hintona. Okružni tužilac juče je rekao sudiji da balističari nisu uspeli da ustanove da li je šest metaka sa mesta zločina, koji su bili ključni dokaz protiv njega, ispaljeno iz pištolja koji je policija zaplenila u njegovoj kući.
Hinton je osuđen za dva ubistva izvršena 1985. godine prilikom pljačke restorana brze hrane u Birmighemu u Alabami. Tužilaštvo je Hintona povezalo sa ubistvom preko pištolja kalibra 38 milimetara nađenog u njegovoj kući.
Američki Vrhovni sud prošle je godine vratio predmet na ponovno sudjenje, što je dovelo do preispitivanja dokaza.
Vrhovni sud je prošle godine zaključio da Hinton na prvom suđenju nije bio u dovoljnoj meri pravno zastupljen kako to nalaže ustav.
"Sunce ipak sija", kazao je potreseni Hinton nakon izlaska na slobodu.
izvor: AFP |
| Vučko Manojlović osuđen na šest meseci zatvora
|
2. april 2015: Najpoznatiji zatvorenik u Srbiji Vučko Manojlović (69) proglašen je krivim i presudom Osnovnog suda u Nišu prvostepeno osuđen na šest meseci zatvora zbog "nedozvoljenih polnih radnji".
On je uhapšen zbog sumnje da je 14. novembra 2013. godine u svojoj kući u Nišu silovao Lj. M. (48), a u pritvoru je potom proveo skoro dva meseca.
Lj. M. se u međuvremenu nije pridružila krivičnom gonjenju. Ona je izjavila da je Vučko bio pijan i da je udario, ali da nije bilo seksualnog čina.
Vučko Manojlović je pune 33 godine proveo iza rešetaka.
Februara 2013. godine predsednik Srbije Tomislav Nikolić doneo je odluku o Vučkovom pomilovanju, kojom je oslobođen daljeg izdržavanja kazne.
Najpre je bio osuđen na pet godina zbog silovanja S.G. iz Leskovca 1978. godine.
Zbog ubistva zamenika okružnog javnog tužioca u Leskovcu Dragomira Krstića i pokušaja ubistva istražnog sudije Bratislava Gavrilovića i pripreme ubistva sudije Mladena Jankovića 29. decembra 1984. godine, Manojloviću je Vrhovni sud Srbije 1986. godine izrekao smrtnu kaznu.
Više od 18 godina proveo je u samici, tražeći da se smrtna kazna izvrši.
Odlukom nekadašnjeg predsednika Srbije Milana Milutinovića, smrtna kazna mu je 2002. godine zamenjena sa 40 godina zatvora.
izvor: Mondo |
| Izveštaj Amnesti internešenala: Veći broj smrtnih kazni 2014, ali manji broj pogubljenja
|
1. april 2015: Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (Amnesty International) izrazila je zabrinutost zbog porasta broja izre
enih smrtnih kazni od 28 odsto tokom prošle godine, kada je na smrt osudjeno 2.466 ljudi u 55 zemalja.
U najnovijem godišnjem izveštaju, Amnesti navodi da je više od treine ukupnog broja smrtnih kazni tokom prošle godine izre
eno u Egiptu i Nigeriji, više od hiljadu.
S druge strane najmanje 607 ljudi je pogubljeno u 22 zemlje prošle godine što predstavlja pad od 22 odsto u odnosu na 2013. godinu.
Zemlje sa najviše zabele~enih izvršenih smrtnih kazni prošle godine su Iran sa najmanje 289, Saudijska Arabija sa najmanje 90, Irak sa najmanje 61 i SAD sa najmanje 35.
U Belorusiji, jedinoj dr~avi u Evropi koja nije ukinula smrtnu kaznu, pogubljene su najmanje 3 osobe prošle godine.
Ove cifre nisu potpune, pošto ne obuhvataju Kinu gde se takve informacije smatraju dr~avnom tajnom, ni Severnu Koreju koja je zatvorena zemlja i informacije nisu dostupne.
Prema Amnestiju Kina ima najvei broj pogubljenja od svih zemalja sveta zajedno. Veruje se da se svake godine hiljade ljudi u Kini osudjuju na smrt i da se te smrtne kazne izvršavaju.
Mapa smrtne kazne u svetu
izvor: AI |
| Ujedinjeno Kraljevstvo: Podrška smrtnoj kazni po prvi put ispod 50%
27. mart 2015: Prema najnovijem istra~ivanju NatCen-a 48% od 2.878 ispitanika je za smrtnu kaznu.
To je najni~i broj od 1983. godine od kad se istra~ivanje sprovodi. 1983. godine oko 75% ispitanika je bilo za smrtnu kaznu.
Smrtna kazna je ukinuta Zakonom o ljudskim pravima 1998. godine. 1965. godine, godinu dana nakon poslednjeg pogubljenja u Ujedinjenom Kraljevstvu, parlament je glasalo 200 na prema 98 da se ukine smrtna kazna za ubistvo, dok su istra~ivanja javnog mnjenja pokazivala da je ogromna veina ispitanika za smrtnu kaznu.
Poslednji put je voena debata o smrtnoj kazni u parlamentu 1998. godine tokom usvajanja Zakona o ljudskim pravima. Tom prilikom, izglasano je sa 294 glasa za i 136 protiv da se ukine smrtna kazna za ubistvo osim "u slu
aju rata i neposredne ratne opasnosti".
Iste godine, Krivi
nim zakonikom je ukinuta smrtna kazna za izdaju i pirateriju, poslednja dva krivi
na dela koja su ostala ka~njiva smru.
izvor: BBC |
| Smrtna kazna u Juti (SAD): Kad nestanu smrtonosne injekcije - streljanje
25. mart 2015: Guverner ameri
ke savezne dr~ave Juta Gari Herbert potpisao je zakon kojim ova dr~ava postaje prva u SAD u kojoj se dozvoljava altrenativno obavljanje smrtne kazne streljanjem, ukoliko smrtonosne injekcije nisu na raspolaganju.
Guverner Herbert je ipak izjavio kako ovaj metod izvršenja smrtne kazne li
no smatra "pomalo jezivim".
Odobrenje ovakvog izvršavanja smrtne kazne ukazuje na nezadovoljstvo pojedinih dr~ava SAD zbog nespretnih pogubljenja otrovnim hemikalijama koja su u poslednje vreme u
estala, kao i zbog nestašica ovih sredstava.
Dok predlaga
novog zakona, republikanski poslanik Pol Rej izjavljuje kako za njega strelja
ki vod predstavlja "humaniji" na
in izvršenja smrtne kazne, kriti
ari isti
u kako je taj zakon varvarski i kako e zbog njega Juta stei loš imid~.
izvor: AP |
| EU kritikuje Belorusiju zbog izrečene smrtne kazne
23. mart 2015: Evropska unija je oštro kritikovala Belorusiju, jedinu evropsku dr~avu koja primenjuje smrtnu kaznu, jer je osudila
oveka na smrt.
U svom saopštenju od 19. marta, EU je saopštila da je sud u gradu Homelu osudio na smrt Siarheneja Ivanoua na smrt prethodnog dana.
Ivanou je osuen zbog ubistva i silovanja.
Evropska unija je izrazila "najdublje sau
eše za ~rtvu ovih zlo
ina". "Ipak, EU se protivi smrtnoj kazni u svim slu
ajevima i pod svim okolnostima. Smrtna kazna je okrutna i nehumana kazna koja ne uti
e na prevenciju zlo
ina i predstvalja neprihvatljivo poricanje ljudskog dostojanstva i integriteta.", stoji u saopštenju.
EU je saopštila da Ivanouvo "pravo na ~albu mora biti u potpunosti zagarantovano."
Poslednje izvršenje smrtne kazne u Belorusiji bilo je u aprilu 2014.
Aktivista za ljudska prava je izjavio da je osuenik pogubljen pre nego što je UN Komitet za ljudska prava ispitao njegovu ~albu.
izvro: Radio slobodna Evropa |
| Papa Franja protiv smrtne kazne: Ne postoji human način da ubijete osobu
21. mart 2015: Poglavar Rimokatoli
ke crkve Franja izjavio je danas da ništa ne mo~e da opravda primenu smrtne kazne i da ne postoji "human na
in" sprovoenja takve kazne.
Papa je ponovio protivljenje crkve smrtnoj kazni u pismu Meunarodnoj komisiji protiv kapitalne kazne, nezavisne grupe koju
ine bivši dr~avni zvani
nici i pravnici.
Prema njegovim re
ima, princip legitimne li
ne odbrane nije "odgovarajue opravdanje, jer se smrtna kazna ne primenjuje tokom agresivnog
ina osuenika, ve za delo po
injeno u prošlosti".
"Zbog toga je smrtna kazna neprihvatljiva", rekao je papa i dodao da su "moderni zatvorski sistemi nepotrebni", jer pogubljenje zatvorenika "nikada ne mo~e da bude sprovedeno na human na
in".
izvor: AP |
| Pakistan: Obešeno 12 zatvorenika u jednom danu
|
17. mart 2015: U Pakistanu je danas obešeno 12 zatvorenika, što je najveći broj ljudi pogubljenih u jednom danu od kada je u decembru ukinut nezvanični moratorijum na smrtnu kaznu, saopštilo je pakistansko ministarstvo unutrašnjih poslova.
"Ne radi se samo o teroristima, među njima je bilo ljudi osuđenih i zbog drugih sločina. Neki od njih su ubice, a neki su počinili druge gnusne zločine", izjavio je portparol ministarstva unutrašnjih poslova, dodajući da su oni pogubljeni u različitim zatvorima.
Premijer Navaz Šarif je ukinuo de facto moratorijum na smrtnu kaznu 17. decembra, dan nakon što su talibani napali jednu školu i ubili 132 učenika i devet učitelja.Od tada je obešeno 27 ljudi, od kojih su većina bili ekstremisti, ali prošle nedelje je obelodanjeno da su zvaničnici tiho proširili pogubljenja na sve zatvorenike osuđene na smrt čije su žalbe odbijene.
Moratorijum na izvršenje smrtne kazne bio je snazi od kada je demokratska vlada preuzela vlast od vojne hunte 2008. godine.
Organizacije za ljudska prava kažu da su mnoge presude u Pakistanu vrlo diskutabilne.
Zastareli pravosudni sistem u toj zemlji jedva funkcioniše, tortura se često koristi da bi se iznudila priznanja, a policija obično nije obučena za sprovođenje istraga, tvrde organizacije za ljudska prava.
U Pakistanu na izvršenje smrtne kazne čeka više od 8.000 ljudi.
izvor: Time |
| Obala Slonovače definitivno ukinula smrtnu kaznu
12. mart 2015: Narodna skupština Obale Slonova
e izglasala je kona
no ukidanje smrtne kazne u dr~avi.
Nakon usvajanja od strane vlade 15. januara 2015, parlament je jednoglasno odobrio dva zakona o izmenama i dopunama Krivi
nog zakonika i Zakonika o krivi
nom postpuku, time je smrtnu kaznu zamenio do~ivotnim zatvorom.
Ovim je prekinuto
etrnaestogodišnje neslaganje izmeu Ustava Obale Slonova
e, kojim je smtna kazna ukinuta 2000. godine i Krivi
nog zakonika koji je tu kaznu do sada zadr~ao u svojim odredbama iako se smrtna kazna nije izricala zbog ustavne zabrane.
Do 2000. godine, smrtna kazna je bila predviena za ubistvo i otmicu, ali nikada nije bila korišena od 1960. godine kada je Obala Slonova
e stekla nezavisnost. 18. decembra 2014, Obala Slonova
e je glasala za Moratorijum na upotrebu smrtne kazne u Generalnoj skupštini UN.
izvor: Hands off Cain |
| Pakistan: U celosti ukinut moratorijum na smrtnu kaznu
10. mart 2015: Pakistan je ukinuo moratorijum na smrtnu kaznu. Prethodno je moratorijum ukinut samo za zlo
in terorizma i to zbog napada talibana na školu u Pašavaru gde je ubijeno 150 ljudi u decembru 2014.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da e se smrtna kazna po
eti izvršavati nad osuenicima
ije su molbe za pomilovanje odba
ene.
Grupe za ljudska prava procenjuju da u Pakistanu više od 8 hiljada ljudi
eka izvršenje najte~e kazne od kada je moratorijum stupio na snagu 2008.
izvor: Radio slobodna Evropa |
|
8. mart 2015: Sveta stolica pozvala je na globalni moratorijum na upotrebu smrtne kazne, a sve u cilju potpune abolicije.
Govorei u }enevi na 28. sednici UN Saveta za ljudska prava, stalni posmatra
Svete stolice pri UN i drugim meunarodnim organizacijama u }enevi, nadbiskup Silvano Tomasi, pozvao je dr~ave da koriste "humanije" oblike kazni.
Treba imati u vidu da ne postoji jasna uzro
na veza izmeu smrtne kazne i prevencije i da u slu
aju greške, istu je nemogue ispraviti.
U zaklju
ku, delegacija Svete stolice u potpunosti podr~ava napore za uspostavljanje moratorijuma na izvršenja, i poziva na poboljšanje zatvorskih uslova, da bi se obezbedilo ljudsko dostojanstvo osoba lišenih slobode.
izvor: Hands off Cain
|
| Surinam ukinuo smrtnu kaznu
7. mart 2015: Parlament Surinama ukinuo je smrtnu kaznu za vreme zasedanja na kom se raspravljalo o usvajanju novog Krini
nog zakonika.
19. maja 2014, ministar pravde i unutrašnjih poslova Surinama, Edvard Belfot, najavio je izmene Krivi
nog zakonika.
2. jula 2014, potpredsednica Narodne skupštine, Ruth Vijdenboš, izjavila je na godišnjoj skupštini Svetske koalicije protiv smrtne kazne u Porto Riku da e Surinam uskoro ukinuti smrtnu kaznu.
18. decembra 2014, po prvi put, Surinam je glasao za Rezoluciju Generalne skupštine UN o mortatorijumu na upotrebu smrtne kazne. Ranije je uvek bio uzdr~an.
Poslednji put je smrtna kazna u Surinamu izvršena 1982. godine. U martu 1982, narednik Vilfred Hoker koji je osuen za izdaju i organizovanje dva dr~avna udara, pogubljen je streljanjem.
izvor: Hands off Cain |
| Tajvan: Student osuđen na 24 smrtne kazne
|
5. mart 2015: Student koji je nožem u prepunom metrou ubio četvoro i ranio 22 ljudi osuđen je na smrt, piše britanski Dejli mejl.
Sud u Tajpeju na Tajvanu osudio je 21-godišnjeg Čenga Čieha na 24 smrtne kazne, po jednu za svaku njegovu žrtvu, zbog napada u metrou u maju prošle godine.
Čeng Čieh je koristeći nož od deset santimentara sekao putnike po grudima i stomanku, u nekim slučajevima čak i dok su spavali, naveli su iz suda.
Policija i osoblje metroa uspeli su da ga zastave, ali tek nakon što je metro stao na stanici.
Tokom ispitivanja nakon hapšenja Čeng se žalio na previše stresa u svom životu i naveo da je želeo da dobije smrtnu kaznu, ali je takođe želeo da učini nešto pre nego što umre.
Diplomirao je na NCKU univerzitetu u gradu Tainanu iz poslovne administracije i međunarodnog biznisa iz kojih ima master diplomu.
Kada se napad desio bio je u Tajpeju na razgovor za posao.
Pre nego što je izvršio napad Čeng je na svom Fejsbuk profilu postavio status da „želi da uradi nešto veliko“.
Imao je pravo žalbe na presudu ali su čak i njegovi roditelji tražili da bude osuđen na smrtu kaznu zbog povređivanja 22 ljudi i ubistva četvoro.
„Iako je naš sin, zločin koji je počinio je neoprostiv“, izjavio je Čengov otac Feng.
„Trebalo bi da bude osuđen na smrt i da se sam suoči sa time. Samo bi time bol koji je naneo žrtvama i njihovim porodicama bio umanjen“, izjavio je Feng navodeći da se nada da će smrtna kazna biti izvršena što pre.
Članovi porodica ubijenih koji su prisustvovali suđenju podržali su presudu, navodeći da je smrtna kazna za Čenga ispunila očekivanja javnosti.
izvor: Daily Mail
|
| SAD: Smrtna kazna ne utiče na stopu kriminaliteta
|
4. mart 2015: Nova studija koju je sproveo Brenan centar za pravdu, ispitala je nekoliko mogućih objašnjenja za nagli pad kriminaliteta u SAD tokom 1990-ih i 2000-ih.
Među teorijama, ispitivali su i upotreba smrtne kazne. Prema izveštaju, smrtna kazna nije imala nikakav utica na pad kriminaliteta u SAD. Autori su objasnili: "Empirijski, smrtna kazna je suviše retka da bi imala merljiv efekat na pad kriminaliteta. Kriminalistički posmatrano, postojanje i izvršenje smrtne kazne vrlo verovatno nema preventivni efekat na buduće izvršioce krivičnih dela, na šta zakonodavac računa kada donosi ovakve zakone." Autori su primetili da izvršioci krivičnih dela ne uzimaju u obzir kaznu koja im sledi, naročito kada se kazna tako retko primenjuje kao što je u slučaju smrtne kazne.
"Mnoga psihološka i sociološka istraživanja su pokazala da su mnoga krivična dela zločini iz strasti ili mržnje izvršena u afektu, te stoga potencijalni izvršioci krivičnih dela ne uzimaju u obzir kaznu koja im je zaprećena za to krivično delo, uključujući i smrtnu kaznu." Oni su zaključili: "U skladu sa prethodnim istraživanjem, empirijska analiza Brenan centar za pravdu nalazi da ne postoje dokazi da je smrtna kazna imala uticaja na stopu kriminaliteta u 1990-im i 2000-im."
izvor: DPIC |
| Egipat osudio četiri člana Muslimanske braće na smrt
|
1. mart 2015: Sud u Egiptu osudio je četiri člana pokreta Muslimanska braća na smrtnu kaznu, dok je njihov vođa osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.
Sud u Egiptu osudio je u subotu četiri člana pokreta Muslimanska braća na smrtnu kaznu, dok je njihov duhovni vođa Mohammeda Badie sa svojim zamenikom Khairatom al-Shateraom osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.
Pored njih dvojice još 14 članova ovog pokreta osuđeno je na doživotnu zatvorsku kaznu, između ostalog bivši pravnik Mohamed el-Beltagy, vođa stranke Saad el-Katatni i njegov zamenik Essam el-Erian.
Badie je već osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu u dva odvojena slučaja, a takođe je osuđen na jednu smrtnu kaznu zbog ubistva dvojice policajaca u augustu 2014. godine.
Poglavar Islamske zajednice u Egiptu je preinačio prvobitnu smrtnu kaznu za Badiea u doživotnu zatvorsku kaznu. Doživotna zatvorska kazna u Egiptu traje 25 godina.
Smrtne kazne za 5 drugih članova Muslimanske braće su takođe smanjenje na doživotnu zatvorsku kaznu.
Proces protiv članova ove grupe je započet zbog sukoba koji su se desili četiri dana pre svragavanja bivšeg egipatskog predsednika Mohameda Morsija.
U ovim sukobima je ubijeno 11 ljudi, a 91 su povrijeđeni. Osuđeni su između ostalog bili optuženi za ubistva i posedovanje vatrenog oružja. Na presudu se može uložiti žalba.
Najmanje 22,000 ljudi je uhapšeno nakon Morsijevog svrgavanja sa vlasti u Egiptu, uključujući članove Muslimanske braće, kao i aktivisti koji su uhapšeni tokom protesta u Egiptu.
izvor: Al Jazeera |
| Izrael: Ministar spoljnih poslova izjavio na fejsbuku da treba pogubiti palestinske zatvorenike
22. februar 2015: Izraelski ministar spoljnih poslova, pripadnik desnog centra, Avigor Liberman, planira da predlo~i zakon u izraelskom parlamentu koji bi uveo smrtnu kaznu za palestinske politi
ke zatvorenike.
Pored fotografije na kojoj piše: "Smrtna kazna za teroriste", Liberman je napisao na svojoj fejsbuk stranici da njegova partija - Izrael naša kua - podr~ava smrtnu kaznu za palestinske zatvorenike.
"Borba protiv terorizma je najvei izazov 21. veka u svetu. Ovo je takoe veliki izazov i za Izrael, ali postoji veliki jaz izmeu onog za šta se Izrael zala~e i onoga šta je u
injeno u Izraelu," izjavio je Liberman.
"Prvi zakon koji e moja partija predlo~iti je zakon koji propisuje smrtnu kaznu za teroriste. U suprotnom, bie sve više i više terorista," dodao je Liberman.
izvor: EI |
| Turska: Sudija je izjavio da o smrtnoj kazni treba raspravljati nakon smrtni mlade žene
|
19. februar 2015: Novoizabrani predsednik Vrhovnog apelacionog suda, pridružio se pozivima iz vlade za vraćanje smrtne kazne nakon ubistva dvadesetogodišnje devojke, Ozgecan Asklan, u minibusu u Tarsusu 11. februara.
Predsednik Vrhovnog apelacionog suda Ismail Rustu Cirit, koji je blizak predsedniku Erdoganu i vladajćoj partiji, izjavio je u sredu da treba raspravljati o vraćanju smrtne kazne. "Ako bi se sprovelo jednostavno istraživanje u javnosti, isto bi pokazalo da najmanje 80% ispitanika podržava vraćanje smrtne kazne," Cirit je rekao novinarima.
Ključne političke ličnosti vladajuće stranke izrazili su podršku smrtnoj kazni nakon ubistva Aslan. Kritičari smatraju da partija koristi tragičnu smrt devojke da vrati smrtnu kaznu i da bi takav potez imao negativne posledice u svetlu već narušene demokratije u državi.
Ministar ekonomije Nihat Zeibekči putem svog tviter naloga pozvao je na ponovno uvođenje smrtne kazne nakon brutalnog ubistva.
Nakon što je ministar otvorio debatu, određeni broj državnih zvaničnika i političara izrazilo je podršku smrtnoj kazni koja je ukinuta 2002. godine u procesu pridruživanja Turske Evropskoj uniji.
izvor: TZ |
| SAD: Guverner Pensilvanije najavio moratorijum na pogubljenja
14. februar 2015: Guverner Pensilvanije, Tom Vulf, izjavio je u petak da je suspendovao smrtnu kaznu sve dok ne razmotri izveštaj o smrtnoj kazni u Pensilvaniji.
"Ovaj moratorijum ni u kom slu
aju nije izraz saoseanja za osuenike na smrt, svi oni su osueni zbog gnusnih zlo
ina koje su po
inili," Vulf je rekao u saopštenju. "Ova odluka je zasnovana na pogrešnom sistemu koji se pokazao kao beskrajan ciklus sudskih postupaka. Takoe je neefikasan, nepravedan i skup."
Ova najava je došla nakon što je upotreba smrtna kazne u SAD zna
ajno opala proteklih godina, i pogubljenja i izre
ene smrtne kazne su na najni~em nivou u poslednje dve decenije.
Pensilvanije nije nikog pogubila od 1999. godine i izvršila je samo tri smrtne kazne od 1976. godine, što je
ini jednom od najmanje aktivnih dr~ava sa smrtnom kaznom. Ipak, Pensilvanija ima zna
ajan broj osuenika na smrt, trenutno 186. Jedino: Kalifornija, Florida, Teksas i Alabama imaju vei broj osuenika na smrt od Pensilvanije.
izvor: WP |
| SAD: Amerikanci ambivalentni prema smrtnoj kazni
13. februar 2015: Nova anketa koju je sproveo Rasmusen, pokazala je da 57% odraslih Amerikanaca podr~ava smrtnu kaznu, dok je 2009. godine za smrtnu kaznu bilo 63% ispitanika. Istra~ivanje je pokazalo da se 26% ispitanika protivi smrtnoj kazni, a 17% je neodlu
no. Jedno od pitanja u anketi je bilo i da li su za smrtnu kaznu za D~ejmsa Holmsa ako bude osuen za masovno ubistvo i pucnjavu u bioskopu Aurora, Kolorado. Samo 55% veruje da Holms treba da se osudi na smrt, u poreenju sa 66% koji si imali isto stanovište neposredno nakon pucnjave 2012. godine. 20% ispitanika je bilo neodlu
no po ovom pitanju.
Po anketi, Amerikanci u manjoj meri podr~avaju pogubljenja mentalno obolelih osoba, što je pitanje i u slu
aju Holms. Ispitanici su takoe izrazili zabrinutost u pogledu pogrešnih osuda, a bili su podeljeni po pitanju da li smrtna kazna odvraa budue u
inioce krivi
nih dela.
izvor: DPIC |
| Predsednik Vrhovnog suda Rusije protiv vraćanja smrtne kazne
10. februar 2015: Predsednik Vrhovnog suda Rusije Vja
eslav Lebedev izjavio je da se protivi okon
anju moratorijuma na smrtnu kaznu, što se predla~e u Moskvi.
Lebedev je novinarima danas (10.februara) rekao da "nema razloga za ukidanje moratorijuma na smrtnu kaznu" koji je Ustavni sud doneo 1999. i produ~io 2009.
Rusija je uvela moratorijum na smrtnu kaznu nakon što se priklju
ila Savetu Evrope, koji tra~i od svojih
lanica da osuene na smrt ne ubijaju.
Prošlog meseca, Parlmentarna Skupština Saveta Evrope glasala je da se Rusiji ukine pravo glasa u ovom telu, po drugi put zaredom, zbog umešanosti u sukob u Ukrajini.
Poslanici iz ultanacionalisti
ke Liberlano demokrtske partije, Vladimira }irinovskog saopštili su da ako bi Rusija izašla iz Saveta Evrope, Rusiji bi bio otvoren put za ponovno uvoenje smrtne kazne.
izvor: Radio Slobodna Evropa |
| Saudijska Arabija: 21. pogububljenje od početka godine
|
5. februar 2015: Troje Saudijaca osuenih na smrt u slu
ajevima za ubistvo i silovanje pogubljeni su u sredu odrubljivanjem glave.
Time se broj izvršenih smrtnih kazni u Saudijskoj Arabiji od po
etka godine popeo na 21.
Mohamed el Enezi pogubljen je danas u severozapadnoj oblasti D~af pošto je osuen na smrt zbog ubistva jednog roaka tokom svadje, saopštilo je saudijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Još dva Saudijca, Abdel Karim Mezi i Hašem Mnahragi, osueni za otmicu i silovanje jedne devoj
ice, pogubljeni su u Meki, svetom islamskom gradu, navodi se u odvojenom saopštenju Ministarstva.
Nezavisni stru
njak koji radi za UN je u septembru prošle godine izrazio je zabrinutost zbog sudskih procesa u Saudijskoj Arabiji i zatra~io da se uvede moratorijum na pogubljenja u toj zemlji.
Saudijska Arabija je 2013. godine bila na treem mestu u svetu po broju pogubljenjih osudjenika na smrt, posle Irana i Iraka, navela je organizacija Amnesti Internešenel.
U toj zemlji, gde je na snazi šerijatski zakon, smrtna kazna zapreena je za silovanje, ubistvo, odstupanje od vere, oru~anu plja
ku i trgovinu drogom.
izvor: Raw Story |
| Jordan pogubio dva zatvorenika kao odmazdu za spaljivanje pilota
4. februar 2015: Jordan je rano jutros pogubio Ira
anku
ije su oslobaanje tra~ili militanti Islamske dr~ave. Pogubljenje je stiglo kao odgovor na spaljivanje jordanskog pilota u zarobljeništvu militanata.
Jordanske vlasti upozorile su militante da e u slu
aju ubistva pilota uzvratiti pogubljenjem terorista koji se nalaze u jordanskim zatvorima.
Osim Sajide al-Rishavi, teroristkinje osuene na smrt zbog eksplozija bombi koje su 2005. ubile 60 ljudi u glavnom gradu Jordana, Amanu, pogubljen je i Zijad Karboli – ira
ki operativac Al Kaide osuen zbog planiranja napada na kraljevstvo.
Oboje su pogubljenji vešanjem.
izvor: RT |
| Smrtna kazna za 183 pristalice Muslimanskog bratstva u Egiptu
2. februar 2015: Sud u Egiptu izrekao je smrtne presude za 183 pristalice zabranjenog pokreta "Muslimansko bratstvo" prema optu~bama za ubistva policajaca.
Osueni su proglašeni krivima za u
eše u ubistvu 16 policajaca u gradu Kardasa u avgustu 2013, tokom nasilnih protesta do kojih je došlo nakon što je vojska svrgnula sa vlasti islamisti
kog predsednika Muhameda Mursija, javlja Rojters.
Presude su izre
ene u odsustvu za 34 osobe.
Više hiljada pristalica "Muslimanskog bratstva" uhapšeno je i izvedeno na masovna suenja tokom kampanje za koju organizacije za zaštitu ljudskih prava navode da pokazuje da se vlasti sistematski obra
unavaju sa neistomišljenicima.
Predsednik Abdel Fatah al Sisi opisao je "Muslimansko bratstvo" kao veliku bezbednosnu pretnju.
izvor: Reuters |
| Rusija neće ukinuti moratorijum na smrtnu kaznu
|
31. januar 2015: Predsednik Saveta za ljudska prava Rusije, Mihail Fedotov, rekao je da niko nema pravo da tra~i ukidanje moratorijuma na smrtnu kaznu u Rusiji. Fedotov je ovo izjavio nakon predloga jednog dela ruskih poslanika koji su tra~ili ukidanje moratorijuma.
Poslanici Liberlano demokratske partije izjavili su da bi eventualno istupanje Rusije iz Saveta Evrope automatski dovelo do ukidanja odluka Evropskog suda za ljudska prava i samim tim do ponovnog uvoenja smrtne kazne. Oni veruju da bi ukidanje moratorijuma dovelo do egzekucija mnogih kriminalaca.
"Pitanje smrtne kazne u Rusiji nije odlu
eno od strane Saveta Evrope ve odlukom Ustavnog suda Rusije," naglasio je Fedotov. "}eleo bih da podsetim da niko, uklju
ujui poslanike, ne mo~e da zatra~i reviziju."
"Zalaganjem za vraanje smrtne kazne, ili još gore, povezujui ovo pitanje sa moguim ruskim istupanjem iz Saveta Evrope je nelogi
no u najmanju ruku. Siguran sam da Rusija mo~e da se povu
e iz Saveta Evrope ništa lakše nego što mo~e da se povu
e iz Evrope. Rusija je evropska zemlja, kao što je Katarina Velika odavno rekla," dodao je Fedotov.
izvor: RAPSI |
| Japan: 80% ispitanika smatra da je smrtna kazna "prihvatljiva"
26. januar 2015: Prema anketi koju je sprovela vlada Japana, 80.3% ispitanika smatra da je smrtna kazna "prihvatljiva", dok 9.7% smatra da je treba ukinuti.
Visoka stopa podrške smrtnoj kazni odra~ava stavove ispitanika po pitanju oseanja ~rtava i njihovih roaka i smatraju da se i to treba uzeti u obzir pri odreivanju kazne i da u
inioci teških krivi
nih dela treba da dobiju najte~u kaznu, stoji u anketi koja se sprovodi na svakih pet godina.
Poreenja radi, 2009. godine, 85.6% ispitanika je bilo za smrtnu kaznu dok je 2004. godine 81.4% ispitanika bilo za.
U poslednjoj anketi, sprovedenoj u novembru 2014, ispitanici su po prvi put odgovarali na pitanje da li bi podr~ali aboliciju smrtne kazne u Japanu ako bi se umesto te kazne izricao do~ivotni zatvor bez prava na pomilovanje. Oni koji su rekli da bi podr~ali aboliciju u tom slu
aju bilo je 51.5% dok je 37.7% odgovorilo odri
no.
izvor: Japan Times |
| Gotovo polovina stanovnika Londona podržava smrtnu kaznu za teroriste
23. januar 2015: Anketa koja je sprovedena po nalogu Standarda od strane YouGov, pokazala je da 49% odraslih stanovnika glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva podr~ava smrtnu kaznu za ubistvo tokom teroristi
kog akta.
55% muškaraca smatra da teroriste treba pogubiti ako za vreme teroristi
kog akta doe do lišavanja ~ivota, naspram 42% ~ena koje misle isto.
Stariji ljudi su više skloni smrtnoj kazni za ovu vrstu krivi
nog dela, prema anketi sprovedenoj nakon teroristi
kog zlo
ina u Parizu kada je ubijeno 17 osoba.
54% stanovnika Londona preko 40 godina podr~ava vraanje smrtne kazne koja je ukinuta 1965. godine, dok 44% stanovnika od 25 do 39 godina podr~ava isto, taj procenat se još više smanjuje meu stanovnicima od 18 do 24 godine i iznosi 38%.
izvor: Standard |
| Indonezija pogubila šest osoba, među njima pet stranaca
|
18. januar 2015: Indonezija je danas pogubila šest osoba osuđenih zbog posedovanja droge, uključujući petoro stranaca, saopštio je portparol saveznog tužioca.
Smrtnu presudu je izvršio streljački vod, prenela je agencija AP. Među strancima su državljani Brazila, Holandije, Vijetnama, Malavija i Nigerije.
Oni su pogubljeni uprkos apelima i molbama međunarodne javnosti i zvaničnika.
Novi predsednik Indonezije Džoko Vidodo je odbacio u decembru prošle godine sve molbe, uprkos tome što su ih uputili EU, brazilska vlada i Amnesti internešenel.
Lična molba brazilske predsednice Dilme Rusef da vlasti Indonezije poštede njenog sugrađanina, bivšeg pilota Marka Moreiru, kao i apel holandske vlade za njenog državljanina Anga Kijema Soeija, "neće promeniti niti odložiti izvršenje smrtne kazne", zakazano za sutra, rekao je portparol Tužilaštva Toni Spontana.
Pet stranaca i jedna Indonežanka su osuđeni na smrt po više tačaka optužnice za krivična dela počinjena od 2000. do 2011. Oni će biti streljani u parovima, istovremeno, ali na različitim lokacijama.
Spontana je rekao da su osuđenici, među kojima su i Namaona Denis iz Malavija, Nigerijac Danijel Enemuo, Vijetnamka Tran Ti Bič Han, kao i Indonežanka Rani Andrijani premešteni danas u samice.
Indonežanski predsednik Džoko Vidodo odbacio je u decembru zahteve za milosrđe prema njima.
"Ono što činimo je usmereno na zaštitu naše nacije od opasnosti droge. Nema izgovora za dilere droge, i nadam se da će ovo imati zastrašujući efekat", rekao je državni tužilac Muhamad Prasetjo u četvrtak novinarima.
On je dodao da je Vidodo odbacio telefonsku molbu Rusefove da poštedi Moreiru. Predsednik je rekao brazilskoj koleginici da ne može da preinači kaznu jer su sve sudske procedure bile u skladu sa indonežanskim zakonima, prema kojima je Moreira i kažnjen.
Prasetjo je kazao i da egzekucije neće narušiti odnose sa zemljama iz kojih potiču osuđenici.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (Amnesty International) saopštila je da bi planirane egzekucije bile odstupanje od obećanja nove indonežanske vlade da će raditi na poboljšanju ljudskih prava.
Indonezija ima veoma stroge zakone protiv droge i često osuđuje na smrt krijumčare.
Više od 138 ljudi čeka na izvršenje smrtne kazne u Indoneziji, najviše zbog zločina povezanih sa drogom. Oko trećina njih su stranci.
izvor: AP |
| Besplatan online kurs Univerziteta Jejl o smrtnoj kazni
12. januar 2015: Rasa, siromaštvo i hendikep je besplatan online kurs koji nudi pravni fakultet Univerziteta Jejl. Kurs vodi Stefan B. Brajt, predsednik centra za ljudska prava iz D~ord~ije. Prema opisu Univerziteta Jejl: "Ovaj kurs istra~uje izricanje smrtne kazne u SAD sa posebnim osvrtom na uticaj rase i siromaštva, mentalne bolesti ili intelektualnog disabiliteta onih koji su osueni na smrt."
Kurs sadr~i 13 predavanja na engleskom jeziku.
Kurs je dostupan putem Jejl internet stranice, YouTube i iTunesU.
izvor: DPIC |
| Le Pen: Referendum za smrtnu kaznu
8. januar 2015: Liderka francuske desnice Marin Le Pen, povodom teroristi
kog napada na magazin "Šarli ebdo", ponovila je da se zala~e za vraanje smrtne kazne.
Kako prenosi Liberasion, ona je istakla da e, ako bude izabrana za predsednika Francuske, organizovati referendum o ponovnom uvoenju smrtne kazne.
„Uvek sam govorila da u ponuditi Francuzima mogunost da se izjasne o tome putem referenduma. Li
no smatram da smrtna kazna treba da postoji u našem zakonodavstvu za najte~a krivi
na dela“, poru
ila je Le Pen.
Ju
e je ubijeno 12 ljudi, a deset ranjeno kada su maskirani napada
i naoru~ani automatskim puškama upali u redakciju satiri
nog lista "Šarli Ebdo", u centru Pariza.
izvor: B92 |
| Pakistan: Izvršene dve smrtne kazne
7. januar 2015: U Pakistanu su 7. januara pogubljena dva
oveka osuena na smrt od strane antiteroristi
kog suda, što je ukupno deveto pogubljenje od kad je prošlog meseca ukinut moratorijum na izvršenja smrtne kazne.
Oni su osueni na smrt 2002. godine zbog ubistva. Bili su pripadnici islamisti
ke militantne grupe Laškar e Jhangavi.
Nakon teroristi
kog napada u Pešavaru 16. decembra u kojem je ubijeno više od 150 ljudi, meu kojima
ak 142 dece , vlada u Islamabadu ukinula je šestogodišnji moratorijum na smrtnu kaznu.
6. januara, parlament je odobrio nadle~nost vojnim sudovima u slu
ajevima povezanim sa terorizmom da bi se ceo proces ubrzao.
izvor: Radio Free Europe |
| Saudijska Arabija: 2 zatvorenika pogubljena u prvim egzekucijama 2015
2. januar 2015: Dva Saudijca osuena za trgovinu drogom su prvi osuenici koji su pogubljeni u 2015. godini u ovoj muslimanskoj kraljevini u kojoj je prošle godine pogubljeno 87 ljudi odrubljivanjem glave.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je danas da su Malek Ben Said el Sajari osuen za ilegalnu trgovinu "velike koli
ine hašiša" i Husein al Dusari koji je ubio policajca pri pokušaju hapšenja, pogubljeni u
etvrtak odrubljivanjem glave.
Tokom 2014. godine, 87 osoba je pogubljeno u Saudijskoj Arabiji a 2013. godine 78.
U Saudijskoj Arabiji u kojoj se primenjuje strog šerijatski zakon, smrtna kazna se mo~e dobiti za ubistvo, silovanje, oru~anu plja
ku, šverc droge i vreanje vere.
izvor: Death Penalty News |
| U Japanu 129 osuđenika na smrt
1. januar 2015: U japanskim zatvorima nalazi se 129 osuenika na smrt, stoji u izveštaju ministarstva pravde od 26. decembra 2014.
Ministarstvo je saopštilo da su izvršene 3 smrtne kazne u junu i avgustu, dok je pet osuenika na smrt umrlo prirodnom smru, uklju
ujui i jednog devedestdvogodišnjaka.
ovek za koga se veruje da je zatvorenik koji je najdu~e bio osuen na smrt, Ivao Hakamada (78), osloboen je u martu nakon što je sud u Šizoku naredio ponovno suenje povodom strašnog ubistva 1966. kada je ubijen Hakamadin šef i njegova familija.
izvor: Hands off Cain |
| EU osudila odluku Pakistana da vrati smrtnu kaznu
24. decembar 2014: EU je osudila odluku Islamabada da ukine moratorijum na smrtnu kaznu, tra~ei da je odmah revidiraju.
U saopštenju EU izdatom u sredu navodi se da Brisel veruje da "smrtna kazna nije efikasno orue u borbi protiv terorizma".
Paksitan je od prošle nedelje od kada je ukinut šestogodišnji moratorijum na kaznu za krivi
na dela terorizma, pogubio šest zatvorenika.
Odluka o ukidanju moratorijuma na smrtnu kaznu donesena je nakon šoka i besa koji je izazavao napad talibana na školu u Peševaru u kojem je ubjeno 148 osoba, veinom dece i njihovih nastavnika, prošle nedelje.
Zvani
nici ka~u da planiraju da pogube oko 500 osuenika u narednih nekoliko nedelja.
Oko 8000 u Pakistanu moglo bi biti pogubljeno.
EU zvani
nici su rekli da ukoliko Pakistan nastavi sa egzekucijama, to se mo~e odraziti na njhovu unosnu trgovinsku razmenu sa evropskim blokom.
izvor: Radio slobodna Evropa |
| Jordan: Pogubljeno 11 osoba nakon što je ukinut moratorijum
|
21. decembar 2014: U Jordanu je, posle osmogodišnjeg moratorijuma na izvršenje smrtne kazne, u nedelju ujutro obešeno 11 muškaraca, prenose agencije saopštenje Ministarstva unutrašnjih poslova ove dr~ave.
Svih 11 muškaraca su osueni u odvojenim procesima na smrtne kazne zbog ubistava koja su po
inili, objavila je zvani
na agencija Petra, citiravši zvani
nika Ministarstva.
Vlasti su objavile kako su svi pogubljeni bili Jordanci osueni za ubistva 2005. i 2006. godine.
Poslednja egzekucija izvršena u Jordanu bila je u junu 2006. godine, a od tada su 122 osobe osuene na smrtnu kaznu.
Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Jordana Hussein Majali nagovestio kako bi moratorijum mogao biti okon
an, rekavši kako se vodi "velika debata" u Jordanu o smrtnoj kazni, dodavši kako "javnost veruje da je porast stope kriminala rezultat ne izvršavanja" ovog oblika kazne.
Veliki broj bliskoisto
nih dr~ava nastavlja s praksom izvršenja smrtnih kazni za teška krivi
na dela, uklju
ujui jordanskog suseda Saudijsku Arabiju, koja je ove godine pogubila 83 osobe.
Protekle godine je najviše smrtnih kazni, više hiljada, izvršeno u Kini, a po broju egzekucija slede Iran, Irak, Saudijska Arabija i Sjedinjene Ameri
ke Dr~ave, navodi se u izveštaju grupe za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, koji je objavljen u martu.
izvor: Al Jazeera |
| Rekordan broj država UN podržalo rezoluciju o globalnom moratorijumu na korišćenje smrtne kazne
19. decembar 2014: Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju u
etvrtak pozivajui na meunarodni moratorijum na upotrebu smrtne kazne. Rezolucija je usvojena sa rekordnih 117 glasova za, uklju
ujui i SAD, dok je 37 dr~ava glasalo protiv, 34 je bilo uzdr~ano, 4 je bilo odsutno.
Podrška rezoluciji, koja nije obavezujua, stalno je rasla od kada je prvi put usvojena 2007. godine kada je za nju glasalo 104 dr~ave. Ovo je peti put da je Generalna skupština glasala o ovom pitanju. Poslednji put kada se glasalo o moratorijumu na smrtnu kaznu, 2012. godine, rezolucija je imala podršku 111 dr~ava.
Ove godine: Eritreja, Fid~i, Niger i Surinam su od uzdr~anih na glasanju, sada glasali "za", Ekvatorijalna Gvineja, Kiribati i Sao Tome i Principe, takoe su dali svoju podršku rezoluciji. Bahrein, Mijanmar, Tonga i Uganda su do sada glasali protiv rezolucije, a sada su bili uzdr~ani.
izvor: Al Jazeera
|
| Pakistan: Ukinut moratorijum na smrtnu kaznu
17. decembar 2014: Pakistanski premijer Navaz Šarif ukinuo je moratorijum na smrtnu kaznu za slu
ajeve povezene s terorizmom.
Odluka je usledila dan nakon što su talibani u vojnoj školi u Pešavaru ubili više od 140 ljudi, medju kojima
ak 132 u
enika.
Na skupu u Pešavaru ge se se okupili predstavnici svih parlamentarnih stranaka, Šarif je rekao “boriemo se protiv terorizma s mislima na ubijenu nevinu decu.”
Pakistan je uveo moratorijum na smrtnu kaznu 2008.Organizacije za ljudska prava procenjuju da je u zatvorima izmedju 800 i 8 hiljada osudjenih za terorizam.
U zemlji je proglašena trodnevna ~alost.
izvor: Radio Free Europe |
| Kina: Proglašen nevinim 18 godina posle pogubljenja
15. decembar 2014: Sud na severu Kine je proglasio nevinim jednog tinejd~era koji je pre 18 godina pogubljen zbog navodne krivice za silovanje i ubistvo ~ene u javnom toaletu, objavili su danas kineski dr~avni mediji.
Visoki sud kineske provincije Unutrašnja Mongolija je poništio presudu iz 1996. kojom je tinej~er Hugd~ilt proglašen krivim, a zatim i pogubljen, ali je njegova krivica dovedena u pitanje kad je 2005. drugi
ovek priznao da je po
inio to ubistvo, prenela je agencija AP.
U saopštenju suda se navodi da je pogubljeni tinejd~er "proglašen nevinim". U tekstu koji je objavila kineska novinska agencija Sinhua, zamenik predsednika suda D~ao anping je izrazio "iskreno sau
eše" Hugd~iltovim roditeljima.
izvor: AP
|
| Meštani skupljaju potpise za smrtnu kaznu u Srbiji
14. decembar 2014: Dragana iri (18), koju je svirepo ubio edomir uri (66), sahranjena je ju
e na seoskom groblju u Salašu. Ogor
eni meštani po
eli su sa sakupljanjem potpisa, oni tra~e smrtnu kaznu za ubicu.
"Monstruma treba obesiti, dosta je harao po Salašu i niko nije smeo na put da mu stane." - ka~u ogor
eni meštani. Oni uveliko prikupljaju potpise i tra~e smrtnu kaznu za zlo
inca.
"Ubio je dete, sipao joj kiselinu u usta. Pa koja je kazna za njega osim smrtne." - pri
aju stanovnici ovog kraja.
izvor: Kurir |
| Poslanici Madagaskara ukinuli smrtnu kaznu
10. decembar 2014: Narodna skupština Madagaskara usvojila je zakon kojim se ukida smrtna kazna. Ovaj zakon je usvojen 10. decembra na dan kada se obele~ava Meunarodni dan ljudskih prava.
Predsednik Narodne skupštine, preko svog li
nog izaslanika, izrazio je optimizam tokom radionice odr~ane u Antanarivu 10 oktobra na Svetski dan protiv smrtne kazne,
iji je cilj bio širenje svesti o smrtnoj kazni, rekavši da e zakon kojim se ukida smrtna kazna biti usvojen tokom tekueg parlamentarnog zasedanja.
Ova radionica koja je organizovana od strane Visokog komesara UN za ljudska prava uz podršku ACAT Madagaskar, FIACAT i Svetske koalicije protiv smrtne kazne, okupila je širok krug aktivista kako bi diskutovali o smrtnoj kazni u Madagaskaru.
Madagaskar je osamnaesta dr~ava
lanica Afri
ke unije koja je ukinula smrtnu kaznu za sva krivi
na dela.
izvor: World Coalition |
| Kina tvrdi da više neće uzimati organe od pogubljenih zatvorenika
|
4. decembar 2014: Kineske vlasti su objavile da od 1. januara više nee uzimati organe od pogubljenih zatvorenika, mada je zvani
ni Peking više godina tvrdio da e okon
ati tu kontroverznu praksu, a poslednje obeanje je glasilo da e takve transplantacije prestati do novembra prošle godine.
Osuenici na smrt su u Kini ve du~e vremena najvei izvor organa za transplantaciju, navodi BBC, dodajui da je Peking dugo izlo~en kritici sa Zapada zbog uzimanja organa bez pristanka, ali istovremeno nije uspevao da obezbedi dovoljan broj dobrovoljnih donacija zbog raznih kulturoloških prepreka.
Prema procenama kineskih dr~avnih medija,
ak dve treine transplantiranih organa u Kini poteklo je od pogubljenih zatvorenika.
Vlasti u Pekingu su godinama negirale da uzimaju organe od zatvorenika i tek su pre nekoliko godina priznale da se takva praksa zaista dogaa.
U Kini se godišnje pogubi više zatvorenika nego u svim drugim dr~avama sveta zajedno, pokazuju procene organizacije za prava zatvorenika "Dui Hua", sa sedištem u San Francisku, koja navodi procenu da je 2013. u Kini pogubljeno 2.400 ljudi.
izvor: BBC |
| Egipat: Smrtna kazna za 188 ljudi
3. decembar 2014: Krivi
ni sud u Egiptu osudio je ju
e 188 ljudi na smrtnu kaznu zbog ubistva 11 policajaca, saopštio je izvor iz suda.
Oni su optu~eni za umešanost u "masakr policajaca" u gradu Kerdasi, zapadno od Kaira, u avgustu, u jednom od najsmrtonosnijih napada na egipatske snage bezbednosti, prenele su agencije.
Napad se dogodio istog dana kada su policajci rasturili dva protestna kampa pristalica svrgnutog islamisti
kog predsednika Mohameda Morsija, usmrtivši stotine ljudi.
Odluka suda zahteva mišljenje visokog verskog zvani
nika, nakon
ega e sud saopštiti kona
nu presudu.
Egipat se našao na meti kritika zbog masovnih smrtnih kazni, posebno nakon što je sud, na dva suenja, na smrt osudio 1.200 ljudi. Broj smrtnih kazni kasnije je smanjen na 200.
Nakon što je Morsi svrgnut vojnim pu
em u julu 2013, najmanje 1.400 njegovih pristalica je ubijeno na protestima podrške predsedniku, a na stotine je osueno na smrt.
izvor: AP |
| Iran: Obešen maloletni prestupnik
2. decembar 2014: Mladi koji je od svoje
etrnaeste godine u zatvori zbog nehatnog ubistva prijatelja, obešen je u Iranu.
Egzekucija Rahima Nosralazadeha u zatvoru u gradu Tabriz je poslednje vešanje pod re~imom takozvanog umerenog Hasana Rouhanija.
Više od 1.000 zatvorenika, uklju
ujui i najmanje 8 maloletnika, pogubljeni su u proteklih godinu dana.
Pogubljenje osoba koje su u vreme izvršenja krivi
nog dela imale manje od 18 godina je striktno zabranjeno prema
lanu 6. Meunarodnog pakta o graanskim i politi
kim pravima i
lanom 37. Konvencije o pravima deteta, obe konvencije je Iran ratifikovao.
izvor: NCRI |
| Grad Beograd podržava smrtnu kaznu!
|
29. novembar 2014: Iako je tri puta (2007, 2012, i 2013. godine) u
estvovao u meunarodnoj akciji "Gradovi za ~ivot - gradovi protiv smrtne kazne", Beograd ove godine odbija da to u
ini.
Nevladina organizacija Srbija protiv smrtne kazne je i ove godine uputila dva pisma gradona
elniku i predsedniku Skupštine grada s pozivom da 30. novembra Grad naro
ito osvetli spomenik ukur-
esmu ili neki drugi spomenik, po svom izboru, ali je taj poziv ostao bez odgovora.
Mnogi Beograani ~ele da smrtna kazna bude ukinuta u celom svetu i da nikada ne bude ponovo uvedena u Srbiji. Prema anketama javnog mnenja, u 2012. i 2013. godini veina onih Beograana koji imaju stav o smrtnoj kazni bila je protiv nje (51%), a manjina (49%) za nju. Ove godine, izuzetno, zbog moralne panike koja je zahvatila društvo posle silovanja i ubistva jedne maloletne devoj
ice, 60% Beograana je bilo za smrtnu kaznu, a 40% protiv.
U Srbiji je smrtna kazna zabranjena ustavom, a Srbija je potpisnica brojnih meunarodnih ugovora koji je obavezuju da ne koristi smrtnu kaznu. Da li gradske vlasti misle druk
ije?
U akciji "Gradovi za ~ivot" ove godine u
estvuje 1.850 gradova u 92 zemlje, meu njima: Rim, London, Brisel, Tirana, Priština, Skoplje, Podgorica, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Budimpešta, Bukurešt.
U ime svih Beograana koji misle da je smrtna kazna varvarska ustanova i da je ljudsko pravo na ~ivot neotuivo, izra~avamo svoje ~aljenje zbog odbijanja Grada da u
estvuje u ovogodišnjoj akciji i osuujemo takav postupak.
Lajkujte ovaj fejsbuk status i pridru~ite se našem protestu!
Tekst Ivana Jankovia - Beograd za smrtnu kaznu?
|
| UN: Povećana podrška globalnom moratorijumu
|
23. novembar 2014: 114 od 193 države članica UN glasalo je za rezoluciju koja će biti izneta pred Generalnu skupštinu u decembru na konačno usvajanje.
"Današnje glasanje potvrđuje da sve više i više zemalja širom sveta uviđa da je smrtna kazna kršenje ljudskih prava i da mora biti ukinuta. To je takođe jasna poruka za mali broj država koje još sprovode pogubljenja da su na pogrešnoj strani istorije," rekla je Kiara Senđorđio, stručnjakinja za smrtnu kaznu pri Amnesti Internešenalu.
Od 2007. godine usvojeno je četiri rezolucije koje pozivaju na svetski moratorijum na smrtnu kaznu. Podrška se povećavala svakom novom usvojenom rezolucijom.
114 država je glasalo za, 36 protiv i 34 je bilo uzdržano u odnosu na 111 glasova za, 41 protiv i 34 uzdržanih decembra 2012. godine.
Novi glasovi podrške rezoluciji su došli iz: Eritreje, Fidžija, Nigera i Surinama. Kao još jedan pozitivan znak, Bahrein, Mijanmar i Uganda su prošle godine bili protiv, a ove uzdržani. Na žalost, Papua Nova Gvineja je prošle godine bila uzdržana, a ove je glasala protiv rezolucije.
Amnesti Internešenal poziva sve države članice UN da podrže rezoluciji na plenarnoj sednici Generalne skupštine. Države koje još uvek izvršavaju smrtnu kaznu treba odmah da uspostave moratorijum na pogubljenja kao prvi korak ka potpunoj aboliciiji.
izvor: AI |
| U Juti (SAD) ponovo uvode streljački vod?
|
20. novembar 2014: Deset godina nakon što su su u Juti zabranjeni streljački vodovi u izvršenju smrtne kazne, vlast ove američke države je u sredu prihvatila predlog da se u cilju prevazilaženja problema sa nabavkom otrova koji se osuđenicima ubrizgava u telo, ta praksa obnovi.
Predlog je došao od strane republikanca Pola Reja iz Klirfilda, koji je predložio da se u slučaju nemogućnosti nabavke smrtonosne injekcije 30 dana pre planirane egzekucije, primene streljački vodovi.
Ovaj način pogubljenja je pre 10 godina odbačen zbog pritiska od strane medija, ali Rej kaže da je to najhumaniji način izvršenja najteže kazne, jer smrt nastupa trenutno.
„U svakom slučaju moramo da izaberemo jednu opciju“, rekao je Rej novinarima u sredu. „Da li će to biti vešanje, giljotina, streljački vod ili električna stolica, mediji će u svakom slučaju praviti cirkus od toga. Uostalom, da li je to uopšte važno?“
Nakon dvadesetominutne diskusije u okviru privremenog zakonodavnog panela, rešenje je odobreno sa 9 glasova za i 2 protiv. Do potpunog usvajanja, predlog će morati da prođe još jedan proces u januaru.
Po sadašnjem zakonu u Juti, izvršenje smrtne kazne streljačkim vodom obuhvata samo kriminalce osuđene pre 2004. godine. Poslednji put je ovaj način egzekucije primenjen 2010.
Rej kaže da njegov predlog u slučaju problema sa nabavkom smrtonosnih injekcija državi Juta omogućava izvesnu fleksibilnost.
U Juti se već godinama koriste kombinacije tri otrova za pogubljenje zatvorenika, ali zbog protivljenja smrtnoj kazni, evropski proizvođači sve češće odbijaju da prodaju zatvorima pomenute injekcije.
Zbog toga su mnoge američke države počele da improvizuju kombinaciju smrtonosnih supstanci, ali ti metodi su osporeni u američkim sudovima.
izvor: AP |
| Komitet UN poziva Iran da prestane sa pogubljenjima
19. novembar 2014: Komitet UN je usvojio rezoluciju kojom se izra~ava duboka zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u Iranu, naglašavajui alarmantno visok broj izvršenja smrtnih kazni.
Komitet za ljudska prava UN usvojio je rezoluciju 18. novembra sa 78 glasova za, 35 protiv i 69 uzdr~anih dr~ava
lanica.
Kanada, koja je izradila nacrt rezolucije, pozvala je Iran da prestane sa zlostavljanjima i torturom.
Iranski predstavnik je protestovao jer rezolucija ne priznaje "pozitivan razvoj" od kada je predsednik Hasan Rohani preuzeo du~nost.
"U vreme kada su mnogi delovi naše zemlje zapaljeni plamenom ekstremizma, rezolucija je kontraproduktivna," rekao je iranski diplomata.
izvor: Radio Free Europe |
| Vraćanje smrtne kazne u Alžir zahteva otvorenu debatu
|
15. novembar 2014: Alžirski ministar pravde Tajeb Louh rekao je u četvrtak da vraćanje, trenutno suspendovane smrtne kazne u zemlju, zahteva otvorenu i objektivnu debatu.
Pitanje smrtne kazne i zašto se ona ne primenjuje u Alžiru, postavljeno je u donjem domu parlamenta, na šta je ministar Louh izneo primedbe da je za tako važno pitanje potrebno uključiti sve slojeve društva.
Alžir je uveo moratorijum na pogubljenja 1993. godine, zbog decenijski dugog građanskog rata koji je odneo 150.000 života. Alžir je među 53 države u svetu koje su ukinule smrtnu kaznu u praksi, stoji u izveštaju Amnesti Internešonala.
Poslednjih godina, neki političari, udruženja i advokati pozvali su na vraćanje smrtne kazne u Alžir, a posebno nakon povećanog broja krivičnih dela nad decom.
U alžirski krivični zakonik, usvojen decembra 2013. godine, unete su nove odredbe koje se tiču smrtne kazne, a koja se sada može izreći i za "krivično delo otmice u slučaju da žrtva premine."
Ministar Louh veruje da "krivične sankcije, u modernom smislu, nisu osvetoljubive prirode, već imaju za cilj da zaštite društvo otkrivajući lične i društvene prilike koje dovode do zločina."
izvor: Death Penalty News |
| Florida (SAD): Izvršena smrtna kazna nad silovateljem i ubicom
14. novembar 2014: ovek koji je proveo više od 20 godina u zatvoru zbog ubistva ~ene i njene erke pogubljen je u
etvrtak na Floridi.
edvik Benks, 43, primio je dozu smrtonosne injekcije u
etvrtak uve
e u dr~avnom zatvoru Floride, preneo je Rojters.
Benks je uhapšen 1992. godine,
etiri dana nakon što je ubio svoju ~enu Kasandru Banks dok je spavala. Kasnije je priznao da je silovao i ubio svoju desetogodišnju pastorku Meloki Kuper ubrzo nakon što je ubio ~enu.
Benksovo pogubljenje je 89. na Floridi od kad su SAD ukinule moratorijum na izvršenja 1976. godine.
izvor: Time |
| Generalni sekretar Saveta Evrope: Smrtna kazna nije pravda
6. novembar 2014: Generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland pozvao je vlasti u Belorusiji da uspostave moratorijum na pogubljenja.
Ova izjava je data nakon pogubljenja dvadesetšestogodišnjeg stanovnika Gomelja, Aleksandra Hrunoua, prenela je agencija BelaPAN.
Torbjorn Jagland naglasio je da je duboko zabrinut nakon treeg izvršenja smrtne kazne u Belorusiji ove godine.
"Smrtna kazna nije pravda. Ona protivre
i svim evropskim vrednostima.," istakao je Jagland. On je pozvao vlasti u Belorusiji da odmah uspostave moratorijum na pogubljenja i da zamene smrtnu kaznu do~ivotnim zatvorom.
Pogubljenje Aleksandra Hrunoua je tree od po
etka godine u Belorusiji, vlasti još uvek nisu zvani
no potvrdile njegovo pogubljenje.
izvor: Charter97 |
| Belorusija: Izvršena smrtna kazna nad osuđenim za ubistvo
5. novembar 2014: Vlasti u Belorusiji, jedinoj zemlji u Evropi koja primenjuje smrtnu kaznu, navodno su pogubile osuenog za ubistvo.
Centar za ljudska prava u Minsku, “Prolee” saopštio je da je 4. novembra pogubljen Aleksandar Hrunou, koji je osuen prošle godine nakon što je jednu ~enu usmrtio no~em 2012.
Ova organizacija je citirala majku osuenog koja je rekla da je poštom dobila li
ne stvari sina.
Prema istom izvoru Hrunou je tra~io pomilovanje po
etkom oktobra, ali je zahtev odba
en.
Rodbina osoba nad kojima je izvršena smrtna kazna retko je obaveštena o datumu pogubljenja i nikada ne sazna šta je s telom osuenog.
Belorusija je ove godine pogubila još dva osuenika.
Pet ljudi je pogubljeno u Belorusiji od 2010 do 2012 i najmanje jedan zatvorenik
eka na izvršenje smrtne kazne.
izvor: Radio slobodna Evropa |
| Saudijske sudije nemaju milosti
|
1. novembar 2014: Od početka 2014. u Saudijskoj Arabiji je pogubljeno 60 ljudi. U toj zemlji i za verske prestupe može biti izrečena smrtna kazna, jer se to kraljevstvo smatra čuvarom sunitskog islama.U prethodne dve godine povećan je broj saudijskih aktivista za ljudska prava i blogera koji su osuđeni na visoke zatvorske kazne. Na taj način saudijske vlasti snažno ograničavaju slobodu medija. Na aktuelnoj rang-listi slobode medija, Saudijska Arabija zauzima 164. mesto od ukupno 180 zemalja koje se nalaze na listi „Reportera bez granica“. Saudijska Arabija prednjači i po broju smrtnih kazni. „Amnesti internešnel“ navodi da je u toj zemlji tokom 2013. pogubljeno najmanje 79 osoba, a u ovoj godini, do sada, šezdeset.
Smrtna kazna izriče se pre svega ubicama i trgovcima drogom, ali ona može da bude izrečena i u slučaju takozvanih „verskih zločina“. Tako je sredinom oktobra na smrt osuđen šiitski propovednik Nimr Bakir al-Nimr. On je optužen za pozivanje na „versko nasilje i organizovanje demonstracija“, kao i za „neposlušnost prema kralju“.
Tom presudom šalje se određeni signal, objašnjava Beno Projšaft, stručnjak za islam koji predaje na Univerzitetu u Minsteru i koji se bavi prvenstveno arapskim monarhijama: „Presuda pokazuje da se neće trpeti nikakva previranja niti revolucionarne tendencije u bilo kom obliku.“Mnoge sudske presude izrečene su za dela koja su klasifikovana kao „verski zločini“. To ne bi trebalo da čudi, kaže Projšaft. Saudijska kraljevska kuća svoj politički legitimitet crpi iz uloge čuvara islama i zaštitnice svetih mesta. Na tom obrazloženju, ona bazira nacionalno i internacionalno lidersku ulogu u sunitskom svetu. „Svaka kritika vere je, iz perspektive kraljevske kuće, i kritika njenog načina vladanja“, kaže Projšaft.
izvor: DW |
| Kina razmatra ukidanje smrtne kazne za devet krivičnih dela
|
28. oktobar 2014: Kina razmatra ukidanje smrtne kazne za devet od 55 krivičnih dela za koje je sada zaprećena, uključujući i falsifikovanje novca i krijumčarenje nuklearnog materijala, prenosi državna novinska agencija Sinhua.
Kina svake godine pogubi više ljudi nego ostatak sveta zajedno, prema američkoj grupi za ljudska prava Dui Hua, koja se bavi pravosuđem.
Predlog za ukidanje smrtne kazne za devet krivičnih dela prosleđen je stalnom komitetu Nacionalnog narodnog kongresa, koji će ove nedelje zasedati u Pekingu, navodi Sinhua. Reč je o krivičnim delima koja uključuju nelegalno finansiranje, falsifikovanje i krijumčarenje novca, organizovanje i prisiljavanje na prostituciju, kao i trgovinu oružjem, municijom i nuklearnim materijalima, ometanje ljudi da vrše svoje vojne dužnosti i fabrikovanje glasina u cilju unošenja zabuna u javnost tokom ratnog perioda.
U Kini je trenutno za 55 krivičnih dela zaprećena smrtna kazna, uključujući ubistvo, pljačku, silovanje i zločine povezane sa drogom. Neka ekonomska krivična dela, poput pronevera i uzimanja mita, takođe se kažnjavaju smrću, mada kineski sudovi retko za njih izriču smrtnu kaznu.
Mada je i dalje državna tajna koliko ljudi u Kini bude pogubljeno svake godine, Dui Hua procenjuje da je prošle godine smrtna kazna izvršena nad 2.400 ljudi, što je jedna desetina u odnosu na 1983.
izvor: AP |
| Papa protiv smrtne kazne i nehumanih zatvorskih ulova
24. oktobar 2014: Papa Franja je u četvrtak pozvao sve ljude dobre volje da se bore za ukidanje smrtne kazne "u svim njenim oblicima" i za poboljšanje zatvorskih uslova.
Papa se obraćao članovima Internacionalne asocijacije krivičnog prava koje je primio u Vatikanu.
"Svi hrišćani i ljudi dobre volje su pozvani danas da se bore ne samo za ukidanje smrtne kazne u svim njenim oblicima, već takođe i za poboljšanje životnih uslova u zatvorima iz razloga ljudskog dostojanstva onih koji su lišeni slobode. Ja povezujem ovo sa smrtnom kaznom. U Krivičnom zakoniku Vatikana, ne postoji kazna doživotnog zatvora. Doživotna kazna zatvora je prikrivena smrtna kazna." rekao je papa.
Papa Franja je takođe govorio o onom što je on nazvao "okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne i sankcije," i uporedio je uslove u zatvorima maksimalne bezbednosti "oblikom mučenja". Nametnuta izolacija u tim zatvorima izaziva "mentalne i fizičke" patnje koje rezultiraju "povećanom tendencijom ka samoubistvu".
izvor: Vatican Radio |
| Veze između smrtne kazne i mentalnog zdravlja prostiru se od Japana do Nigerije
|
23. oktobar 2014: Dvanaesti Svetski dan protiv smrtne kazne obeležen je velikim brojem akcija na svim kontinentima, u medijima i na internetu.
10. oktobra, pedstavnici Svetske koalicije protiv smrtne kazne i organizacije u njenom članstvu, široko su u medijima osudili vezu između smrtne kazne i lošeg mentalnog zdravlja. "U Japanu, osoba osuđena na smrt koja je provela 50 godina u zatvoru je nedavno puštena na slobodu i imaće novo suđenje jer se ispostavilo da je ta osoba duševno bolesna," rekla je izvršna direktorka Svetske koalicije, Maria Donateli.
Članice Svetske koalicije, istakle su koliko je stradanje ljudi sa mentalnim poremećajima i intelektualnim nedostacima osuđenih na smrt u njihovim zemljama. U Lagosu, novinskom saopštenju izdatom od strane Hurilaws kaže se da "Nigerija izriče smrtnu kaznu više od 50 godina ne obraćajući previše pažnje na mentalno zdravlje osuđenika."
Zdravstveni radnici su takođe zauzeli stav po ovom pitanju. Međunarodni savet medicinskih sestara izrazio je duboku zabrinutost zbog nedostatka adekvatne zdravstvene zaštite i podrške ljudima sa mentalnim poremećajima i podsetio je da etička pravila sprečavaju medicinske sestre da učestvuju u egzekucijama. Predsednik Svetske medicinske organizacije skrenuo je pažnju na Svetksi dan protiv smrtne kazne na godišnjem generalnom sastanku te organizacije koji se održao istog dana. Tom prilikom, on je istakao Tokijsku deklaraciju koja sprečava medicinske radnike da učestvuju u okrutnom, nečovečnom i ponižavajućem postupanju.
Vodeće ličnosti u međunarodnoj politici, biznisu i na umetničkoj sceni podržali su Svetski dan.
Ričard Brenson, osnivač Virgin grupe, pozvao je vlade da prate preporuke Svetske organizacije protiv smrtne kazne po pitanju zaštite ljudi sa mentalnim oboljenjima i nedostacima, a koji su u riziku od izvršenja smrtne kazne. "Svi treba da se potrudimo da se smrtna kazna ukine zauvek, ali na putu ka univerzalnoj aboliciji, moramo učiniti sve da zaštitimo one koji su u najvećem riziku da budu nepravedno osuđeni," Branson je napisao na svom blogu.
Povodom događaja "Pravda koja ubija: smrtna kazna u 21. veku" organizovanom od strane EU i Italije u UN u Ženevi, Generalni sekretar UN Ban Ki Mun saopštio je poruku podrške Svetskoj koaliciji, pozivajući svetske lidere da uspostave moratorijum na pogubljenja i da ratifikuju Protokol UN o ukidanju smrtne kazne.
Ministri inostranih poslova 12 država sa i bez smrtne kazne, izdali su zajedničko saopštenje pozivajući svet da "poštuje ljudsko dostojanstvo" na Svetski dan protiv smrtne kazne.
Predsednica Svetske koalicije protiv smrtne kazne, Florens Belivier, objasnila je veze izmeu mentalnih poremeaja i smrtne kazne.
izvor: World Coalition |
| U Kini pogubljeno 2.400 ljudi prošle godine
|
22. oktobar 2014: U Kini, zemlji sa najveim brojem pogubljenja na svetu, smrtna kazna izvršena je prošle godine nad 2.400 ljudi, saopštila je kineska organizacija za zaštitu ljudskih prava, Fondacija Dui Hua.
Broj pogubljenja smanjen je 20 posto u odnosu na 2012. godinu, navela je Fondacija, a prenosi AFP.
Kina ima mnogo više egzekucija nego sve ostale zemlje sveta zajedno, dodala je kineska organizacija za zaštitu ljudskih prava u svom izveštaju.
Amnesty International je u svom godišnjem izveštaju naveo da je u 2013. godini, bez Kine, u 22 zemlje izvršeno 778 pogubljenja.
Organizacija navodi da je protekle godine porast izvršenja smrtnih kazni povean za 14 posto u odnosu na 2012. godinu.
AI nije objavio statisti
ke podatke za izvršenje smrtnih kazni u Kini od 2009. zbog poteškoa u pribavljanju adekvatnih informacija.
Dui Hua je podatke prikupila preko sudskog zvani
nika koji ima pristup "broju provedenih egzekucija svake godine".
Stotine ljudi pogubljeno je u Kini jer su proglašeni krivim za terorizam.
Osim Kine, gotovo 80 posto izvršenja smrtnih kazni je zabele~eno u Iranu, Iraku i Saudijskog Arabiji. Iran je navodno pogubio 369 osoba, a Irak je smrtnu kaznu sproveo nad 169 osuenika, naveo je Amnesty International.
Najmanje 23.392 osobe su do 2013. godine širom sveta osuene na smrtnu kaznu, navela je grupa za zaštitu ljudskih prava, a veina presuda je za prekršaje vezane za drogu.
Sjedinjene Ameri
ke Dr~ave su jedina dr~ava na ameri
kom kontinentu koja izvršava smrtnu kaznu. U saveznoj dr~avi Tekss se provodi 41 posto svih pogubljenja u SAD-u.
Prema godišnjem izvještaju Amnesty Internationala, zaklju
no sa 2013. godinom, 173 od 193
lanica Ujedinjenih naroda nema smrtnu kaznu.
izvor: Al Jazeera |
| Pismo podrške ambasadorke Republike Srbije u Maroku
|
21. oktobar 2014: Dragi prijatelji, odnedavno sam ambasadorka Republike Srbije u Rabatu. Jedna od tema koje pratim je i ukidanje smrtne kazne koja nije izvršena dugi niz godina ali nije ukinuta, ni novim Ustavom, mada bilo je ozbiljnih zagorovnika i ozbiljnog razmatranja. Navode verske razloge protiv ali ne odustaje se.
Ja tu temu otvaram u susretima sa zvani
nicima iz Ministarstva za spoljne poslove ali i parlamenta koji je formirao i posebnu radnu grupu za ukidanje smrtne kazne. Na~alost, preko sto osuenih lica
eka na izvršenje smrtne kazne. Pitanje jeste teško ali vidim da postoji prostor za razgovor. Razgovarala sam i sa
lanovima Nacionalnog komiteta za ljudska prava a uskoro u se sresti i predstavnike marokanskog Komiteta za ljudska prava pa u otvoriti i tu temu.
Ovde u Maroku se 10. oktobra u medijima malo govorilo o tome ali ipak postoje nezavisnije novine od zavisnih kao i radio program - posebno na francuskom - koji su posvetili pa~nju. Iako nije uprili
en za aktivnosti povodom Svetskog dana protiv smrtne kazne, koje ste organizovali a kojima sam , ranije, uvek prisustvovala , smatrala sam li
nim doprinosom da vam prenesem ovu informaciju i da vam još jednom potvrdim moj interes i podršku vašim aktivnostima.
Veliki pozdrav svima, posebno g. Jankoviu, doslednom borcu ne samo za ukidanje nego i spre
avanje zagovaranja i vraanja smrtne kazne u naše mlitave, klimave zakone i rizi
nu praksu.
S velikim poštovanjem i uz poziv da me posetite,
Slaana Prica, ambasadorka Republike Srbije u Maroku |
| Saudijska Arabija: 59 osoba pogubljeno dekapitacijom ove godine
17. oktobar 2014: Prošlog meseca u Saudijskoj Arabiji je pogubljeno najmanje 8 osoba. Pogubljeni u avgustu su bili osueni za zlo
ine kao što su: otpadništvo od religije, preljuba i vešti
arenje. U jednom slu
aju,
etiri
lana iste familije je pogubljeno zbog "vee koli
ine hašiša", kazna im je izre
ena prema Amnesti Internešnalu, na osnovu "iznuenih priznanja putem turture".
Udru~enja koja se bave ljudskim pravima izveštavaju o "uznemirujuem talasu" pogubljenja u kraljevstvu. Said Boumedouha, zamenik direktora Amnesti Internešonala za Bliski Istok i Severnu Afriku, izjavio je da su mnoga pogubljenja izvršena na osnovu presuda za lakša krivi
na dela, isti
ui
esto i naizgled olako izricanje smrtne kazne.
Ova praksa nije ograni
ena samo na odrasle osobe. Prema Amnesti Internešonalu, Saudijska Arabija je pogubila najmanje jednu osobu starosti ispod 18 godina ove godine, što je kršenje Konvencije o pravima deteta UN.
izvor: Vice |
| 10. oktobar, Svetski i Evropski dan protiv smrtne kazne
11. oktobar 2014: Povodom Svetskog i Evropskog dana protiv smrtne kazne u Centru za kulturnu dekontaminaciju, puštena je projekcija holivudskog mjuzikla "Čikago".
Pre filma, uvodni govor održao je Ivan Janković iz udruženja Srbija protiv smrtne kazne. On je govorio o atmosferi linča koja je zavladala u medijima i među stanovništvom Srbije nakon stravičnog ubistva devojčice Tijane Jurić u avgustu kao i o najnovijoj anketi sprovedenoj u septembru gde je prvi put apsolutna većina ispitanika za vraćanje smrtne kazne u Srbiju. Janković smatra da je rezultat ankete u direktnoj vezi sa spomenutim ubistvom i atmosferom linča koja je zavladala nakon toga i sve češćim javnim zahtevima za vraćanje smrtne kazne u Srbiju kao i akcijama preko društvenih mreža sa istim zahtevom, a koje je podržalo veliki broj ljudi.
Događaj su organizovali Srbija protiv smrtne kazne i Centar za kulturnu dekontaminaciju.
Fotografije sa događaja
Video |
| EU i Savet Evrope o Danu protiv smrtne kazne
|
9. oktobar 2014: Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost i generalni sekretar Saveta Evrope još jednom su potvrdili snažno i apsolutno protivljenje izvršenju smrtne kazne, navodi se u zajedničkom saopštenju povodom evropskog i svetskog dana protiv smrtne kazne, 10. oktobra 2014.
Povodom 10. oktobra, svetskog i evropskog Dana protiv smrtne kazne, Evropska unija i Savet Evrope potvrđuju snažno i apsolutno protivljenje izvršenju srmtne kazne u svim slučajevima i okolnostima, kao i posvećenost njenom ukidanju širom sveta.
Duboko smo zabrinuti nazadovanjem pojedinih zemalja u ovom pogledu, poput nedavnih masovnih suđenja koja su dovela do izricanja velikog broja smrtnih presuda, proširenja nacionalnih zakonodavstava koja su obuhvatila primenu smrtne kazne, ili obnovu njene primene nakon nekoliko godina.
U poslednjih 17 godina, u državama članicama EU nije izvršena nijedna smrtna kazna.
Evropska unija i Savet Evrope pozdravljaju činjenicu da su sve članice Evropske unije ratifikovale Protokole 6 i 13 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i podstiču sve ostale evropske države koje to nisu učinile, da potpišu i ratifikuju pomenute instrumente koji za cilj imaju ukidanje smrtne kazne.
Evropska unija i Savet Evrope duboko žale zbog nedavnih pogubljenja izvršenih u Belorusiji, jedinoj evropskoj državi koja primenjuje ovaj oblik kažnjavanja. I Evropska unija i Savet Evrope snažno podstiču Belorusiju da preinači presude preostalim dvema osobama osuđenim na smrt u 2013. godini, te da uspostavi moratorijum na izvršenje smrtne kazne sa ciljem njenog ukidanja.
Obe organizacije pozdravljaju korake koje je nedavno načinila Afrička unija ka usvajanju dodatnog protokola Afričke povelje o ljudskim i pravima naroda o ukidanju smrtne kazne. Organizacije pozdravljaju činjenicu što su nedavne ratifikacije Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 15. decembra 1989. koji za krajnji cilj ima ukidanje smrtne kazne, podigle broj potpisnica na 81 državu.
Savet Evrope i Evropska unija podstiču sve države koje ovo nisu učinile, da ratifikuju Protokol 2014. godine, na dvadesetpetogodišnjicu od njegovog usvajanja.
Evropska unija i Savet Evrope pozivaju sve članice Ujedinjenih nacija da podrže Rezoluciju o moratorijumu na smrtnu kaznu koja će biti stavljena na glasanje na 69. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u decembru 2014.
izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji |
| Oklahoma(SAD): Odgovor na neuspelo pogubljenje je da se sledeće sakrije od javnosti
|
3. oktobar 2014: Pet meseci nakon zastrašujućeg neuspelog pogubljenja Klejtona Loketa i obećanje savezne države Ohajo da će ispitati i poboljšati način pogubljenja, vlada je odgovorila sa potpuno novom politikom izvršenja smrtnih kazni koja samo još više otežava način da javnost sazna na koji način država sprovodi smrtnu kaznu.
Novi pravilnik određuje maksimalni broj medija kojima je dozvoljeno da prisustvuju izvršenju smrtne kazne, od 5 do 12, i izričito zadržava pravo da reguliše njihov pristup u svakom trenutku. Još neverovatnije, pravilnik dozvoljava da se u sobi iz koje se posmatra pogubljenje može u svakom trenutku navući zavesa i da se mogu udaljiti svedoci ako državni službenici smatraju to potrebnim.
Klejton Loket, kome je ubrizgana smrtonosna injekcija preminuo je 43 minuta kasnije od srčanog udara, a ne od injekcije koja mu je data u venu koja je potom pukla. Injekcija obično deluje odmah i za deset minuta osuđenik umire.
U nemogućnosti da pronađu venu zatvoreniku, lekari su injekciju ubrizgali u prepone ne primetivši da je vena odmah pukla i da sadržaj injekcije nije ušao u krv već u tkivo. Loket je bio potpuno svestan sedam minuta po davanju injekcije i potom se preznajavao i povraćao zbog čega se zaključuje da je umro u velikim mukama.
izvor: Huffington Post |
| Japan: "Ne planira se ukidanje smrtne kazne"
|
29. septembar 2014: Nova ministarka pravde Japana Midori Macušima izjavila je da japanska vlada smatra da nema trenutno potrebe za reformom smrtne kazne u toj dr~avi.
"Smatram da je smrtna kazna neophodna kako bi se kaznili odreeni, vrlo ozbilji, zlo
ini. Moramo uzeti u obzir emocionalnu reakciju porodica kao i šire javnosti," rekla je ministarka na pres konfereniciji odr~anoj u petak.
Macušima, koja je preuzela du~nost ministra pravde po
etkom septembra, potvrdila je svoj stav po pitanju smrtne kazne u Japanu. Japan je jedna od 22 dr~ave u svetu koje još uvek imaju smrtnu kaznu za odreene zlo
ine.
Najmanje 5.6% Japanaca smatra da je smrtna kazna "neizbe~na ako okolnosti to zahtevaju", dok je 5.7% "potpuno protiv", prema najnovijoj anketi koju je ministarka citirala.
Poslednja dva pogubljenja u Japanu izvršena su 29. avgusta, što je ukupno 11 pogubljenja od kad je Liberalno demokratska partija preuzela vlast 2012. goine.
Amnesti internešnl je u više navrata kritikovao japanski sistem smrtne kazne "bez pravnih garancija", pozivajui se na slu
ajeve kao što su pogubljenja osuenika koji pate od mentalnih bolesti.
izvor: BS |
| Bivši direktor FBI izjavio je da su ljudi pogubljeni delom na osnovu pogrešnih dokaza agencije
|
25. septembar 2014: Vilijam Sesions, bivši direktor Federalnog biroa za istraživanja (FBI), nedavno je ukazao na slučajeve optuženih, a kasnije i pogubljenih osuđenika, čija se presuda delom zasnivala na pogrešnim analizama kose i vlakana od strane FBI. Sesions je na ovo ukazao da bi pozvao na promene u koriščenju forenzičkih dokaza. U kolumni u Vašington tajmsu, Sesions je ispričao slučaj Bendžamina Bojla koji je pogubljen u Teksasu 1997. godine. Njegova osuđujuća presuda zasnovana je na testovima sprovedenim od strane FBI kriminalističke laboratorije čiji su se dokazi kasnije, nakon zvanične revizije, pokazali kao nepouzdani i "naučno neodrživi". Niti su državni tužilac niti Bojlov advokat obavešteni o reviziji dokaza pre Bojlovog pogubljenja. U dva druga slučaja, zatvorenici su takođe pogubljeni uprkos nalazima da su njihovi slučajevi zasnovani na nepouzdanim forenzičkim dokazima od strane FBI. Sesion je rekao: "Ja ne znam da li je Bojl bio nevin, ali očigledno je da je on pogubljen uprkos velikim sumnjama u njegovu osudu. Takva nesigurnost nije prihvatljiva, pogotovu u pravosudnim sistemima koji još uvek imaju smrtnu kaznu."
izvor: DPIC |
| SAD: Izvršena smrtna kazna nad ženom zbog ubistva dečaka
18. septembar 2014: U Teksasu je izvršena smrtna kazna nad ~enom koja je izgladnjivala i mu
ila do smrti devetogodišnjeg sina njene devojke pre 10 godina, saopštili su danas zatvorski zvani
nici.
Lizi Kolman (38) ubrizgana je smrtonosna injekcija sat vremena pošto je Vrhovni sud SAD odbio njenu poslednju ~albu, prenela je agencija AP.
Kolmanova je deveti osudjenik nad kojim je izvršena smrtna kazna i druga ~ena usmrena ove godine u Teksasu.
Od kako je 1976. godine Vrhovni sud dozvolio da se nastavi izvodjenje smrtne kazne, blizu 1.400 muškaraca i 15 ~ena ubijeno je smrtonosnim injekcijama u Teksasu, navela je ameri
ka agencija.
izvor: AP |
| Podrška smrtnoj kazni u Kaliforniji (SAD) na najnižem nivou u poslednjih 50 godina
|
14. septembar 2014: Anketa sprovedena u Kaliforniji pokazala je da je podrška smrtnoj kazni na najni~em nivou od 1965. godine. Samo 56% ispitanika je za smrtnu kaznu, dok je 2011. godine podrška smrtnoj kazni bila 69%. Podrška smrtnoj kazni u Kaliforniji bila je na najvišem nivou sredinom 1980. i iznosila je 83%.
Najviše protivnika smrtnoj kazni je meu ispitanicima koji su mlai od 30 godina, Amerikanaca afri
kog i azijskog porekla i meu demokratama. Dejzi Vijera, potparolka ACLU Severne Karoline, izjavila je da podrška smrtnoj kazni opala jer je: "Javnost postala svesnija svih mana koje potresaju sistem." 2012. godine na referendumu koji je imao za cilj da zameni smrtnu kaznu do~ivotnim zatvorom u Kaliforniji, smrtna kazna je ostala sa 52% glasa
a za i 48% protiv.
U anketi je takoe postavljeno sledee pitanje: "Šta Kalifornije mo~e u
initi u svetlu odluke federalnog sudije da je smrtna kazna u Kaliforniji neustavna iz razloga što je dr~avi potrebno dugo vremena da smrtnu kaznu izvrši?". Glasa
i su bili tesno podeljenji, 52% ispitanika je reklo da proces izvršenja smrtne kazne treba ubrzati, dok je 40% reklo da smrtnu kaznu treba zameniti do~ivotnim zatvorom bez prava na pomilovanje.
izvor: DPIC |
| Ministar policije ponovio izjavio da žali za smrtnom kaznom
9. septembar 2014: Ministar policije Nebojša Stefanovi gostujui na RTS-u izjavio je da bi i danas rekao da mu je ~ao što je ukinuta smrtna kazna, jer ono što se desilo Tijani Juri izaziva takvu reakciju, te da je reagovao kao otac.
Ministar opet iznosi svoje li
ne stavove javno iako su oni u suprotnosti sa zvani
nom politikom.
Srbija protiv smrtne kazne podsea da prema
lanu 24 Ustava, „u Republici Srbiji nema smrtne kazne“. Pored toga, Srbija je ratifikovala protokole 6 i 13 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, prema kojima se „niko ne mo~e osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti“.
izvor: Danas |
| SAD: Pogrešno osuđena braća na slobodi posle tri decenije
4. septembar 2014: Vašington - Dva brata oslobođena su posle 30 godina provedenih u američkom zatvoru, pošto je analizom DNK utvrđeno da nisu odgovorni za silovanje i ubistvo devojčice 1983.
Sudija je saopštio da su mentalno zaostala polubraća Henri Li Mekolam (50) i Leon Braun (46) nevini i nisu odgovorni za smrt jedanaestogodišnje devojčice Sabrine Bjui, tako da je odmah naloženo njihovo oslobađanje.
Posle lažnih priznanja, Mekolam je osuđen na smrtnu kaznu, a Braun na doživotnu robiju.
"Ovaj slučaj na najdrastičniji način pokazuje koliko je važno utvrđivanje istine. Danas je istina prevagnula, ali je okasnila 30 godina za Sabrinu Bjui i njenu porodicu, kao i za Leona i Henrija i njihove porodice. Tuga, bol i gubitak će uvek biti s njima", izjavila je advokat Leona Brauna, En Kirbi.
Nedavno analizirani DNK sa mesta zločina pokazao je da je drugi muškarac, koji je već u zatvoru zbog ubistva druge devojčice, odgovoran za ubistvo Sabrine.
izvor: BBC |
| Japan: Izvršene dve smrtne kazne
29. avgust 2014: U Japanu je u petak izvršena smrtna kazna nad mafijašem i piromanom, te je tako došao do brojke od 11 pogubljenja od kada je 2012. godine vlast preuzeo premijer Shinzo Abe.
Ministar pravosua, Sadakazu Tanigaki, kazao je novinarima kako je naredio pogubljenja nakon što je dobro razmotrio situaciju.
Mafijaš i piroman višestruke su ubice, piše AFP.
Pedesetdevetogodišnji Tsutomu Takamizava bio je šef bande Jamaguchi-Gumi, najvee grupacije japanskih Jakuza. On je osuen zbog ubistava troje ljudi u razdoblju izmeu 2001. i 2005. godine.
Mitsuhiro Kobajashi, pedesetšestogodišnji voza
taksija, osuen je zbog ubistva pet osoba i teškog ranjavanja
etiri osobe. Kobajashi je 2001. godine zapalio jednu kancelariju u gradu Amori.
U Japanu na smrtni kaznu
eka 125 zatvorenika, navode lokalni mediji.
Pored SAD, Japan je jedina industrijalizovana demokratska zemlja u svetu u kojoj postoji smrtna kazna.
izvor: AFP |
| Iran: Sve više javnih pogubljenja
27. avgust 2014: Iranski re~im nastavlja da javno izvršava smrtne kazne vešanjem u gradovima širom zemlje i da time intenzivira stanje straha u javnosti.
U nedelju ujutro, dva
ovek su javno obešena, jedan u gradu Sari (severni Iran), a drugi u gradu Borazjan.
U meuvremenu, nadle~ni u zatvoru u gradu Bandar Abas (ju~ni Iran) prebacili su grupu od pet osuenika na smrt u samicu gde e sa
ekati svoje pogubljenje.
Od kad je Hasan Rouhani postao predsednik Irana, kršenje ljudskih prava u ovoj zemlji je u porastu. Oko 800 ljudi je pogubljeno u Iranu tokom prošle godine, mnogi od njih u javnosti.
izvor: NCR-Iran |
| Makedonija: Stanovnici opštine Vevečan žele da se vrati smrtna kazna nakon dvostrukog ubistva
20. avgust 2014: Graani makedonske opštine Veva
ni, na
ijoj je teritoriji prošle srede izvršeno dvostruko ubistvo, pokrenuli su potpisivanje peticije za vraanje smrtne kazne.
Gradona
elnik Vev
ana Cvetomir Ugrinovski izjavio je lokalnim medijima da e inicijativa za vraanje smrtne kazne za najte~a krivi
na dela biti dostavljena nadle~nim institucijama.
Smrtna kazna u Makedoniji je ukinuta 1991. godine, a posednja izvršena smrtna kazna bila je 1987. godine nad
ovekom koji je silovao i ubio sopstvenu erku.
izvor: Focus |
| Indija: Moguća prva smrtna kazna nad ženama
15. avgust 2014: Mumbaj Miror prenosi da dve sestre iz Kolapura, koje su osuene na smrt 2001. godine zbog kidnapovanja trinaestoro dece i ubistvo devet od njih, verovatno e biti prve ~ene u Indiji koje e biti obešene nakon što je predsednik Pranab Mukhere odbio njihovo pomilovanje krajem jula.
Renuka Kiran Šinde i Sima Mohan Gevit, sa svojom majkom An~anabi Gavit kao sau
esnicom, kidnapovale su decu koju su nakon toga primorale na prosja
enje dok su neku od dece ubili kada im je opala produktivnost u prosja
enju.
Zvani
nik je izjavio da još uvek nije ulo~en prigovor na izvršenje smrtne kazne nad ove dve ~ene.
izvor: Hands off Cain |
| Srbija: Doživotni zatvor moguć, ali ne i smrtna kazna
|
9. avgust 2014: Potpuno je razumljiva emotivna reakcija javnosti koja nakon monstruoznog ubistva Tijane Jurić (15) traži oštriju sankciju za osumnjičenog Dragana Đurića (34), ali ponovno uvođenje smrtne kazne nije adekvatno rešenje, niti je moguće s obzirom na to da je Srbija članica Saveta Evrope.
Maksimalna kazna za najteža krivična dela u Srbiji je 40 godina zatvora. Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić kaže za Danas da uvek postoji mogućnost da se sistem krivičnih sankcija modifikuje.
- Ne možemo vratiti smrtnu kaznu, jer Savet Evrope to ne dozvoljava, a Srbija je članica SE. Države koje nemaju smrtnu kaznu, kao najveću sankciju uglavnom imaju doživotnu robiju. Većina evropskih država ih ima i to bi možda bilo najbolje zakonsko rešenje za najteža krivična dela - smatra Škulić.
Izjavu ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, koji je izrazio žaljenje što je Srbija ukinula smrtnu kaznu, naš sagovornik ocenjuje kao ljudsku reakciju, „izrečenu zbog osećanja empatije, u specifičnim uslovima“.
Sa druge strane, predsednik udruženja Srbija protiv smrtne kazne, advokat Ivan Janković, kaže za Danas da je izjava ministra Stefanovića nedopustiva.
- Ministri i javni službenici ne smeju da iznose svoje lične i emotivne stavove javno, ako su oni u suprotnosti sa zvaničnom državnom politikom. Ona se zalaže za evropske integracije, a EU je protiv smrtne kazne. Ukoliko je izjava populistička, to je takođe za osudu. Pitanje je, uopšte, šta taj čovek misli - ocenjuje Janković.
On podseća da je Srbija ukinula smrtnu kaznu 2002. godine, kako bi ostala članica Saveta Evrope.
izvor: Danas |
| Srbija: Nestala tinejdžerka pronađena mrtva, ministar policije žali za smrtnom kaznom
|
7. avgust 2014: MUP Srbije pronašao je telo nestale Tijane Jurić (15), a lice osumnjičeno za njenu otmicu i ubistvo je uhapšeno, potvrđeno je za B92 u vrhu MUP.
Pretpostavlja se da je devojčica ubijena iste noći kada je oteta, a njeno telo je zakopano nedaleko od Sombora, u mestu Svetozar Miletić.
Ubica je mesar iz Surčina, koji je tog dana bio u poseti prijateljima u Bajmoku. Kako javlja RTS, uhapšen je u Beogradu i nalazi se u pritvoru.
Osumnjičeni je, nakon hapšenja, i višesatnog ispitivanja priznao da je ubio devojčicu i policiju doveo na mesto gde je zakopao. Odmah zatim, policija je počela otkopavanje i telo je poslato na obdukciju. Mesto gde je pronađeno telo je deponija, pored državnog puta drugog reda, koja nije u funkciji već godinama.
U Bajmoku su, tokom noći, bili i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i direktor policije Milorad Veljović.
"Na žalost ispunile su se naše najgore slutnje... Policija je juče uhapsila monstruma koji je počinio ovo delo... Zbog ovakvog monstruma i dela nekad mi je žao što je Srbija ukinula smrtnu kaznu, očigledno da naše društvo nije zrelo za evropske norme ponašanja", rekao je Stefanović.
Srbija protiv smrtne kazne podseća da prema članu 24 Ustava, „u Republici Srbiji nema smrtne kazne“. Pored toga, Srbija je ratifikovala protokole 6 i 13 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, prema kojima se „niko ne može osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti“.
izvor: B92 |
| Izvršena prva smrtna kazna u Misuriju(SAD) posle pogubljenja u Arizoni(SAD) koje je trajalo 2 sata
|
6. avgust 2014: U Misuriju je rano jutros izvršena smrtna kazna ubrizgavanjem smrtonosne injekcije nad zatvorenikom koji je osuen za silovanje i ubistvo komšinice 1995.
To je prva smrtonosna injekcija u SAD od kada je prošlog meseca bilo problema kod egzekucije u Arizoni.
Majkl Vorington je proglašen mrtvim ubrzo nakon ponoi. On je sedmi zatvorenik u Misuriju nad kojim je izvršena smrtna kazna ove godine. On je osuen na smrt zbog napada na Melindu "Mendi" Grifin tokom plja
ke njene kue.
Ameri
ki Vrhovni sud i guverner Misurija ju
e su odbili da obustave izvršenje smrtne kazne nad njim.
Njegovi branioci su tra~ili da se izvršenje kazne obustavi zbog problemati
nih egzekucija u Arizoni, Ohaju i Oklahomu i zato što se ne zna koji lekovi se ubrizgavaju u Misuriju.
U Arizoni se zatvorenik prošlog meseca više od 600 puta borio za vazduh i bilo je potrebno skoro dva sata da umre. U Oklahomi je u aprilu jedan zatvorenik umro od infarkta 43 minuta posle po
etka egezekucije.
U Ohaju se jedan zatvorenik u januaru gušio 26 minuta pre nego što je izdahnuo.
Smrt kod ubrizgavanja injekcije obi
no nastupi u roku od 10 ili 15 minuta.
izvor: USA Today |
| Somalija: Izvršena smrtna kazna nad trojicom muškaraca osuđenih za terorizam
3. avgust 2014: Strelja
ki vod pogubio je trojicu muškaraca osuenih za teroristi
ki napad na predsedni
ku palatu u Magadišuu.
Sva trojica pogubljenih bili su pripadnici grupe "Al Šabab", koja se dovodi u vezu s Al Kaidom. Osueni su za ubistvo civila i organizvanje napada iz jula.
Napad iz 5. jula izvršen je dok je predsednik bio izvan palate. Napad je izveden tako što je prvo postavljan automobil-bomba na ulazu u palatu, a zatim su
lanovi "Al Šababa" nasrnuli na palatu iz dva pravca.
Ina
e, istog dana kada su objavljene fotografije pogubljenja, od eksplozije bombe na daljinski sistem upravljanja u somalijskoj prestonici Mogadišuu danas su poginule tri ~ene, a sedam drugih lica je ranjeno, rekli su policija i o
evici.
izvor: Daily Mail |
| Nemački zvaničnici odbijaju da sarađuju na slučaju za koji je zaprećena smrtna kazna
|
29. jul 2014: Nemački zvaničnici uskraćuju značajane dokaze u slučaju ubistva američkog vojnika jer se Nemačka protivi smrtnoj kazni. Američki vojnik, Šon Oliver, optužen je za ubistvo Dmitrija Čepusova, takođe američkog vojnika. Ubistvo se desilo u Nemačkoj. Američka komanda vazduhoplovstva ima nadkežnost u ovom slučaju, ali Nemačka uskraćuje saradnju dok ne dobije garancije od američke vojske da neće tražiti smrtnu kaznu. Nemačka policija je pronašla telo i izvršila obdukciju, a sada odbijaju da predaju nekoliko fizičkih dokaza.
Nemačka je ukinula smrtnu kaznu 1949. godine, a nadležnim institucijama je zakonom zabranjeno da sarađuju na stranim slučajevima koji imaju zaprećenu smrtnu kaznu. Porodica žrtve je takođe protiv smrtne kazne za Olivera. Denis Bušmič, brat Dmitrija Čepusova, rekao je: "Mi urgiramo da tužilac ne traži smrtnu kaznu".
1985. godine, nemačka vlada je izručila nemačkog državljanina optuženog za dvostruko ubistvo u Virginiji (SAD), ali tek nakon što je doneta odluka da se ne traži smrtna kazna.
izvor: DPIC |
| U Arizoni (SAD) osuđenik na smrt umirao dva sata
|
25. jul 2014: U Sjedinjenim Državama se ponovio slučaj nehumanog pogubljenja pošto je osuđenik Džozef Vud umirao sat i 58 minuta po dobijanju smrtonosne injekcije.
Pogubljenje Vuda (55), dvostrukog ubice, izvedeno je u državi Arizoni, prenosi BBC.
Vudovi advokati su zatražili hitan prekid pogubljenja pošto je osuđenik posle uzbrizgavanja smrtonosne injekcije počeo teško da diše i da se guši.
Oni navode da egzekucija treba da traje najviše 10 minuta, dok je Vud gubio dah "više od 600 puta pre nego što je umro".
Guverner Arizone Džen Bruer naredila je punu istragu o egzekuciji iako je naglasila da je "Vud umro na način predviđen zakonom".
Međutim, njegovi advokati smatraju da je pogubljenjem, koje je trajalo duže od sat vremena, narušeno njegovo pravo da bude pogubljen na način koji isključuje okrutnu kaznu i meru koja nije uobičajna, kako je predviđeno američkim Ustavom.
Oni traže od vlasti u Arizoni da imenuje proizvođača lekova koji su upotrebljeni za egzekuciju.
Guvernerka im je odgovorila da se, prema izjavama svedoka i medicinskog osoblja, zaključuje da on nije patio.
"Ovo je u potpunosti suprotno sa jezivim i užasnim patnjama koje je on doneo svojim žrtvama i njihovim porodicama dok god su živi", navela je ona.
Vud je osuđen 1989. godine za ubistvo svoje devojke i njenog oca.
Poslednji slučaj koji je pokrenuo pitanje kako se u Americi izvode egzekucije desio se pre samo nekoliko meseci u Oklahomi, gde je osuđenik umirao u agoniji skoro 40 minita pošto mu je data netestirana smrtonosna injekcija.
izvor: BBC |
| Singapur pogubio dva čoveka i time prekinuo trogodišnji moratorijum na izvršenje smrtnih kazni
23. jul 2014: Pre pet dana Centralni biro za narkotike Singapura objavio je da su dva
oveka pogubljena, Tang Hai Lang (36) i Fung e Peng (48). Smrtna kazna je izvršena vešanjem.
Zbog vela tajnosti koji obavija smrtnu kaznu u Singapuru, ta
an datum prethodnog pogubljenja ne mo~e se utvrdi sa sigurnošu, ali se smatra da je to bilo 2011. godine.
Prema Kancelariji Visokog komesarijata UN za ljudska prava, "23 osuenika na smrt se nalaze u singapurskim zatvorima, mnogi od njih su osueni za zlo
ine u vezi sa drogom."
izvor: ICDP
|
| Liban i Katar među abolicionistima
|
22. jul 2014: Pogubljenja su nastavljena u Egiptu i Kuvajtu dok su Liban i Katar sada de facto meu abolicionisti
kim dr~avama, što zna
i da u tim dr~avama nijedan sud nikoga nije osudio na smrt u proteklih deset godina. U ovom društvu su i Mauritanija, Maroko i Tunis, stoji u izveštaju nevladine organizacije iz Italije "Dalje ruke od Kaina".
Prema izveštaju, zemlje sa najveom stopom egzekucija u 2013. godini i u prvih 6 meseci 2014. su Kina - gde je najmanje 3.000 pogubljeno od ukupno 4.106 egzekucija širom sveta. Posle Kine, slede Iran (687), Irak (172) i Saudijska Arabija (78).
Palestina, Bahrein, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Sirija i Jemen su takoe koristili smrtnu kaznu. Al~ir je sproveo moratorijum na pogubljenja.
Meu 8 dr~ava koje su ponovo po
ele sa praksom pogubljenja tokom 2013. godine i u prvoj polovini 2014. su Ujedinjeni Arapski Emirati (1), Egipat (najmanje 8 u 2014. godini) i Kuvajt (5).
U izveštaju se navodi da je 13 osoba mlaih od 18 godina pogubljeno u 3 dr~ave: najmanje 9 u Iranu, 3 u Saudijskoj Arabiji i jedna osoba u Jemenu.
izvor: Death Penalty News |
| Sud: Smrtna kazna u Kaliforniji (SAD) neustavna
|
17. jul 2014: Američki savezni sudija je presudio da je smrtna kazna u Kaliforniji neustavna, rekavši da je sistem proizvoljan i nepravedan, te da je zbog toga proces opterećen dugotrajnim i nepredviđenim odlaganjima, iz čega proizilazi nečovečno i ponižavajuće kažnjavanje.
Presuda sudije američkog Saveznog suda Kormaka Karneja, konzervativnog republikanca, velika je pobeda za kalifornijske protivnike smrtne kazne u državi, a usledila je nakon slične odluke, koja je obustavila izvršenje smrtnih kazni u državi pre osam godina.
Žalba na smrtnu kaznu može trajati decenijama, kazao je Karnej, što će dovesti do toga da će većina osuđenika umreti prirodnom smrću.
Karnej je, takođe napisao da je, otkad su aktuelni sistem smrtnih kazni usvojili glasači u Kaliforniji pre 35 godina, na smrt osuđeno više od 900 osoba, ali je kazna izvršena nad samo 13 ljudi.
Karnej je presudio u slučaju Ernesta D Džonsa, osuđenog na smrt 1994. zbog silovanja i ubistva majke njegove djevojke.
Džons je i dalje osuđenik na smrtnu kaznu i "potpuno je neizvesno kada i da li će uopšte smrtna kazna biti izvršena", napisao je sudija, i dodao da "gospodin Džons nije jedini".
"Zaista, za većinu osuđenika na smrt, česta odlaganja su napravila njihovo pogubljenje malo verovatnim te se smrtna kazna tiho transformisala u doživotni zatvor sa slabom šansom za pogubljenje. Takav sistem je neustavan", rekao je sudija.
izvor: Al Jazeera |
| Sve manje Rusa podržava smrtnu kaznu, pokazuje istraživanje
|
15. jul 2014: Broj ljudi koji podr~ava smrtnu kaznu u Rusiji postepeno se smanjuje, rekla je sociološkinja "Levada centra" na prezentaciji sprovedene ankete.
Prema istra~ivanju sprovedenog u od 20-23. juna u 134 naselja gradskog i seoskog tipa u 46 ruskih regiona meu 1.600 ispitanika, trenutno 52% Rusa podr~ava smrtnu kaznu, dok je podrška od 61% i 73% zabele~ena 2012. i 2002. godine.
U protekle dve godine broj protivnika smrtne kazne se poveao sa 24 na 33%, rekla je sociološkinja. Broj ispitanika koji se protive smrtnoj kazni uvek i pod svim okolnostima i koji se zala~u za potpunu aboliciju ostao je gotovo identi
an: 9% iz akente sprovedene decembra 2010, 10% 2012. godine i 7% stoji na ovom stanovištu u najnovijoj anketi.
Ispitanici od 18 do 25 godina starosti u veem procentu podr~avaju smrtnu kaznu 54%, od 40 do 55 godina 52%, muškarci 56%, ispitanici sa najmanje srednjom stru
nom spremom 57%, seosko stanovništvo 57%, gradsko stanovništvo 52%.
Ruski Krivi
ni zakonik kao propisanu kazni u rasponu od do~ivotnog zatvora do smrtne kazne ima za više teških krivi
nih dela protiv ~ivota i tela.
Moratorijum na smrtnu kaznu uveden je u Rusiji predsedni
kom naredbom avgusta 1996. godine i dr~ava Rusija je potpisala relevantne protokole uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima aprila 1997. Meutim, Protokol nije ratifikovala Dr~avna duma.
|
| Malavi neće ukinuti smrtnu kaznu
13. jul 2014: Malavi nee izbaciti smrtnu kaznu iz svog zakonodavstva, rekla je ministarka pravde i sekretarka za ustavna pitanja Banda Savetu za ljudska prava UN.
Banda je rekla u zvani
nom obraanju i odgovoru na pitanje od strane Saveta da li Malavi ima u planu da ratifikuje Drugi fakultativni protokol uz Meunarodni pakt o graanskim i politi
kim pravima i izmeni krivi
ni zakon kako bi se formalno ukinula smrtna kazna, da e Malavi zadr~ati smrtnu kaznu i da nema nameru da ratifikuje Drugi fakultativni protokol.
"U ovom trenutku ne postoje planovi za ukidanje smrtne kazne. Sudovi u Malaviju i dalje mogu izrei smrtnu kaznu osobi koja je osuena za ubistvo".
Ubistvo, izdaja i oru~ana plja
ka mogu se kazniti smrtnom kaznom koja se izvršava vešanjem, ali nijedna smrtna kazna u Malaviju nije izvršena od 1992. godine te je stoga u ovoj dr~avi de facto abolicija.
|
| Egipat: 180 ljudi osuđeno na smrt u junu
9. jul 2014: Samo u junu mesecu ove godine, 180 ljudi je osueno na smrt u Egiptu, stoji u izveštaju Egipatske opservatorije za prava i slobode (EORF).
U izveštaju se isti
e da je ukupan broj optu~enih lica samo u junu premašio broj od 1.700, od kojih je 941 osueno na kazne zatvora, 760 osloboeno i 180 osueno na smrt.
Od svrgavanja predsednika Mohameda Morsija, slu~be bezbednosti su uhapsile hiljade
lanova Muslimanskog bratstva i protivnika pu
a, uglavnom tokom mirnih demonstracija.
Oko 682 pro-Morsi demonstranata je osueno na smrt, a meu njima i voa Muslimanskog bratstva, Mohamed Badi.
izvor: Middle East Monitor |
| Još jedno pogubljenje maloletnika u Iranu
6. jul 2014: Prema nezvani
nom izvoru, maloletni u
inilac krivi
nog dela pogubljen je u zatvoru Tabriz u junu mesecu. Zatvorenik je identifikovan kao Amir Sardhei osuen za ubistvo koje je po
inio kada je imao manje od 18 godina. Smrtna kazna nad Amirom je izvršena 9. juna, stoji u izveštaju.
Uprkos protestima meunarodne zajednice, iranske vlasti su pogubile najmanje 8 osoba u ovoj godini koje su u vreme izvršenja krivi
nog dela bile mlae od 18 godine.
izvor: Iran Human Rights |
| "Smrtnoj kazni nije mesto u 21. veku," izjavio generalni sekretar UN
|
2. jul 2014: Smrtnoj kazni nije mesto u 21. veku, izjavio generalni sekretar UN Ban Ki Mun, pozivanjui sve dr~ave sveta da preduzmu konkretne korake ka potpunoj aboliciji smrtne kazne ili ka moratoroijumu na pogubljenja.
"Zajedno, mi kona
no mo~emo da ukinemo ovu okrutnu i nehumanu kaznu širom sveta," rekao je Ban u svom uvodnom izlaganju na posebnom dogaaju pod nazivom "Najbolji na
ini za uvoenje moratorijuma na smrtnu kaznu". Ovaj dogaaj je koorganizovan u sedištu UN od strane Visokog koemsarijata Ujedinjenih nacija za ljudska prava i stalne misije Italije pri UN.
Ovaj dogaaj se odr~ava "u duhu" ciljeva koji su postavljeni godišnjom rezolucijom Generalne skupštine UN o "moratorijumu na izvršenje smrtne kazne" prvi put usvojene 2007. godine. Taj obiman i sveobuhvatan tekst ne namee aboiliciju smrtne kazne ve predla~e moratorijum na pogubljenja - de jure ili de facto - a sve u cilju da se u budunosti ukine smrtna kazna.
Generalni sekretar UN izrazio je zabrinutost zbog zakonodavstava 14 dr~ava sveta koje dozvoljavaju da se smrtna kazna izrekne i deci kao i novi fenomen masovnih suenja gde se veliki broj ljudi osud na smrt.
izvor: UN News Centre
|
| Japan izvršio prvu smrtnu kaznu ove godine
27. jun 2014: Osuenik na smrt obešen je u
etvrtak ujutro u Japanu, prvi ove godine i deveti od povratka na vlast konzervativaca na kraju 2012. godine, objavilo je japansko ministarstvo pravosua.
Osuenik pogubljen u
etvrtak u 68. godini Masanori Kavasaki proglašen je krivim za trostruko ubistvo pre sedam godina, svoje snahe i dve unuke, rekao je ministar pravde Japana Sadakazu Tanigaki.
SAD i Japan su jedine dve visoko razvijene demokratije u kojima se kao kazna još uvjek primjenjuje smrtna kazna.
Pogubljenje je sprovedeno u velikoj tajnosti, osuenik nije bio unapred obavešten o danu pogubljenja niti su egzekuciji prisustvovali svedoci, javnost je obaveštena tek nakon izvršenja smrtne kazne.
izvor: Business Standard |
| Vijetnamski sud potvrdio smrtnu kaznu za 29 krijumčara droge
22. jun 2014: Vrhovni sud na severu Vijetnama potvrdio je smrtnu kaznu za 29 osoba u dosad najveem suenju za krijum
arenje droge u toj zemlji, rekao je predstavnik suda u petak.
Ova grupa je prokrijum
arila 1.750 kg heroina, kao i hiljade tableta metamfetamina.
Vijetnamski zakoni su oštri kada je re
o trgovini drogom, a za posedovanje ili prodaju 600 grama heroina ili više od 20 kg opijuma, mo~e se dobiti i smrtna kazna.
Trenutno gotovo 700 ljudi
eka na izvršenje smrtne kazne.
Smrtna kazna se u Vijetnamu od 2011. godine obavlja smrtonosnom injekcijom umesto streljanjem.
izvor: Death Penalty News |
| Belorusija: Egzekucije u tajnosti i prinudni rad, stoji u izveštaju eksperata UN
20. jun 2014: "Sistematsko kršenje svih ljudskih prava u Belorusiji" stoji u izveštaju eksperata Saveta za ljudska prava UN koji su imenovani da istra~e stanje ljudskih prava u ovoj bivšoj Sovjetskoj republici.
Mikloš Harasti je rekao da je vlada u Minsku,
iji je predsednik Aleksandar Lukašenko od 1994. godine, jedina evropska dr~ava bez opozicije.
Belorusija je takoe jedina dr~ava u Evropi koja koristi smrtnu kaznu ali je Harasti prethodno dodao "kao mogui pozitivan razvoj da tokom perioda izveštavanja o ljudskim pravima, nijedna smrtna kazna nije izvršena".
"Meutim, u aprilu ove godine, dve egzekucije su sprovedene u tajnosti", rekao je on. "Osueni na smrt, kao i njihovi roaci i advokati nisu obavešteni o datumu izvršenja smrtne kazne niti gde e telo biti sahranjeno. U jednom slu
aju, majka pogubljenog Pavela Sialiuna nije obaveštena o odluci da se odbije njegova molba za pomilovanje niti o datumu izvršenja smrtne kazne."
izvor: Death Penalty News |
| Indija će izricati i smrtnu kaznu za otmičare aviona
15. jun 2014: Indija e usvojiti novi zakon protiv otmica aviona prema kom e zapreena kazna za otmi
are biti i smrtna kazna, prenosi Sinhua novinska agencija.
Ministar civilnog vazduhoplovstva planira da predlo~i zakon koji e kao kaznu sadr~ati i smrtnu kaznu za otmi
are ako usled otmice aviona doe do gubitka ~ivota nekog od putnika ili
lanova posade, jednako e se tretirati zaverenici kao i izvršioci ovog krivi
nog dela i konfiskovae se imovina osuenih lica.
Novi zakon e zameniti trenutno va~ei zakon koji je stupio na snagu 1982.
izvor: Hands off Cain |
| SAD: Prema anketi većina amerikanaca je za doživotni zatvor umesto smrtne kazne
|
10. jun 2014: Prema novoj anketi sprovedenoj od strane ABC News i Vašington Posta većina amrikanaca je za doživotnu kaznu zatvora umesto smrtne kazne, njih 52%, kao kaznu primerenu za osuđene ubice, dok je samo 42% ispitanika za smrtnu kaznu. Ovo je prvi put da je ova anketa zabeležila veću podrška doživotnom zatvoru bet prava na pomilovanje u odnosu na smrtnu kaznu.
Bez ponuđene alternativne kazne, 61% ispitanika je za smrtnu kaznu, što se izjednačava sa najnižom podrškom iz ranih osamdesetih, i pokazuje značajan pad u odnosu na 1994. godinu kada je za smrtnu kaznu bilo 80% ispitanika. Među onima koji su rekli da su za smrtnu kaznu, 29% je za doživotnu kaznu zatvora bez prava na pomilovanje kada im je ponuđeno da biraju između te i smrtne kazne. U državama koje nemaju smrtnu kaznu, ispitanici su bili više za doživotni zatvor bez prava na pomilovanje, 58%, dok je samo 38% za smrtnu kaznu. Među grupama koje su više nego prosečno za doživotni zatvor su: žene (57%), ljudi tamnije puti (65%) i demokrate (67%).
izvor: DPIC |
| Japan: Advokotska komora će lobirati kod stranih ambasada za ukidanje smrtne kazne
7. jun 2014: Japanski savez advokatskih komora poja
ae konsultacije sa Evropskom unijom, a sve u cilju ukidanja smrtne kazne i radie na podsticanju javnih debata na ovu temu, stoji u saopštenju.
Japanski pravosudni sistem privukao je negativan publicitet ove godine kada je osuenik na smrt nakon 48 godina provedenih u zatvoru, osloboen. U martu, sud je oslobodio Ivao Hakamadu, 78, dok se ponovo ne razmotri slu
aj ubistva iz 1966. godine nakon kod su istra~itelji navodno la~irali dokaze.
Savez advokatskih komora e uspostaviti komisiju pravnika sa iskustvom poznavanja stranih pravosudnih sistema i konsultovae stran ambasade u Japanu.
"Mi ~elimo da stvorimo mogunost da se diskutuje o smrtnoj kazni, produbljivanjem saradnje sa Evropskom unijom... i tako što emo da širimo informacije o ovoj temi", rekao je advokat Jud~i Ogavara.
EU je sna~no protiv smrtne kazne.
izvor: Japan Times |
| Tajvan: Ukinuta smrtna kazna za krivično delo otmice
2. jun 2014: Na svom završnom zasedanju pre kraja plenarne sednice, Parlament Tajvana usvojio je amandmane na postojeći Krivični zakonik i time ukinuo smrtnu kaznu iz članova zakonika kojima se predviđa da će osoba koja "kidnapuje drugu osobu radi iznude otkupa biti osuđena na smrtnu kaznu, doživotni zatvor ili zatvor ne kraći od sedam godina" i da "ako je nastupila teška telesna povreda kao posledica ovog krivičnog dela, učinilac će se kazniti smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom ili zatvorom ne kraćim od 10 godina."
Zakon je predložen od strane Vlade, koja se pozvala u svom predlogu na Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima koji je Tajvan ratifikovao 2009. godine, u kom stoji da države koje nisu ukinule smrtnu kaznu, "smrtnu kaznu mogu izreći samo za najteža krivična dela prema zakonu u vreme izvršenja krivičnog dela i ne u suprotnosti sa odredbama ovog Pakta i Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida."
izvor: Hands off Cain |
| Ohajo (SAD): Privremeni moratorijum na pogubljenja
|
29. maj 2014: Američki sudija Gregori Frost iz Kolambasa, Ohajo (SAD), zaveo je dvoipomesečni moratorijum na izvršenje smrtne kazne u ovoj saveznoj državi SAD.
Moratorijum je zaveden kako bi se ostavilo vreme za donošenje odluke o novom sastavu smrtonosne injekcije kojom se obavljaju egzekucije.
Injekcija je primarno sredstvo egzekucije u sve 32 države SAD u kojima postoji smrtna kazna. Taj metod je, međutim, u poslednje vreme izložen kritikama više nego ikad zbog nekoliko slučajeva nespretnih egzekucija, nedostatka sastojaka za injekcije zbog bojkota smrtne kazne koji predvodi Evropa i brojnih tužbi podignutih protiv države zbog novih hemikalija koja su počele da se koriste.
U ovoj državi se osuđenom na smrt ubrizgavaju dva sredstva istovremeno - sedativ i sredstvo protiv bolova. U planu je da se njihova koncentracija u buduće bitno pojača.
U SAD se broj izvršenih smrtnih kazni od vrhunca, dostignutog 1999, stalno smanjuje, kao što se smanjuje i broj država koje primenjuju smrtnu kaznu - u poslednjih osam godina njihov broj je umanjen za šest.
Prošle nedelje u Tenesiju (SAD) je usvojen zakon koji otvara put za eventualno ponovo vraćanje električne stolice, dok na drugim stranama SAD ima razgovora oko korišćenja streljačkog stroja i gasne komore - davno odbačenih sredstava egzekucije.
izvor: The Guardian |
| Tenesi (SAD) vraća električnu stolicu u slučaju nedostatka smrtonosne injekcije
23. maj 2014: Guverner Tenesija (SAD) je potpisao predlog zakona koji e omoguiti da dr~ava koristi elektri
nu stolicu za pogubljenje ako supstance za smrtonosnu injekciju nisu dostupni.
Trenutno, zatvorenici mogu da se odlu
e za elektri
nu stolicu umesto smrtonosne injekcije, jer im dr~ava daje mogunost da sami odlu
e.
Po novom zakonu, dr~ava mo~e da odredi elektri
nu stolicu kao na
in izvršenja smrtne kazne ako se supstance koje se koriste za smrtonosne injekcije ne mogu nabaviti.
Savezna dr~ava Tenesi (SAD) je zakazala pogubljenja smrtonosnom injekcijom za najmanje 10 osuenika na smrt.
izvor: Hands off Cain
|
| Maldivi ponovo uveli smrtnu kaznu za maloletnike
23. maj 2014: Na Maldivima je jedan 16-godišnjak osuen za ubistvo i tu~ilaštvo mo~e da za njega zatra~i smrtnu kaznu, jer je tu kaznu vlada ponovo uvela za maloletnike.
Kazna se, meutim, ukoliko bude izre
ena, ne mo~e izvršiti dok on ne napuni 18 godina.
Maloletnik je osuen zbog ubistva 21-godišnjaka no~em decembra 2013. godine u Maleu, prestonici Maldiva, u konfliktu oko droge.
To je prvi maloletnik kome preti smrtna kazna od kada je ponovo uvedena za maloletnike.
Vlasti na Maldivima su ponovo uvele smrtnu kaznu za maloletnike 27. aprila, nakon 60 godina, ona bi trebalo da bude primenjiva u nekim slu
ajevima na decu starosti od sedam godina.
izvor: Al Jazeera |
| Surinam ukida smrtnu kaznu
21. maj 2014: Dr~ava Surinam je objavila planove za ukidanje smrtne kazne i da e poveati maksimalnu kaznu zatvora sa 20 na 30 godina.
Revidirani krivi
ni zakonik nee više sadr~ati smrtnu kaznu koju ministar pravde i policije Edvard Belfort opisuje kao zastarelu kaznu koja je nepovratna kada se izvrši. On je takoe rekao da nije na vladi da odlu
i ko e da umre, a ko da ostane u ~ivotu.
Ministar je veoma glasno zagovarao ukidanje smrtne kazne, rekavši u martu: "o
ekuje se da dr~ave koje izvršavaju smrtnu kaznu budu najbezbednije zemlje, ali se u tim dr~avama dešavaju ubistva na dnevnom nivou".
izvor: Death Penalty News |
| Belorusija: Pogubljen osuđeni ubica
15. maj 2014: Mediji izveštavaju da je u Belorusiji pogubljen osueni ubica. Izveštaji citiraju sud u isto
nom gradu Mahileu koji navodi da je 13. maja Rihor Juzep
uk, 45, pogubljen.
On je osuen prošle godine zbog ubistva svog cimera u zatvoru.
Nije jasno kada je smrtna kazna izvršena.
Standardni metod izvršenja smrtnih kazni u Belorusiji je ispaljivanje metka u potiljak.
Izveštaji dolaze
etiri nedelje nakon što je drugi osuenik u Belorusiji, Pavel Selin, 23, pogubljen. Pavel Selin je bio osuen na smrt prošle godine jer je ubio svoju ~enu i još jednog
oveka.
Belorusija je jedina evropska zemlja koja još uvek koristi smrtnu kaznu.
izvor: Hands off Cain |
| Iran: Dvadeset ljudi obešeno u Karadžu i Ahvazu
13. maj 2014: Iranski re~im je pogubio dvadeset ljudi u Karad~u i Ahvazu u poslednjih nekoliko dana, stoji u izveštaju Nacionalnog saveta iranskog otpora (NCRI). 9. maja, grupa od 11 zatvorenika, uklju
ujui i jednu ~enu, pogubljeno je u Gezal Hesar zatvoru u Karad~u. Zatvorski
uvari su tukli zatvorenike koji su se opirali prebacivanju u samicu pre izvršenja smrtne kazne.
12. maja, druga grupa od devet zatvorenika je obešena u zatvoru u Ahvazu. Pogubljeni, koji su svi optu~eni za krijum
arenje droge, identifikovani su po svojim inicijalima: L. B., M. T., A. A., H. K., A. Kh, M. J., A. Q., M. Q, i drugi M. Q.
izvor: Hands off Cain |
| Robija u srpskom Alkatrazu
8. april 2014: Savet Evrope je u najnovijem izveštaju ocenio da su Srpski zatvori najnaseljeniji u Evropi. Na 100 mesta kod nas dolazi
ak 160 zatvorenika. Pogledajte kako u Srpskom Alkatrazu ~ive najopasniji zatvorenici i zašto neki osuenici na 40 godina zatvora ~ale što je ukinuta smrtna presuda. Da li je 22 sata dnevno u eliji vea kazna od smrti?
Za Oko magazin govore višestruke ubice koje su osuene na 40 godina zatvora, na
elnik Slu~be za tretman KPZ Zabele Radojica Šutovi, advokat i pisac dr. Ivan Jankovi i kriminolog Zlatko Nikoli.
LINK |
| Predsednik Obama naredio preispitivanje smrtne kazne
7. april 2014: Predsednik Obama je nalo~io glavnom tu~iocu Eriku Holderu da preispita primenu smrtne kazne u SAD nakon neuspešne egzekucije Klejtona Loketa u Oklahomi 29. aprila. Predsednik je istakao zabrinutost zbog nevino osuenih i rasnih predrasuda: "Tokom primene smrtne kazne u SAD, videli smo zna
ajne probleme: rasne predrasude, neujedna
enu primenu smrtne kazne, situacije u kojima su se našli pojedinci osueni na smrtnu kaznu da bi se nakon izvesnog vremena utvrdila njihova nevinost. I sve ovo, ja mislim, postavlja zna
ajna pitanja o tome kako se smrtna kazna primenjuje." Ministarstvo pravde ve razmatra federalne protokole izvrešenja smrtne kazne. Brajan Falon, potparol Ministarstva pravde, je rekao: "Po nalogu predsednika, ministarstvo e proširiti preispitivanje smrtne kazne na nivou saveznih dr~ava".
Predsednik je dogaaj u Oklahomi, u kom je je zatvorenik bio svestan i u mukama pre nego što je umro od sr
anog udara, a ne od smrtonosne injekcije, nazvao "duboko uznemirujuim".
izvor: DPIC |
| Siera Leone će ukinuti smrtnu kaznu
6. maj 2014: Ministar pravde Frenklin Bai Karbo, 2. maja 2014., izjavio je pred Komitetom UN protiv torture da e Siera Leone uskoro ukinuti smrtnu kaznu. Obraajui se na javnoj raspravi Komiteta u }enevi, gospodin Kargbo je izjavio da je njegova kancelarija primila obavezujua uputstva od predsednika Ernesta Bai Koromana po tom pitanju.
Siera Leona je meu 155 dr~ava potpisnica Konvencije UN protiv torture i drugih surovih, neljudskih i poni~avajuih kazni.
izvor: Death Penalty News |
| Turska: Brutalna ubistva dece, traži se vraćanje smrtne kazne
5. maj 2014: Nekoliko brutalnih ubistava dece u poslednje vreme izazvala su bes širom Turske, u kojoj su sve
eši zahtevi javnosti da se vrati smrtna kazna za ubice dece.
Turska je ukinula smrtnu kaznu 2002. godine kao deo reformi radi pribli~avanja ulasku u EU, meutim, sada su sve
eši apeli da se ona vrati.
Zamenik lidera Islamske Saadet partije Jusuf Jigitalp istakao je da je ukidanje smrtne kazne dovelo do talasa zlo
ina i da je njeno vraanje nešto što se "mora".
- Smrtna kazna se danas primenjuje u zapadnim zemljama. Smrtna kazna postoji u SAD i u Evropi za odreene zlo
ine - rekao je turski politi
ar.
Premijer Turske Red~ep Tajip Erdogan rekao je da vraanje smrtne kazne nije mogue ako Turska ~eli da se pridru~i Evropskoj uniji i da bi trebalo da vlada umesto toga osigura do~ivotnu kaznu za ubice dece.
Nekoliko brutalnih ubistava potreslo je nedavno tursku javnost.
izvor: Yahoo News |
| UN: Pogubljenje u SAD ponižavajuće prema međunarodnim normama o ljudskim pravima
|
2. maj 2014: Ženeva - Kancelarija UN za ljudska prava ocenila je da je neuspelo pogubljenje smrtonosnom injekcijom u američkoj saveznoj državi Oklahomi bilo surovo, nehumano i ponižavajuće .
Portparol kancelarije Rupert Kolvil izjavio je da je neuspela egzekucija Klejtona Loketa "drugi slučaj očigledne izuzetne patnje osuđenika zbog neispravno date smrtonosne injekcije u SAD". Prvi slučaj je bio 16. januara kada je Denisu Mekgajeru data nova smrtnosna injekcija koja prethodno nije ispitana.
"Očigledna okrutnost tokom poslednjih pogubljena pojačava argument da vlasti širom SAD treba da uvedu moratorijum na primenu smrtne kazne i rade na ukidanju te surove i nehumane prakse", rekao je Kolvil u Ženevi.
Upravnik zatvora u Oklahoma Sitiju Robert Pejton zatražio je sinoć odlaganje pogubljenja zatvorenika i reviziju primene smrtne kazne, posle neuspešno izvedenog pogubljenja smrtonosnom injekcijom.
Pre dva dana zatvorenik Klejton Loket, kome je ubrizgana smrtonosna injekcija preminuo je 43 minuta kasnije od srčanog udara, a ne od injekcije koja mu je data u venu koja je potom pukla. Injekcija obično deluje odmah i za deset minuta osuđenik umire.
U nemogućnosti da pronađu venu zatvoreniku, lekari su injekciju ubrizgali u prepone ne primetivši da je vena odmah pukla i da sadržaj injekcije nije ušao u krv već u tkivo. Loket je bio potpuno svestan sedam minuta po davanju injekcije i potom se preznajavao i povraćao zbog čega se zaključuje da je umro u velikim mukama.
izvor: CBS
|
| Egipatski sud osudio 683 ljudi na smrt
29. april 2014: Sud u Egiptu osudio je na smrt 683 osobe, uklju
ujui vou pokreta "Muslimansko bratstvo" Mohameda Badija, rekli su advokati.
Badi i 682 ostalih pristalica zba
enog predsednika Muhameda Morsija osueni su zbog napada na policijsku stanicu prošle godine kada je jedan policajac ubijen. Sud je, takoe, preina
io 492 smrtne presude od 529, koje su donete u martu, u do~ivotnu robiju.
Egipatski sud je takoe zabranio omladinski pokret „Šesti april” koji je predvodio 2011. godine pobunu protiv Hosnija Mubaraka.
Masovna suenja i brzina izricanja presuda naišla su na brojne kritike širom sveta od strane organizacija za zaštitu ljudska prava i Ujedinjenih nacija.
Suenja su trajala samo po nekoliko sati i sud nije dozvolio advokatim odbrane da iznesu svoju odbranu
Ju
erašnja presuda treba – po pravnoj proceduri – da bude prosleena egipatskom muftiji, vrhovnom verskom autoritetu, na mišljenje, što
ista je formalnost po mišljenju dopisnika. Kona
na odluka bie doneta u junu.
izvor: BBC |
| U Belorusiji pogubljen osuđeni ubica
23. april 2014: U Belorusiji je pogubljen
ovek osuen za jezivo dvostruko ubistvo, i to je poslednja smrtna kazna izvršena u ovoj bivšoj sovjetskoj dr~avi.
Pavel Seliun je proglašen krivim za ubistvo svoje supruge i njenog ljubavnika u avgustu 2012. godine nakon što je saznao za njihovu aferu.
Pavel je
oveku odrubio glavu, a njegovo telo bacio u otpadni šaht. Odrubljenu glavu je poneo kada je pobegao iz grada i u trenutku hapšenja je imao sa sobom.
Prošle godine sud je osudio Seliuna (23) na smrtnu kaznu koja se obi
no izvršava u tajnosti hicem u potiljak.
Pogubljenje, prvo u 2014. godini, izgleda da je izvršeno u prethodnim danima, iako su Selinov advokat i familija za to saznali tek 18. aprila.
"Danas je majka Pavela Seliuna saznala od advokata da je smrtna kazna izvršena," stoji u izveštaju organizacije za ljudska prava "Viasna". "Advokatu je re
eno da je zatvorenik napustio zatvor u skladu sa kaznom koja mu je izre
ena. Drugim re
ima, pogubljen je."
izvor: Hands off Cain |
| U Sarajevu održani protesti protiv smrtnih kazni u Egiptu
20. april 2014: Više od 200 demostranata okupilo se u Sarajevu u znak protesta protiv smrtne kazne za 529 pripadnika Muslimanskog bratstva u Egiptu.
Masa je uzvikivala slogane u subotu poput "rame uz rame sa Muslimanskom braom", "Morsi, sa tobom smo" i "Selam za Ihvan i nastavak otpora”.
Desetak ljudi na protestu je stajalo umotano u bele
aršafe,
ime se po islamskoj tradiciji umotavaju pokojnici.
Neki od demonstranata su doneli u~ad i platforme simbolizujui tako vešala.
Veina demonstranata su bili studenti Internacionalnog univerziteta u Sarajevu i udru~enja "Egipatsko jedinstvo". Protest u Sarajevu je odr~an mirno i bez incidenata.
izvor: Osloboenje |
| Egzekucija u Iranu obustavljena u poslednjem trenutku od strane roditelja žrtve
|
17. april 2014: Kada je osetio omču oko vrama Balal je verovatno mislio o tome da mu sledi poslednji udah vazduha. Minut ranije okupljena masa je gledala kako ga straža sprovodi na poprište još jedne egzekucije u Islamskoj Republici Iran, piše londonski "Gardijan".
Sedam godina ranije Balal, danas u svojim dvadesetim, izbo je osamnaestogodišnjeg Abdulaha Hoseinsadeha tokom ulične tuče u malom gradu Rojanu u severnoj provinciji Mazandaran.
Prema šerijatskom pravu odmazde, porodica žrtve ima pravo da učestvuje u izvršenjeu kazne. U Balalovom slučaju to se svodilo na izmicanje stoličice ispod njegovih nogu tokom vešanja.
Ali ono što se dalje dogodili izuzetna je retkost u javnim egzekucijama u Iranu, zemlji od koje u svetu više izvršenja smrtne kazne ima samo u Kini. Prišla je žrtvna majka, ošamarila osuđenika i odlučila sa oprosti ubici njenog sina. Otac ubijenog je smakao omču ubici i Balalov život je pošteđen.
Poslednjih godina Iran se suočava sa kritikama aktivista za ljudska prava zbog visoke stope egzekucija smrtne kazne. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun optužio je predsednika Hasana Rohanija da premalo radi na popravljanju stanja ljudskih prava, posebno po pitanju srtne kazne.
Velike zamerke su i što se kazna izvršava "na trgu", pa su u prošlosti takovom događaju mogla da prisustvuju i deca a fotografima je dozvoljeno da dokumentuju događaj.
Bahareh Dejvid iz Amnesti internešenela, pozdravlja Balalovo spasavanje ali kaže da se u Iranu krže međunarodne obaveze time što osuđeni na smrtnu kaznu ne mogu da traže oproštaj ili pomilovanje od sudskog autoriteta već moraju da pitaju porodicu žrtve.
Amnesti posebno uznemirava to smrtna kazna nastavlja da bude široko primenjeno "rešenje" za kriminal u Iranu.
"Smrtna kazna ne samo da je ultimativno okrutna, nehumana i degradirajuća kazna, već nema nikav poseban zastrašujući uticaj na buduće prestupnike a javno izvršavanje ubistva održava kulturu prihvatanja nasilja", kaže Dejvid.
U oktobru prošle godine jednom zatvorniku koji je preživeo egzekuciju smrtne kazne oživevši u mrtvačnici, ona je oproštena. Njegova familija je rekla da je pritom izgubio mentalno stabilnost ali je morao da ostane u zatvoru.
Do prethodne nedelje 199 egzekucija je izvršeno u Iranu samo ove godine, što je gotovo dve dnevno, tvrdi Amnesti internešenel. Prošle godine Iran i Irak su bili odgovorni za dve trećine svih egzekucija u svetu, isključujući Kinu. Samo u Iranu izvršeno ih je 369 javno, ali Amnesti tvrdi da je još nekoliko stotina ljudi "glavu izgubilo" tajno pa je stvaran broj približniji 700.
izvor: The Guardian |
| Belorusija: javno mnjenje o smrtnoj kazni
15.april 2014: Nevladina organizacija "Meunarodna kaznena reforma" naru
ila je detaljno istra~ivanje javnog mnjenja o kriminalu, kaznama i smrtnoj kazni u Belorusiji 2013. godine.
Anketu je sproveo "Satio" na uzorku od 1.000 ispitanika. Rezultati su pokazali da su stavovi po pitanju smrtne kazne raznovrsniji nego što se
esto navodi, dok na stavove o kriminalu uopšte sna~no uti
e ispitanikov socijalni polo~aj, poreklo i emocije.
Klju
ni nalazi su: podrška smrtnoj kazni je samo 64% što je zna
ajan pad u odnosu na 80% podrške na referendumu 1996. godine; zabrinutost zbog li
ne sigurnosti izgleda da je glavni razlog za podršku smrtnoj kazni; tri
etvrtine ispitanika smatra da je osuditi nevinu osobu gore nego pustiti po
inioca krivi
nog dela da proe neka~enjeno.
izvor: Hands off Cain |
| Zaustavite masovna pogubljenja u Egiptu
12. april 2014: Egipatski sud je osudio 528 ljudi na smrt, veinu u odsustvu, nakon krajnje nefer masovnog suenja.
Osueni ljudi su pristalice svrgnutog predsednika Mohameda Morsija i sueno im je za navodnu ulogu u neredima u kojima je jedan policajac poginuo.
Ovo masovno suenje predstavlja najvei broj smrtnih kazni izre
enih u jednom slu
aju u poslednjih nekoliko godina. Ovo suenje predstavlja groteskni primer nedostataka i selektivnosti egipatskog pravosudnog sistema.
Ovo definitivno nije pravda ve je krajnje okrutna, nehumana i poni~avajua kazna, koja slu~i da se uništi politi
ka opozicija.
Pošaljite elektronsko pismo egipatskim zvani
nicima preko sajta Amnesty International sa zahtevom da se poništi ova presuda. |
| Sistem smrtne kazne u Vijetnamu na udaru kritike
7. april 2014: Vijetnamski sistem smrtne kazne je pod lupom nakon što je nekoliko ljudi osueno na smrt za korupciju u bankarstvu i druge finansijske zlo
ine. Vijetnam je jedna od dve dr~ave na svetu koje pogubljuju ljude zbog ove vrste zlo
ina, druga dr~ava je Kina.
Dodatno, Vijetnam pokušava da metod izvršenja smrtnih kazni prebaci na smrtonosne injekcije, ali Evropska unija odbija da isporu
i supstance koje se koriste u tu svrhu.
Vijetnam je jedna od samo 22 dr~ave u svetu koje su izvršavale smrtne kazne protekle godine.
Vijetnam je privremeno obustavio pogubljenja zbog nedostatka smrtonosnih injekcija, nešto sli
no se trenutno mo~e videti u pojedinim dr~avama širom SAD zbog odbijanja farmaceutskih kompanija da prodaju supstance koje se koriste u svrhu egzekucija smrtonosnom injekcijom. U julu 2011. donet je novi zakon koji zamenio strelja
ki vod, koji je do tada bio jedini na
in pogubeljanja, za smrtonosnu injekciju.
izvor: Voice of Russia |
| Sve više pogubljenja širom sveta
|
1. april 2014: Tokom 2013. godine u 22 zemlje je izvršeno najmanje 778 smrtnih kazni, što je u poređenju sa 2012. više za 15 odsto. Međutim, pretpostavlja se da je broj znatno veći budući da u ovaj broj nisu uračunate smrtne kazne izvršene u Kini, gde je to državna tajna, pokazao je godišnji izveštaj organizacije Amnesti internešnel.
Nakon Kine, koja je na prvom mestu po broju pogubljenja, slede Iran (najmanje 369) i Irak (169), a nakon njih na listi su Saudijska Arabija (79) i SAD (39). Šesta na listi po broju izvršenja smrtnih kazni je Somalija (34). Amnesti je naveo i da se egzekucije u haotičnim zemljama, poput Sirije i Egipta, ne mogu ni proveriti. Inače, u Evropi i centralnoj Aziji u 2013. nije zabeležena nijedna egzekucija, što je prvi put od 2009. godine.
Istovremeno, godišnji izveštaj ove organizacije pokazao je da mali broj zemalja izvršava smrtne kazne, oko jedne na 10 zemalja, dok je 140 zemalja protiv takve kazne.
U delu izveštaja objašnjeno je zašto se najčešće izriču smrtne kazne.
"Egzekucije su izvršene za krivična dela preljube u Saudijskoj Arabiji, bogohuljenja u Pakistanu, privrednog kriminala u Kini, Severnoj Koreji i Vijetnamu i u Severnoj Koreji zbog pornografije, bežanja u Kinu i gledanja zabranjenih filmova iz Južne Koreje. U nekim zemljama, kao što su Bocvana, Indija i Nigerija, tela pogubljenih zatvorenika nisu vraćena porodicama radi sahranjivanja. U Iranu, Severnoj Koreji, Saudijskoj Arabiji i Somaliji često se pogubljenja izvršavaju javno", navodi Amnesti u izveštaju.
S druge strane, kako se dodaje, u mnogim zemljama izvršavanje smrtne kazne je obavijeno velom tajne, a u nekim slučajevima vlasti čak i ne obaveste članove porodice, advokate ili javnost pre pogubljenja.
Amnesti na kraju zaključuje da smrtna kazna mora da postane prošlost.
"Dugoročni trend je jasan - smrtna kazna postaje stvar prošlosti. Pozivamo sve vlade koje još uvek ubijaju u ime pravde da odmah nametnu moratorijum na smrtnu kaznu, sa ciljem da se ona ukine", rekao je Salil Shetti, generalni sekretar Amnestija.
Pre dvadeset godina smrtnu kaznu je aktivno sprovodilo 37 zemalja. Ovaj broj je do 2004. pao na 25, a do prošle godine na 22 zemlje.
izvor: AI |
| Giljotina u funkcionalnom stanju ponuđena na prodaju u Francuskoj
|
27. mart 2014: Giljotina koja je korišćena u drugoj polovini 19. veka biće danas ponuđena na aukcijskoj prodaji u francuskom gradu Nant, prenela je Beta. Procenjeno je da je giljotina i dalje u funkciji i da će biti prodata za 50.000 do 60.000 evra, rekao je organizator aukcije Gzavije Diflo i dodao da je sprava napravljena od drveta, gvožđa, čelika i bakra.
„Teško je odrediti cenu prodaje jer je takav predmet veoma retko na aukciji. Giljotina bi trebalo da ostane u zemlji i da bude u nekom dvorcu koji ljudi posećuju”, rekao je Diflo.
Prema njegovim rečima, giljotina potiče od jedne osobe čiji je deda kupio spravu početkom 20. veka.
„Giljotinu je koristila vojska. Ona se montirala i demontirala kako se vojska kretala”, rekao je Diflo i dodao da je bila korišćena u drugoj polovini 19. veka, za vreme Drugog carstva, čiji je vladar bio Napoleon Treći Bonaparta, rođak Napoleona Bonaparte.
Giljotina je mehanička sprava koja je služila za izvršenje smrtne kazne odsecanjem glave. Nazvana je po lekaru Žozefu Injasu Giljotenu, koji je predložio njenu upotrebu. Ta sprava je bila zamena za sekiru, kojom se vekovima pre toga u Francuskoj sprovodila smrtna kazne nad osuđenicima.
Poslednja osoba pogubljenja giljotinom bio je Hamida Djandubi 10. septembra 1977. godine. Smrtna kazna u Francuskoj ukinuta je 1981. godine i tada je giljotina izbačena iz upotrebe.
izvor: Politika |
| Iran protiv ukidanja smrtne kazne za krijumčare droge
21. mart 2014: Ministar unutrašnjih poslova Irana, Abdolreza Rahmani Fazli, rekao je da je Iran protiv ukidanja smrtne kazne za krijum
are droge, prenela je IRNA.
Rahmani Fazli, predstavnik Irana na 57. sednici Komisije za opojne droge odr~anoj u Be
u 13-14. marta, izjavio je da se Iran takoe protivi legalizaciji razli
itih vrsta opojnih droga.
Krijum
ari droge nisu samo uklju
eni u trgovinu drogom, ve i u oru~anim sukobima, nelegalnim prelascima granice, pranju novca, silovanjima, ubistvima i teroristi
kim aktivnostima, izjavio je on.
Rahmani Fazli je rekao da e se kona
na odluka o abolicije smrtne kazne za krijum
are droge doneti na Komisiji za opojne droge 2016. godine.
izvor: Hands off Cain |
| Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, najmanje 176 ljudi je pogubljeno ove godine u Iranu
16. mart 2014: Najmanje 176 osoba je obešeno u Iranu samo u ovoj godini, a stopa pogubljenja izgleda da se stalno poveava od leta 2013. godine, stoji u izveštaju UN. Najviše izvršenih smrtnih kazni je zbog krivi
nih dela u vezi sa drogom, što je u suprotnosti sa odredbama meunarodnog prava koje ograni
avaju izricanje smrtne kazne samo za najozbiljnije zlo
ine.
"Vlada nastavlja da izvršava smrtne kazne zapanjujuim tempom, uprkos ozbiljnim pitanjima o kršenju standarda pravi
nog suenja", rekao je Kristofer Hejns, specijalni izvestilac za vansudska, masovna i aribtrarna pogubljenja.
Stru
njaci Ujedinjenih nacija pozivaju vladu Irana "da obrate pa~nju na pozive meunarodne zajednice i da proglase moratorijum na pogubljenja."
izvor: Hands off Cain |
| Šri Lanka: Traži se dželat za rad u zatvoru
14. mart 2014: Zvani
nici Šri Lanke najavili su da tra~e novog d~elata nakon što je prethodni zaposlenik dao otkaz
im je prvi put video vešala.
U poslednjih godinu dana, tri kandidata za ovaj posao su odustajala, poslednji je dao otkaz ove nedelje nakon što je po prvi put video vešala uz pomo kojih e izvršavati smrtne kazne.
"Prošao je obuku od nekoliko dana, ali je odustao kada je video vešala" rekao je za BBC predstavnik zatvorske slu~be andraratna Palegama.
Palegama je rekao da e se kandidadtu dati mesec dana da razmisli o svojoj odluci, ako ne doe do promene, raspisae se novi zvani
ni konkurs za poziciju d~elata.
Mada se trenutno u zatvorima nalazi oko 400 lica osuenih na smrt, u Šri Lanki je smrtna kazna poslednji put izvršena još 1976.
izvor: BBC |
| Kineski parlament razmatra smanjenje broja krivičnih dela za koje je zaprećena smrtna kazna
13. mart 2014: Nacionalni narodni kongres, kineski parlament, razmatra smanjenje broja krivi
nih dela za koje je zapreena smrtna kazna, izjavio je zvani
nik parlamenta.
Govorei na konferenciji za štampu o tekuoj skupštinskoj sednici, Zang Tievei je rekao da je podnet amandman na Krivi
ni zakonik.
Zakonodavno telo e istra~iti mogunost da se smanjenji broj krivi
nih dela za koje je zapreena smrtna kazna, a zasnovano na potrebama kineske ekonomije i društvenog razvoja kao i opšte prevencije, rekao je Tievei.
Kina je poslednji put smanjila broj krivi
nih dela koje se ka~njava smrtnom kaznom 2011. godine. U to vreme, parlament je usvoji amandman na Krivi
ni zakonik kojim se smanjio broj krivi
nih dela za koje je zapreena smrtna kazna za 20%, odnosno na 13 krivi
nih dela. To je takoe bilo i prvo smanjenje od kad je Krivi
ni zakonik stupio na snagu 1979. godine.
izvor: Xinhua |
| Smrtonosna injekcija izabrana kao način izvršenja smrtnih kazni u Papua Novoj Gvineji
10. mart 2014: Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za vansudska, masovna i arbitrarna pogubljenja, Kristof Hejes, je u Papua Novoj Gvineji procenjujui nedavno uvedenu smrtnu kaznu.
Smrtonosna injekcija kao na
in izvršenja smrtnih kazni preferirani je metod egzekucije po zakonu u Papua Novoj Gvineji. Prethodno, smrtna kazna vešanjem je bio jedini na
in izvršenja smrtnih kazni ali se sada smatra varvarstvom i uklonjeno je iz zakona.
izvor: Death Penalty News |
| U Iranu pogubljen osuđenik koji je u vreme izvršenja krivičnog dela bio maloletnik
7. mart 2014: Dvadesetjednogodišnji muškarac obešen je u severnom Iranu zbog navodnog ubistva koje je po
inio sa 17 godina. Uprkos ratifikaciji UN konvencije o pravima deteteta, iranske vlasti nastavljaju sa izvršenjima smrtnih kazni nad maloletnim po
iniocima krivi
nih dela.
Prema izveštaju, de
ak po imenu Mehraz Rezai osuen je zbog ubistva svog roaka pre
etiri godine.
Iran je jedna od malobrojnih dr~ava u svetu koja još uvek praktikuje izvršenje smrtnih kazni nad maloletnim prestupnicima.
izvor: Death Penalty News |
| SAD: Vrhovni sud razmatra slučaj Fredi Li Hola, osuđenika na smrt sa niskom inteligencijom
2. mart 2014: Na Floridi, donja granica za dijagnostikovanje mentalne hendikepiranosti je IQ (koeficijent inteligencije) od 75 i tada osoba ima pravo na pomo pri zapošljavanju. Ali osuenik na smrt, koji ima IQ viši od 70 smatra se da nije mentalno zaostao i mo~e biti pogubljen.
Vrhovni sud SAD je zabranio dr~avama izvršavaju smrtne kazne nad mentalno zaostalim osuenicima 2002. godine, ali do sada, Vrhovni sud nije utvrdio koja je donja granica mentalne hendikepiranosti.
U argumentima iznetim u ponedeljak, šezdesetosmogodišnji osuenik na smrt Fredi Le Hol osporava kruto zacrtanu granicu mentalne hendikepiranosti u dr~avi Floridi.
Florida je meu nekoliko dr~ava u SAD koje koriste 70 IQ bodova kao granicu za odreivanje da zatvorenik nije mentalno ometen,
ak i kada drugi pokazatelji ukazuju da jeste.
izvor: Huffington Post |
| Da li su Srbi za vraćanje smrtne kazne?
|
23. februar 2014: U Srbiji je zbog svirepih ubistava dece, pedofilije i brutalnih silovanja sve više građana koji se zalažu za ponovno uvođenje smrtne kazne.
Prema podacima poslednje ankete koju svake godine sprovede “Ipsos Strategic Marketing”, 53 odsto ispitanika izjasnilo se da je za vraćanje smrtne kazne, dok je 47 odsto izjavilo da se protivi njenom vraćanju.
Interesantno je da je anketa pokazala rekordnu podršku smrtnoj kazni u Srbiji u proteklih sedam godina.
Zbog ovih alarmantnih podataka za abolicioniste, anketa je ponovljena, nakon čega je utvrđen izvestan pad podrške smrtnoj kazni (sa 57 na 53 odsto), ali je i dalje većina građana bila za njen povratak u domaće zakonodavstvo.
"Ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo šta je dovelo do porasta podrške smrtnoj kazni, ali iz dosadašnjeg iskustva, u većini za smrtnu kaznu su ispitanici koji pripadaju desnom političkom bloku" – objašnjava za Telegraf Marija Šijak iz Udruženja građana “Srbija protiv smrtne kazne”, dodajući da su u atmosferi opšteg nezadovoljstva i lošeg ekonomskog stanja građani skloniji radikalnijim stavovima i po pitanju krivičnih sankcija.
Veća podrška smrtnoj kazni pojavi se i svaki put kada u javnost izađe vest o nekom gnusnom zločinu. O tome da li je nakon takvih vesti ikad pomislila da bi trebalo vratiti smrtnu kaznu, Šijakova kaže:
"Ni u kom slučaju ne bismo napravili izuzetak, jer je ljudski život neprikosnoven, i niko, pa ni država, nema pravo da ga nekome oduzme." Jedan od razloga protiv smrtne kazne je i moguća sudska greška usled koje i nevina osoba može biti pogubljena. Takođe, zabluda je da je u državama u kojima je zaprećena tako strašna kazna manja stopa teškog kriminaliteta.
Smrtna kazna je u Srbiji primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002, kada je 26. februara ukida Narodna skupština.
Advokat Đorđe Mamula, koji se protivi ponovnom uvođenju smrtne kazne, kaže za Telegraf da je nauka pokazala da stroge kazne nisu lek protiv kriminala, već brzo rasvetljavanje krivičnih dela.
Poslednja smrtna kazna u Srbiji izvršena je 14. februara 1992. nad Johanom Drozdekom.
izvor: Telegraf |
| SAD: Anketa pokazuje nagli pad podrške smrtnoj kazni
19. februar 2014: Podrška smrtnoj kazni u SAD naglo je opala za 23% od 1996. godine dostigavši najni~i nivo u skoro dve decenije, prema nedavno sprovedenoj anketi istra~iva
kog centra "Pew". Anketa iz 2013., takoe je pokazala pad podrške od 10% samo u poslednje dve godine kod ispitanika koji su odgovorili da "sna~no podr~avaju" smrtnu kaznu, sa nekadašnjih 28% na 18%. Procenat Amerikanaca koji su protiv smrtne kazne je porastao na 37%. 2011. godine, ispitanicima je zatra~eno da navedu razloge svojih stavova o smrtnoj kazni, i došlo se do zaklju
ka de su prva dva razloga onih koji su protiv smrtne kazne: nesavršenost pravosudnog sistema i verovanje da je smrtna kazna nemoralna. Pad podrške smrtnoj kazni se poklapa sa ukupnim padom upotrebe smrtne kazne u istom vremenskom periodu, i izricanje smrtnih kazni i broj egzekucija je u opadanju od 1990. godine. Šest dr~ava u SAD su ukinuli smrtnu kaznu u poslednjih šest godina, dok su tri guvernera nedavno uveli moratorijum na pogubljenja.
izvor: DPIC |
| Virdžinija (SAD): predlog zakona o električnoj stolici nije prošao Senat
13. februar 2014: Senat dr~ave Vird~inije odlu
io je da predlog zakona koji bi uveo elektri
nu stolicu kao redovno sredstvo za izvršenje smrtnih kazni ne bude usvojen, bar ove godine.
Predlog zakona bi omoguio da elektri
na stolica bude podrazumevani na
in izvršenja smrtnih kazni ako Zavod za izvršenje krivi
nih sankcija potvrdi da smrtonosne injekcije nisu dostupne. Kao i mnoge dr~ave, Vird~inija se bori da nabavi supstance koje se koriste za smrtonosne injekcije dok se proizvoai istih protive upotrebi svojih proizvoda u svrhu pogubljenja.
Senatori su rekli da im treba više vremena da bi pronašli alternativne na
ine nabavke smrotonosnih supstanci pre nego što uvedu elektri
nu stolicu koja je trenutno opcioni na
in izvršenja smrtnih kazni, ali samo ako sam osuenik izabere taj na
in pogubljenja.
izvor: Washington Post |
| Vašington (SAD): Guverner Insli uveo moratorijum na izvršenje smrtnih kazni
|
12. februar 2014: Guverner Džej Insli saopštio je u utorak da suspenduje upotrenu smrtne kazne u državi Vašington (SAD), najavljujući potez za koji se nada da će omogućiti službenicima da se pridruže rastućoj nacionalnoj debati po pitanju smrtne kazne.
"Bilo je previše sumnji po pitanju smrtne kazne, ima i previše nedostataka u sistemu smrtne kazne danas", Insli je rekao na konferenciji za novinare. "Preveliki je ulog da bi se prihvatio tako nesavršen sistem".
Insli je rekao da je upotreba smrtne kazne nedosledna i nejednaka.
Inslijev moratorijum, za koji je rekao da će biti na snazi sve dok je on guverner, znači da ako se slučaj smrtne kazne nađe na njegovom stolu, on će naložiti odlaganje, što nije pomilovanje i ne zamenjuje kaznu onima koji su osuđeni na smrt. Umesto da se izvrši smrtna kazna, lice osuđeno na smrt će ostati u zatvoru.
"Tokom mog mandata, mi nećemo izvršavati smrtne kazne," rekao je Insli. Ali "niko neće izaći iz zatvora, tačka".
Prošle godine, Merilend je ukinuo smrtnu kaznu, 18. država koja je to učinila i šesta u poslednjih šest godina u Sjedinjenim Američkim Državama.
source: King5 |
| EU pozdravja odlaganje svih egzekucija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima
8. februar 2014: Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton pozdravila je odluku predsednika Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Kalifa bin Zajeda al Najana da odlo~i sva pogubljenja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
"Nadam se da e ovaj potez predstavljati prvi korak ka razmatranju potpunog moratorijuma na izvršenje smrtnih kazni u Ujedinjenim Arapskim Emiratima", rekla je Ketrin Ešton u saopštenju.
Ketrin Ešton je takoe izjavila da se nada da e ovaj razvoj dogaaja uticati i na zemlje u okru~enju da usvoje sli
ne mere kojima e se pribli~iti aboliciji smrtne kazne.
Evropska unija se protivi smrtnoj kazni u svim slu
ajevima i pod bilo kakvim okolnostima.
izvor: Death Penalty News
|
| Teksas (SAD): Izvršena smrtna kazna nad Suzan Baso
7. februar 2014: U ameri
koj dr~avi Teksas izvršena je smrtna kazna nad Suzan Baso (59), osuenoj zbog brutalnog ubistva mentalno zaostalog muškarca pre 15 godina. Ona je 14. ~ena koja je pogubljena u SAD od 1976. Poreenja radi, za to vreme je pogubljeno skoro 1400 muškaraca.
Ona je pogubljena u zatvoru u Hantsvilu smrtonosnom injekcijom.
Baso je 1998. godine ubila Lusia Musa u pokušaju da se domogne njegovog ~ivotnog osiguranja. Uhapšena je u septembru 1999. godine.
Musa su Baso i još pet sau
esnika tukli kaišem, bejzbol palicama, gasili su cigarete po njegovom telu.
Baso je postala osumnji
ena nakon što je prijavila nestanak Musa što je dovelo do pronalaska tela. Pet drugih je takoe osueno, uklju
ujui i sina Suzan Baso, ali su tu~ioci zahtevali smrtnu kaznu samo za Baso.
Oko 60 ~ena
eka na izvršenje smrtne kazne u SAD, što je dva odsto od 3.100 osuenih na smrtnu kaznu.
izvor: BBC |
| Brunej: Krivivični zakon koji se temelji na šerijatskom pravu stupa na snagu
3. februar 2014: Ono što Internacionalna komisija pravnika (ICJ) naziva korakom unazad za ljudska prava, Sultan od Bruneja je najavio da e niz zakona koji su doneti 2013. godine, stupinti na snagu u aprilu 2014. Zakoni, koji kriminalizuju od preljube do istopolnih odnosa, uklju
uju kaznu i javnog kamenovanja.
"Krivi
ni zakonik e ponovo uvesti smrtnu kaznu nakon više godina efektivnog moratorijuma u dr~avi, i omoguie kamenovanje i druge oblike mu
enja i zlostavljanja za niz postupaka koji su okarakterisani kao "nedoli
no ponašanje". Ovaj krivi
ni zakonik, kao moguu smrtnu kaznu, kako za muslimane tako i za pripadnike drugih religija, propisuje za sledea krivi
na dela: razbojništvo (
lan 63), silovanje (
lan 76), preljuba i sodomija (
lan 82). Takoe je smrtna kazna, samo za muslimane, propisana za krivilno delo: vanbra
ni seksualni odnosi (
lan 69)." stoji u izveštaju nternacionalne komisije pravnika.
izvor: Hands off Cain |
| Nigerijski predsednik Gudlak Džonatan zahteva smrtnu kaznu za sajber kriminal
30. januar 2014: Kao deo odredbi predloga zakona o sajber kriminalu, nigerijski predsednik je predlo~io smrtnu kaznu za osobe koje se proglasi krivim za hakovanje Nacionalne informacione infrastrukture ili kompjuterskih mre~a, stim da takav napad za posledicu ima gubitak ljudskih ~ivota.
Kada ne doe do gubitka ljudskih ~ivota, ali doe do teške telesne povrede drugog lica, predlog zakona propisuje kaznu zatvora ne manju od 15 godina. Za korišenje bilo koje kompjuterske mre~e u svrhu teroristi
kih napada propisana je do~ivotna kazna zatvora.
Predlog zakona definiše Nacionalnu informacionu strukturu kao "odreen kompjuterski sistem, mre~ne informacionione infrastukture od vitalnog zna
aja za nacionalnu bezbednost Nigerije ili ekonomsko-socijalnog polo~aja njenih graana".
izvor: Nigerian Monitor |
| Virdžinija(SAD): predlog zakona kojim se omogućava šira upotreba električne stolice prošao Donji dom
|
25. januar 2014: Zakonodavci u Virdžiniji, suočeni sa nedostatkom susptanci koje se koriste za smrtonosne injekcije, kreću se ka široj upotrebi električne stolice u svrhu pogubljenja.
Donji dom parlamenta velikom većinom je usvojio predlog zakona kojim se omogućava da električna stolica bude standardna metoda pri pogubljenjima na smrt osuđenih, u slučaju da smrtonosne injekcije nisu dostupne.
Trenutno, pogubljenje električnom strujom se koristi samo na zahtev na smrt osuđenog. Virdžinija, kao i druge države koje imaju smrtnu kaznu u svom zakonodavstvu, suočava se sa nedostatkom supstanci koje se koriste pri pogubljenju smrtonosnom injekcijom. Evropski proizvođači neće da prodaju supstance ako se koriste u svrhu pogubljenja, a glavni snabdevači u SAD su prekinuli proizvodnju tih supstanci 2011. godine.
Samo šest država: Alabama, Florida, Kentaki, Južna Karolina, Tenesi i Virdžinija, i dalje odobravaju korišćenje električne stolice, stoji u istraživanju sprovedenog od strane "Informativnog centra o smrtnoj kazni". Svih šest država će osuđenog na smrt pogubiti električnom strujom samo ako to osuđenik izričito zahteva.
Električna stolica je poslednji put upotrebljena u Virdžiniji januara 2013. godine, kada je Robert Gleson Junior (43), izabrao da umre na ovaj način.
izvor: Washington Post |
| Meksički državljanin pogubljen u Teksasu (SAD) uprkos protestima
23. januar 2014: Meksi
ki dr~avljanin Edgar Tamajo (46), osuen zbog ubistva policajca u Hjustonu 1994. godine, pogubljen je sino smrtonosnom injekcijom u Teksasu, uprkos protestu meksi
ke vlade.
Meksi
ka vlada pozvala je ovu ameri
ku dr~avu za ne izvrši pogubljenje, s ocenom da to predstavlja kršenje meunarodnog prava, a dr~avni sekretar D~on Keri zatra~io je od guvernera Teksasa Rika Perija da razmotri odgaanje izvršenja smrtne kazne.
Tamajo je ubio policajca kada je 1994. godine uhapšen zbog provale. Dok ga je policajac Gaj Gadis (24) vodio prema policijskom vozilu sa lisicama sa rukama, Tamajo je izvukao skriveni pištolj i ubio ga.
Meksi
ka vlada tvrdi da Tamajo nije bio obavešten o svom pravu na diplomatsku pomo u vezi sa ovim slu
ajem, što je garantovano Be
kom konvencijom o konzularnim odnosima.
Pogubljenje Tamaja je prvo ovogodišnje u Teksasu, a 509. od kada je Teksas ponovo uveo smrtnu kaznu 7. decembra 1982. godine.
izvor: BBC |
| Sudan uveo smrtnu kaznu za trgovce ljudima
22. januar 2014: Sudanski parlament usvoji je zakon o trgovini ljudima kojim se omoguava da se trgovci ljudima osude na smrtnu kaznu.
Ova odluka je doneta nakon temeljnog istra~ivanja i razmatranja od strane poslanika koji predstavljaju zakonodavstvo, pravosue, odbranu i bezbednost. lanovi parlamenta su naglasili neophodnost oštre kazne za trgovce ljudima.
U prošlogodišnjem izveštaju UNCHR-a stoji da je oko pola miliona izbeglica našlo uto
ište u Sudanu, uglavnom iz: Etiopije, Eritreje i Somalije.
Sudanski Ministar unutrašnjih poslova, Babikir Ahmed Digna, pozvao je na uspostavljanje specijalizovane institucije koja e se baviti trgovinom ljudima.
izvor: Hands off Cain |
| Savet Evrope osuđuje "surovo" pogubljenje ubice iz Ohaja (SAD) i poziva na protest
|
18. januar 2013: Parlamentarna skupština Saveta Evrope izrazila je ogor
enje zbog "okrutne i nehumane" egzekucije osuenog ubice u Ohaju (SAD). Pogubljenje je izvršeno netestiranim supstancama i osueni je umirao neuobi
ajeno dugo. Savet Evrope poziva Amerikance da protestuju protiv "takvih zlodela".
Denis Megvajer, 53, proveo je poslednjih 15 minuta svog ~ivota borei se za vazduh dok je nad njim izvršavana smrtna kazna uz pomo "eksperimentalnog" koktela lekova. Egzekucija koja je trajla 25 minuta od ubrizgavanja smrtonosne injekcije do proglašenja smrti, opisana je kao jedna od najdu~ih od ponovnog uvoenja smrtne kazne u Ohajo 1999. godine.
Marina Šuster (Nema
ka), generalna izvestiteljka o ukidanju smrtne kazne za Parlamentarnu skupštinu Saveta Evrope, izrazila je ogor
enje i poziva ljude da protestuju protiv upotrebe "nehumane" kazne. "Nijedna metoda izvršenja smrtne kazne ne mo~e biti humana, ali ovo u~asno pogubljenje pokazuje, za sve da vide, kako je okrutna i nehumana smrtna kazna. Za ovu kaznu nema mesta u civilizovanom društvu. Ja pozivam ameri
ki narod da protestuje protiv takvih zverstava po
injenih u njihovo ime." rekla je Šuster.
izvor: Hands off Cain |
| Ubica trudnice umirao 15 minuta nakon ubrizgavanja nove injekcije za smrtnu kaznu
|
16. januar 2014: U Sjedinjenim Ameri
kim Dr~avama prvi put je upotrebljena nova kombinacija supstanci za izvršenje smrtne kazne, pošto su evropske kompanije zabranile korišenje svojih lekova u ove svrhe. Denis Megvajer je osuen 1994. godine zbog silovanja i ubistva dvadesetdvogodišnje D~oj Stjuart koja je bila u sedmom mesecu trudnoe.
Smrtna kazna je danas izvršena nad Denisom Mekgvajerom, tako što mu je ubrizgana mešavina sedativa midazolama i sredstva za umanjenje bola hidromorfona.
Advokati Megvajera ukazivali su na to da nova kobinacija lekova mo~e da izazove rizik nedeostatka vazduha, fenomen koji izaziva teror kod osobe koja se bori da doe do daha.
Ohajo je do sada smrtne kazne izvršavao koristei pentobarbital koji je uvozio iz Danske, ali je novim EU zakonima firmama iz Unije zabranjen izvoz ovog leka u SAD zbog toga što se koristio za ove svrhe.
Agencije prenose da je Mekgvajer dugo umirao nakon ubrzigavanja nove injekcije i da je nekoliko puta ispustio glasan hropac. Od trenutka kada mu je data smrtonosna injekcija, Mekgvajer je ~iveo još 15 minuta.
izvor: CNN |
| Premijer Iraka za nastavak prakse pogubljenja uprkos protivljenju UN
14. januar 2014: Premijer Iraka Nuri al-Maliki ju
e se javno pobunio protiv zahteva generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Bana Ki-muna da njegova zemlja ukine praksu pogubljenja.
Uprkos mnogobrojnim apelima da se uvede moratorijum, najmanje 169 osoba je pogubljeno u 2013. godini, što je rekord od ameri
ke invazije na Irak 2003. godine koji je doveo Irak na 3. mesto po broju pogubljenja, iza Kine i Irana.
"Ja sam pozvao premijera Iraka i ira
ku vladu da uspostave moratorijum na izvršenje smrtnih kazni", rekao je Ban u odgovoru na pitanje tokom konferencije za novinare sa Malikijem u Bagdadu.
Maliki je, meutim, odgovorio da Ira
ani ne prihvataju da ubicama bude dozvoljeno da ~ive i dodao da pogubljenja dozvoljavaju i Ustav i islam.
"Mi poštujemo odluke UN i ljudska prava, ali mi ne verujemo da prava nekoga ko ubija ljude moraju biti poštovana", rekao je Maliki.
Video sa novinarske konferencije
izvor: Hurriyet Daily News |
| Visoki komesarijat UN za ljudska prava pozdravio je odluku Mjanmara da smrtne kazne zameni zatvorom
11. januar 2014: Kancelarija Visokog komesarijata za ljudska prava UN se nada da e odluka Mjanmara da zameni sve smrtne kazne do~ivotnim zatvorom dovesti do potpune abolicije smrtne kazne u ovoj zemlji.
Predsednik Thein Sein najavio je 2. januara da e zameniti smrtne kazne do~ivotnim zatvorom i da e smanjiti neke kazne iz humanitarnih razloga, a sve povodom 66. godišnjice nezavisnosti zemlje koja se obele~ava 4. januara.
"Mi toplo pozdravljamo ovu odluku Mjanmara", rekao je portparol Visokog komesarijata UN za ljudska prava, Rupert Kolvil.
Ovaj potez je "veoma zna
ajan" za Mjanmar, naglasio je portparol, dok je zemlja preuzela predsedavanje Asocijacije zemalja jugoisto
ne Azije (ASEAN). Poslednja smrtna kazna u Mjanmaru izvršena je 1989. godine.
izvor: UN News Centre
|
| Tunis će zadržati smrtnu kaznu u budućem ustavu
7. januar 2014: Ustavotvorna skupština Tunisa glasala je da se zadr~i smrtna kazna u buduem ustavu. Od ukupno 174, 135 glasova je bilo za. Ustavotvorna skupština izglasava odvojeno,
lan po
lan, nacrt budueg ustava. Poslanici e u
estvovati na opštem glasanju gde e biti potrebno dve treine glasova da se usvoju novi tuni~anski ustav, drugi po redu nakon sticanja nezavisnosti od Francuske, 1956. godine.
lan 27. glasi: "Pravo na ~ivot je svetinja i ovo pravo ne mo~e biti povreeno, osim u izuzetnim slu
ajevima propisanim zakonom".
Smrtna kazna je poslednji put izvršena 1991. Iste godine,
ovek je osuen na smrtnu kaznu zbog silovanja 14 dece. Prema procenama Hjuman rajts vo
a iz februara 2011., ima oko 40 zatvorenika osuenih na smrt u Tunisu.
izvor: Tunis Times |
| Irak je povećao upotrebu smrtne kazne, 169 pogubljenja u 2013.
2. januar 2014: Irak je poveao upotrebu smrtne kazne uprkos meunarodnoj osudi. Postoji bojazan da e broj pogubljenja i dalje rasti uo
i izbora.
Najmanje 169 osoba je pogubljeno 2013. godine, što je najvei broj od 2003., i tree mesto u svetu po broju pogubljenja u 2013. iza Kine i Irana.
Ira
ki zvani
nici insistiraju na tome da je smrtna kazna dozvoljena u islamu i da je efikasan na
in suzbijanja nasilja, uprkos
injenici da pogubljenja u 2013. nemaju nikakav vidljiv efekat na najgori talas krvoprolia od 2008. godine.
Pogubljenja se uglavnom izvršavaju vešanjem,
esto u grupama.
izvor: National |
| Evropska ograničenja na izvoz supstanci za pogubljenja smanjuje broj egzekucija u SAD
|
27. decembar 2013: U novom izveštaju "Death Penalty Information Center", organizacije sa sedištem u Vašingtonu, stoji da je ove godine izvršeno 39 smrtnih kazni u SAD što je najni~i nivo od 1994. godine.
Bojkot evropskih dr~ava na izvoz medicinskih supstanci koje se u SAD koriste za pogubljenja osuenika na smrt ima veoma veliki uticaj na smanjenje broja pogubljenja na skoro najni~i nivo svih vremena.
Kalifornija, Arkanzas i Severna Karolina su imale moratorijum u praksi u proteklih sedam godina iz razloga što nisu uspele da uspostave izvodljiv protokol egzekucija smrtonosnom injekcijom. Nekoliko drugih dr~ava u SAD su se okrenule netestiranim supstancama ili smrtonosnim medicinskim supstancama improvizovanih u takozvanim "apotekama za magistralnu izradu preparata" koje ne podle~u saveznim propisima.
Evropska komisija nametnula je stroga ograni
enja na izvoz anestetika u ameri
ke zatvorske jedinice u 2011. godini, što je dovelo do toga da dr~ave potroše svoje primarne zalihe supstanci za pogubljenje. Kao rezultat, Florida se okrenula upotrebi midazolam hidrohlorida, supstance koja nikada nije bila upotrebljena u svrhu izvršenja smrtne kazne.
izvor: The Guardian |
| Komitet ministara Saveta Evrope: Deklaracija o nedavnim pogubljenjima u Japanu i SAD
|
22. decembar 2013: Komitet ministara osuuje pogubljenja koja su se nedavno desila u Japanu i duboko je zabrinut zbog poveanog broja izvršenih smrtnih kazni u toj zemlji od 2012. godine.
Pozdravljajui izvesni napredak u toku tekue godine u pogledu abolicije smrtne kazne u Merilendu (SAD), Komitet ministara jednako osuuje pogubljenja koja su nedavno izvršena u SAD.
Ova pogubljenja su u suprotnosti sa rastuim trendom protiv smrtne kazne na meunarodnom nivou što se moglo videti po poslednjoj rezoluciji o moratorijumu na primenu smrtne kazne usvojenoj prošle godine u Ujedinjenim nacijama.
Kao dr~ave posmatra
i u Savetu Evrope, i Japan i SAD su se obavezale da dele vrednosti Saveta Evrope i da pozitivno doprinesu radu ove organizacije. Komitet ministara ponovo poziva japanske i ameri
ke vlasti da stave ta
ku na ovu nehumanu praksu uspostavljanjem moratorijuma na smrtnu kaznu kao prvi korak ka aboliciji i da poštuju vrednosti i principe Saveta Evrope.
Komitet ministara potvruje da je nedvosmisleno protiv smrtne kazne na svim mestima i u svim okolnostima i da nastavlja da ula~e napore da se ova nehumana praksa ukine na globalnom nivou.
izvor: Savet Evrope |
| SAD: Državni sekretar poziva Teksas da preispita smrtnu kaznu izrečenu meksičkom državljaninu
17. decembar 2013: U pismu upućenom zvaničnicima Teksasa, državni sekretar SAD Džon Keri založio se za reviziju presude u slučaju Edgara Ariasa Tomaja, državljanina Meksika, čije pogubljenje je zakazano za januar 2014.
Tamajo nije obavešten o svom pravu da kontaktira meksički konzulat, što je kršenje Bečke konvencije o konzularnim odnosima, ugovora koji je SAD potpisala i ratifikovala. 2004. godine, Međunarodni sud pravde naložio je SAD da preispita presudu izrečenu Tomaju i drugim meksičkim državljanima koji su bili osuđeni na smrt (njih 50), a nisu bili obavešteni o svojim pravima po Bečkoj konvenciji.
Keri je u pismu upozorio da pogubljenje Tomaja može da naruši američko-meksičke odnose i negativno utiče na mogućnost američkih zvaničnika da pomognu američkim državljanima koji se nalaze u pritvoru u inostranstvu.
izvor: DPIC |
| U Japanu obešena dva osuđenika na smrt
13. decembar 2013: Dva osuenika na smrt obešena su u
etvrtak ujutro u Japanu, a ukupno je osam zatvorenika pogubljeno otkako su na vlast u decembru 2012. godine ponovo došli konzervativci.
Dva osuenika pogubljena u
etvrtak su 63-godišnji Rjod~i Kagajama, okrivljen za ubistvo dve osobe 2000. i 2008. godine i 55-godišnji Akira Morinaga, koji je 1986. godine ubio roaka i poznanika svoje bivše ~ene.
Ostaje još 129 osuenika na smrt u Japanu, saopštilo je ministarstvo.
Japan i SAD su jedine visokorazvijene demokratije koje primenjuju smrtnu kaznu.
Meunarodna udru~enja za zaštitu ljudskih prava osuuju okrutnost sistema u kojem osuenici na smrt mogu
ekati pogubljenje veliki broj godina, izolirani u svojim elijama, koji upozorenje da e biti pogubljeni dobiju samo nekoliko sati pre izvršenja.
izvor: Aljazeera |
| Ateistima preti smrtna kazna u 13 zemalja
11. decembar 2013: U 13 muslimanskih zemalja širom sveta, ljudi koji otvoreno prihvataju ateizam ili odbacuju slu~benu dr~avnu religiju - islam, prema zakonu mogu biti pogubljeni, pokazali su rezultati studije objavljene u utorak.
Istra~ivanje je sprovela Meunarodna humanisti
ka i eti
ka unija (IHEU), globalna nevladina organizacija koja okuplja ateiste, agnostike i ostale verske skeptike, povodom obele~avanja Dana ljudskih prava.
Istra~ivanjem su obuhvaene 192 zemlje
lanice UN-a, a u njemu su u
estvovali advokati i stru
njaci za ljudska prava koji su prou
ili ustave, zakone, sudske zapise i medijske natpise da bi ustvrdili kakva je globalna situacija.
Ovogodišnje istra~ivanje, koje je obuhvatilo sve
lanice UN-a, pokazalo je da je smrtna kazna za bogohuljenje prisutna u 13 zemalja: Avganistanu, Iranu, Maleziji, Maldivima, Mauritaniji, Nigeriji, Pakistanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Somaliji, Sudanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Jemenu.
izvor: Huffington Post |
| Nakon smrti Nelsona Mandele, podsećamo se prve odluke Ustavnog suda Južnoafričke Republike
7. decembar 2013: Kada je osnovan Ustavni sud Južnoafričke Republike, pod tadašnjim predsednikom Nelsonom Mandelom, njegova prva odluka je bila da ukine smrtnu kaznu. Sudija Artur Časkalson, predsednik suda, objavio je jednoglasnu odluku 7. juna 1995. godine, navodeći: "Svi, uključujući i najgnusnija ljudska bića, imaju pravo na život, i smrtna kazna je stoga neustavna.. Retribuciji se ne može pružiti ista težina po našem ustavu kao što se to čini pravu na život i na dostojanstvo. Nije se dokazalo da je smrtna kazna efikasnija da odvrati ili spreči ubistvo od alternativne kazne doživotnog zatvora."
Pod aparthejdom, smrtna kazna se primenjivala mnogo češće prema crncima nego prema belcima. I sam Mandela je bio suočen sa mogućnošću da mu se odredi smrtna kazna na suđenju 1962. godine za podstrekavanje.
izvor: DPIC |
| Smrtna kazna je prepreka ka tržištu EU, izjavio je Senat
6. decembar 2013: Islamabad - U pisanoj izjavi upuenoj Senatu, Ministarstvo spoljnih poslova je reklo da što se ti
e Pakistana pristup tr~ištu EU e biti zna
ajno slabije ako ne ukine smrtnu kaznu.
U pisanom odgovoru, Ministarstvo spoljnih poslova je reklo da u slu
aju Generalnog sistema povlastica (GSP) Plus status mo~e biti oslabljen zbog pitanja smrtne kazne jer EU tra~i njeno ukidanje i takoe je obavestila pakistanske zvani
nike po ovom pitanju.
Iako je EU prethodno pojasnila da ukidanje smrtne kazne nije uslov, prema Dawn izveštaju, svaki pretendent za GSP Plus status mora da potpiše 27 konvencija koje se odnose na: ljudska prava, de
iji rad i praksu fer trgovine.
izvor: DAWN |
| Pakistan: Po šerijatskom sudu, smrtna kazna za bogohuljenje
5. decembar 2013: Nakon 23 godine, Federalni šerijatski sud je izdao naloge za uklanjajne do~ivotne kazne zatvora za bogohuljenje, navodei da je samo smrtna kazna odgovarajua za bogohuljenje i tra~io je izveštaj od vlade za implementaciju ove naredbe u roku od nekoliko meseci.
izvor: Hands Off Cain |
| 1.700 gradova, uključujući Beograd, učestvovalo je u međunarodnoj akciji "Gradovi za život"
30. novembar 2013: 30. novembra povodom međunarodne akcije Gradovi za život, čiji je promoter zajednica San Eđidio, 1.700 gradova širom sveta, uključujući 70 glavnih gradova na pet kontinenata, ujedinili su se protiv smrtne kazne organizujući konferencije, javne demonstracije, proslave na trgovima, osvetlili su najznačajnije spomenike, a sve u cilju da kažu da životu, jer kako je Gandi rekao: "Oko za oko čini svet slepim".
Beograd je učestvovao po treći put (prva dva puta 2007. i 2012.).
Ove godine, spomenik Čukur česma je osvetljen i izveden je odlomak iz komada „Poslednji dan na smrt osuđenog“ Žana Ipolita Tiserana, u prevodu Danila Kiša. Ivan Janković je dao uvod o smrtnoj kazni, a Mirjana Miočinović uvod u predstavu. Nakon toga, Predrag Ejdus je odigrao ulogu Nožijea.
Fotografije sa događaja
Video Gradovi za život - Beograd protiv smrtne kazne
Video spot Gradovi za život 2013.
Interaktivna mapa sveta sa gradovima koji su učestvovali u akciji "Gradovi za život". Nađite Beograd! |
| Kamenovanje neće biti vraćeno, rekao je avganistanski predsednik
29. novembar 2013: Avganistanska vlada je odustala od namere da ponovo uvede javno kamenovanje kao kaznu za preljubnike nakon što je procureo nacrt zakona koji ovu kaznu propisuje što je izazvalo buru meunarodne osude.
Predsednik, Hamid Karzai, rekao je u jednom intervjuu da ova surova kazna, koja je postala simbol talibanske brutalnosti, kada je ta grupa bila na vlasti, nee biti vraena.
izvor: The Guardian |
| Avganistan će kamenovati preljubnike
26. novembar 2013: Smrt kamenovanjem za osuene preljubnike ui e u avganistanske zakone, rekao je jedan zvani
nik, a posmatra
i upozoravaju kako ljudska prava ste
ena nakon pada talibanskog re~ima polako nestaju kako se povla
e strane snage iz te zemlje.
"Pripremamo nacrt šerijatskoga krivi
nog zakona u kojem je kazna za preljubu, ako postoji
etvero svedoka, kamenovanje", rekao je Rohula Karizada koji je
lan odbora za šerijatski islamski zakon i predsednik avganistanske nezavisne advokatske komore.
Rojters piše kako su u zadnjih dvanaest godina rata milijarde ulo~ene u poboljšanje zaštite ljudskih prava u Avganistanu, a da donatori sada strahuju od gubitka prava, posebno za ~ene. Dok su od 1996. do 2001. talibani bili na vlasti, osuene preljubnike rutinski su streljali ili kamenovali, a pogubljenja su se uglavnom organizovala petkom.
izvor: Radio Slobodna Evropa |
| Ujedinjene nacije: Komitet za ljudska prava kritikuje kršenja ljudskih prava u Iranu
20. novembar 2013: Komitet za ljudska prava UN kritikovao je ozbiljna kršenja ljudskih prava u Iranu. To se pre svega odnosi na: torturu,
estu upotrebu smrtne kazne i rasprostranjeno ograni
enje slobode okupljanja i izra~avanja.
Rezolucija poziva iransku novu vladu na
elu sa predsednikom Hasanom Rouhanijem da reši tekui problem kršenja ljudskih prava.
U rezoluciji se navodi da Iran koristi nehumane kazne uklju
ujui šibanje i amputacije i "alarmantno"
estu upotrebu smrtne kazne, takoe i prema maloletnicima.
izvor: Hands Off Cain |
| Uhapšen Vučko Manojlović zbog sumnje da je izvršio silovanje
16. novembar 2013: Najpoznatiji srpski osuenik na smrt Vu
ko Manojlovi (68), koji je posle 27 godina u zatvoru izašao na slobodu u februaru odlukom o pomilovanju predsednika Srbije Tomislava Nikolia, uhapšen je zbog sumnje da je ju
e u svojoj kui silovao LJ.M. (48).
Zbog otmice i ubistva tu~ioca u Leskovcu Manojlovi je presudom Okru~nog suda u Nišu 1985. osuen prvo je na kaznu zatvora od 20 godina koju je Vrhovni sud 1986. godine preina
io u smrtnu kaznu.
Smrtna kazna mu je 2002. godine zamenjena sa 40 godina zatvora da bi ga Tomislav Nikoli na kraju pomilovao u februaru ove godine.
izvor: Blic |
| Podrška smrtnoj kazni manja nego u martu ove godine
11. novembar 2013: Septembarsko istra~ivanje javnog mnenja u Srbiji pokazuje da je broj pristalica smrtne kazne smanjen u odnosu na mart ove godine. Od 100 ispitanika, 44 su za nju, 38 protiv nje, a 19 su neodlu
ni. Od 100 ispitanika koji imaju formiran stav, 53 su za smrtnu kaznu a 47 protiv nje (u martu je ovaj odnos bio 57 prema 43).
}ene, mladi (18–29 godina) i glasa
i levice (DS i LDP) su protiv smrtne kazne
eše nego muškarci, stariji (30+ godina) i glasa
i desnice (SNS, SPS i DSS). Gradsko stanovništvo je protiv smrtne kazne
eše nego seosko. Beograani su u veini protiv smrtne kazne, Vojvoani su podeljeni 50:50, a stanovnici Centralne Srbije su velikom veinom za smrtnu kaznu.
Opširniji izveštaj se nalazi ovde. |
| Irak: Pogubljenja na najvišem nivou u post-Sadamovom Iraku
9. novembar 2013: Nagli porast upotrebe smrtne kazne u Iraku ove godine, doprineo je da broj poznatih pogubljenja bude najvei nakon svrgavanja Sadama Huseina 2003. godine.
"Ira
ka poveana upotreba smrtne kazne,
esto nakon nefer suenja gde su mnogi osuenici bili izlo~eni torturi da bi priznali zlo
ine, je uzaludan pokušaj da se reše ozbiljni pravosudni i bezbednosni problemi u zemlji," rekao je Filip Luter, direktor Amnesti internešenala za Bliski istok i Severnu Afriku.
Najmanje 132 osobe pogubljenje su u Iraku do sada ove godine. Meutim, pravi broj mogao bi biti vei jer ira
ke vlasti tek treba da objave potpune podatke.
izvor: Amnesty International |
| SAD: Podrška smrtnoj kazni na najnižem nivou u proteklih 40 godina
|
2. novembar 2013: Nedavna Galupova anketa pokazala je najni~i nivo podrške smrtnj kazni u SAD još od 1972. Po Galupovoj oktobarskoj anketi 60% podr~ava smrtnu kaznu, što je za 20 procenata manja podrška nego 1994. kada je 80% ispitanika bilo za smrtnu kaznu za osuene ubice.
Politika je glavna linija podele meu Amerikanicam u pogledu smrtne kazne: 81% republikanaca je za smrtnu kaznu, u poreenju sa 47% demokrata, dok je 60% ispitanika koji ne favorizuju nijednu od stranaka za smrtnu kaznu.
Meutim, podrška meu sve tri grupe je opala u proteklih 25 godina. Podrška demokrata je opala 28% od svog maksimuma koji je zabele~en 1994.
Ova anketa je merila podršku javnosti za smrtnu kaznu u teoriji bez poreenja sa ostalim kaznama. Kada Galup i druge ankete ponude ispitanicima izbor odgovarajue kazne za krivi
no delo ubistva: smrtna kazna ili do~ivotni zatvor bez prava na pomilovanje, ispitanici su gotovo ravnomerno podeljeni, ali ipak, manje od 50% je za smrtnu kaznu.
Galup je izdao saopštenje u kom se navodi da se pad podrške smrtnoj kazni mo~e povezati sa pitanjem nevinosti: "Trenutno stanje sni~ene podrške smrtnoj kazni mo~e biti povezano sa moratorijumom na smrtnu kaznu koji su uvele nekoliko dr~ava po
ev od 2000. nakon što se za nekoliko osuenika na smrt naknadno dokazala njihova nevinost." U proteklih 10 godina, procenat Amerikanaca koji veruju da se smrtna kazna primenjuje pravi
no je opao sa 60 na 52%.
izvor: DPIC
|
| Udruženje građana Srbija protiv smrtne kazne postalo član Svetske koalicije protiv smrtne kazne!
30. oktobar 2013: Udru~enje graana Srbija protiv smrtne kazne postalo je
lan Svetske koalicije protiv smrtne kazne.
Svetska koalicija protiv smrtne kazne je savez nevladinih organizacija, advokatskih komora, lokalnih samouprava i sindikata
iji je cilj ja
anje meunarodne saradnje u borbi protiv smrtne kazne.
Svetska koalicija lobira meunarodne organizacije i dr~ave, organizuje meunarodne dogaaje i olakšava stvaranje i razvoj nacionalnih i regionalnih udru~enja protiv smrtne kazne.
Nastala je u Rimu 13. maja 2002. godine i ustanovila je 10. oktobar kao Svetski dan protiv smrtne kazne. Srbija protiv smrtne kazne je prošle i ove godine obele~ila Svetski dan protiv smrtne kazne.
Svetska koalicija ima više od 150 organizacija u svom
lanstvu. |
| Preminuo Srđa Popović
29. oktobar 2013: Sra Popovi, istaknuti advokat i borac za ljudska prava i demokratiju, umro je u 76. godini.
Tokom sedamdesetih godina prošlog veka branio je poznate disidente, umetnike i kriti
are komunisti
kog re~ima u bivšoj Jugoslaviji.
Kada se Jugoslavija raspala, Popovi je otvoreno govorio protiv autokratske i ratnohuška
ke politike Slobodana Miloševia.
Popovi je takoe zastupao porodicu Zorana inia, ubijenog premijera Srbije.
Sra Popovi je bio protivnik smrtne kazne. Bio je jedan od osniva
a udru~enja abolicionista 1986. i 1987.
15. jula 1980. podneo je peticiju Predsedništvu SFR Jugoslavije, sa zahtevom da se pokrene postupak za zakonsko ukidanje smrtne kazne. Predsedništvo nije odgovorilo na ovaj zahtev. |
| Beloruski Vrhovni sud ukinuo presudu kojom je izrečena smrtna kazna za ubistvo
24. oktobar 2013: U nesvakidašnjem potezu, beloruski Vrhovni sud ukinuo je presudu kojom je izre
ena smrtna kazna za ubistvo.
"Ova sudska odluka je bez presedana", rekao je Andrej Paluda, istaknuti borac za ljudska prava koji je pratio slu
aj.
Sud je doneo odluku da postupak protiv Aliksandra Hrunoua mora da po
ne ispo
etka zbog proceduralnih nedostataka.
Hrunou je proglašen krivim za ubistvo mlade ~ene i osuen na smrt u junu ove godine.
Odluka Vrhovnog suda doneta je dve nedelje nakon što je specijalni izvešta
UN za ljudska prava u Belorusiji, Mikloš Harasti, pozvao Minsk da odmah uvede moratorijum na pogubljenja.
Tri smrtne presude, uklju
ujuci i Hrunouvu, izre
ene su ove godine u Belorusiji.
Od 2010 do 2012, izvršeno je pet smrtnih kazni.
Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja u svom zakonodavstvu ima smrtnu kaznu.
izvor: Radio Free Europe
|
| Sultan od Burneja uvodi smrtnu kaznu kamenovanjem po novom šerijatskom zakonu
22. oktobar 2013: Sultan od Burneja je najavio nove oštre kazne u sklopu novog šerijatskog krivi
nog zakona.
Kazne, koje e se primenjivati samo prema Muslimanima, uklju
uju smrtnu kaznu kamenovanjem za preljubu, šibanje za konzumiranje alkohola, lomljenje udova zbog krae.
Sultan Hasanal Bolkia rekao je da e novi zakon stupiti na snagu u aprilu sledee godine.
"Alah svemogui, u svojoj velikodušnosti, stvorio je zakone za nas tako da mo~emo da ih koristimo da bi zadovoljili pravdu" rekao je monarh.
izvor: Death Penalty News |
| Belorusija: Lukašenko u potpunosti opravdava smrtnu kaznu
15. oktobar 2013: Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko u potpunosti opravdava primenu smrtne kazne u svojoj zemlji, uprkos pozivima Evropske unije da se smrtna kazna zabrani.
Lukašenko je objasnio da su pojedini zlo
ini toliko teški da ne mogu biti oprošteni. Konkretno, beloruski predsednik je podsetio na teroristi
ki napad na metro u Minsku 11. aprila 2011, kada je ubijeno 15 ljudi. Dvojica osumnji
enih su ubrzo uhapšena i pogubljena za manje od godinu dana.
Pored toga, Lukašenko je podsetio na okolnosti u zemlji u vreme kada je on postao predsednik. Oštre mere su pomogle Lukašenku da normalizuje stanje u zemlji. "Prestupnici razumeju samo kad im se obraaš na njihovom jeziku", objasnio je.
Prošle nedelje, Evropska unija je pozvala Belorusiju da ukine smrtnu kaznu. Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja praktikuje ovu vrstu kazne.
izvor: Hands Off Cain |
| Srbija obeležila Svetski i Evropski dan protiv smrtne kazne
10. oktobar 2013: Povodom Svetskog i Evropskog dana protiv smrtne kazne u Centru za kulturnu dekontaminaciju okupili su se osniva
i prvih abolicionisti
kih udru~enja (1981, 1986, 1987) u Srbiji i tadašnjoj Jugoslaviji i govorili o tom vremenu i preprekama na koje su nailazili.
Uvodni govor odr~ao je Miloš Jankovi, zamenik Zaštitnika graana, koji je
vrsto podr~ao ukidanje smrtne kazne u svetu i naglasio zna
aj informisanja javnosti o ovoj temi i konstantne potrebe za objašnjavanjem zašto je smrtna kazna protivna pravu na ~ivot i pravu na ljudsko dostojanstvo.
Ovaj dogaaj su organizovali Srbija protiv smrtne kazne i Centar za kulturnu dekontaminaciju.
Fotografije sa dogaaja
Ponovo protiv! Video
|
| Srbija među potpisnicima apela za ukidanje smrtne kazne
|
10. oktobar 2013: Povodom Evropskog i svetskog dana borbe protriv smrtne kazne ministri spoljnih poslova 42 zemlje, medju kojima i šef diplomatije Srbije, uputili su zajednički apel za ukidanje smrtne kazne.
- Pravda koja ubija nije pravda. Uvereni u suštinsku nehumanost smrtne kazne, 42 zemlje koje su ovde predstavljene protive se njenom pribegavanju bilo gde u svetu, pod bilo kakvim okolnostima - navodi se u apelu.
Ministri ističu da smrtna kazna ne predstavlja samo neprihvatljiv nasrtaj na ljudsko dostojanstvo, već da ona ide ruku pod ruku sa brojnim kršenjima ljudskih prava osudjenih i njihovih porodica i nema nikakvog pozitivnog uticaja na sprečavanje kriminala odnosno na bezbednost niti, pak, na bilo koji način ispravlja štetu učinjenu žrtvama i njihovim porodicama.
- Danas mi predstavljamo 42 od 44 države koje su ratifikovale Protokol 13 i pozivamo sve države članice Saveta Evrope koje to još nisu učinile da nam se pridruže. Snažno pozivamo poslednju zemlju u Evropi u kojoj se smrtna kazna još uvek primenjuje da se pridruži globalnom moratorijumu na smrtnu kaznu kao prvom koraku ka njenom ukidanju - navodi se u apelu.
U saopštenju se podseća da danas samo oko 50 zemalja još uvek dopušta smrtnu kaznu, dok ih je pre dvadeset godina bilo dvostruko više.
Zajednički apel za ukidanje smrtne kazne potpisali su ministri spoljnih poslova Srbije, Albanije, Andore, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Češke Republike, Danske, Estonije, Finske Francuske, Makedonije, Nemačke, Grčke, Madjarske, Islanda, Irske, Italije, Letonije, Lihtenštajna, Litvanije i Luksemburga.
Medju potpisnicima su i šefovi diplomatija Malte, Moldavije, Monaka, Portugala, Rumunije, San Marina, Slovačke, Slovenije, ŠPanije, Švedske, Švajcarske, Turske, Ukrajine i Velike Britanije.
izvor: 24 sata
|
| Smrtonosna injekcija: Mnoge države u SAD prinuđene da menjaju supstace za izvršenje smrtne kazne
|
4. oktobar 2013: Ohajo je objavio da će nastaviti da upotrebljava pentobarbital u svrhu pogubljenja. Ako ta supstanca ne bude dostupna od proizvođača, nabaviće je u apoteci. Teksas je izdao slično saopštenje nekoliko dana ranije. U prošlosti, lekovi napravljeni po receptima u apoteci bili su povezani sa lekovima koji su imali fatalne neželjene efekte. Te lokalne kompanije ne prolaze proveru kvaliteta od strane Administracije za hranu i lekove. Florida je najavila da će koristiti novu supstancu, midazolam, u svrhu pogubljenja zakaznog za 15. oktobar. Ta supstanca se sastoji od 3 različite supstance i nikada se do sad nije koristila u svrhu pogubljenja. Ovaj proces može biti izrazito bolan ako prva od te tri supstance ne deluje na odgovarajaći način. Misuri namerava da bude prva država u SAD koja će koristiti supstancu propofol u svrhu pogubljenja zakazanog za 23. oktobar, uprkos činjenici da je kompanija koja je isporučila tu supstancu traži da joj se ona vrati. Ako Misuri nastavi sa planovima da supstancu propofol koristi u ove svrhe, evropske zemlje mogu da uvedu ograničenja na izvoz te supstance, čime mogu da se ugorze hirurški zahvati u SAD. Konačno, Tenesi će od sada koristiti samo jednu supstancu, pentobarbital, iako nisu izdali saopštenje gde planiraju da nabave ovu supstancu.
izvor: DPIC
|
| Pakistan, sa hiljadama na smrt osuđenih, ipak nastavlja sa moratorijumom
3. oktobar 2013: Pakistan je odbacio planove za ponovno uvoenje smrtne kazne, saopštila je vlada u
etvrtak.
Moratorijum koji je uvela prethodna vlada 2008. godine istekao je 30. juna i u planu je bilo da se izvrše dve smrtne kazne u avgustu. Taj plan je opisan, od strane pakistanskih Talibana, kao objava rata.
"Pakistan je odlu
io da nastavi sa moratorijumom na smrtnu kaznu jer je vlada svesna svojih meunarodnih obaveza i pridr~ava ih se" stoji u saopštenju Omara Hamida Kana, potparola Ministarstva unutrašnjih poslova.
Oko 8.000 ljudi osuenih na smrt
ami u pakistanskim zatvorima.
izvor: Reuters |
| Smrtna kazna zvanično ukinuta u Merilendu (SAD)
1. oktobar 2013: Merilend je poslednja dr~ava SAD koja je ukinula smrtnu kaznu - zakon koji je potpisan ranije ove godine od strane demokratskog guvernera Martina O Maleja stupio je na snagu 1. oktobra 2013. Poslednje pogubljene u Merilendu bilo je 2005. godine.
izvor: DW |
| U Belorusiji potvrđena smrtna kazna za dvostruko ubistvo
19. septembar 2013: Vrhovni sud Belorusije potvrdio je smrtnu kaznu
oveku koji je osuen za ubistvo dve osobe prošle godine nakon što ga je policija uhvatila kako prenosi odrubljenu glavu jedne od ~rtvi.
Pavel Selin (23) uhapšen je u vozu u avgustu 2012 godine, u trenutku kada je prevozio odrubljenu glavu u torbi muškarca kog je ubio.
Dva dana ranije on je ubio
oveka u gradu Grodno, zajedno sa svojom suprugom, navodno zbog ljubomore zbog njihove ljubavne afere.
Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja još uvek izri
e smrtnu kaznu. Pogubljenja se sprovode metkom u potiljak. Smrtna kazna se obi
no sprovodi u tajnosti.
Ovo je
etvrta izre
ena smrtna kazna u Belorusiji ove godine.
source: Death Penalty News |
| Izvršenje smrtnih kazni nad maloletnicima u Iranu: pogubljen zbog ubistva koje je počinio sa 14
24. septembar 2013: Prema lokalnim novinama, osamnaestogodišnjak, osuen zbog ubistva kada je imao 14 godina, pogubljen je u Kazerounu prošle nedelje.
Prema izveštajima iz Irana, pogubljenje još jednog maloletnog prestupnika, Muhamed (Maher) Ajaši, zakazano je za sutra u zatvoru Ahvaz Karoun (jugozapadni Iran). De
ak, koji je trenutno u svojim dvadesetim godinama, osuen je za ubistvo koje se desilo u toku uli
ne tu
e kada je imao 17 godina.
Iran je ratifikovao Konvenciju UN o pravima deteta koja zabranjuje smrtnu kaznu za prestupnike mlae od 18 godina. Meutim, Iran je i dalje jedna od retkih zemalja koja izvršava smrtne kazne nad maloletnicima.
source: Iran Human Rights |
| Teksas (SAD): Zatvoreniku osuđenom na smrt ne mogu se prislino dati lekovi
16. septembar 2013: Teksaški krivi
ni apelacioni sud doneo je odluku da se Stivenu Steliju, zatvoreniku osuen na smrt sa istorijom mentalne bolesti, ne mogu prislino dati lekovi u svrhu da bude sposoban za pogubljenje.
Sud je odlu
io u korist Stelija, 51, belac, koji je osuen u oktobru 1989. godine zbog ubistva tridesetpetogodišnjeg Roberta Rida tokom plja
ke restorana.
Isti sud je 14. maja 2012. odlo~io Stelijevo pogubljenje dva dana pre nego što je kazna trebala da bude izvršena smrtonosnom injekcijom.
Tu~ioci su tvrdili da je Stelij sposoban da bude pogubljen, ali su njegovi advokati tu tvrdnju odbacili argumentom da je to postignuto samo zato što je sudija u Fort Vortu nepropisno naredio da se Steliju daju lekovi koji bi ga mentalno osposobili tako da ga dr~ava Teksas mo~e pogubiti.
izvor: Hands Off Cain |
| Japan: Obešen osuđenik na smrt; šesto pogubljenje od kada je Abe Šinzo postao premijer
13. septembar 2013: U Japanu je obešen sedamdesettrogodišnjak, što je ukupno šest pogubljenih zatvorenika od decembra prošle godine, kada je oformljena kozervativna vlada na
elu sa premijerom Šinzo Abeom.
Tokuhisa Kumagai je pogubljen u tokijskom zatvoru, nakon što je osuen za ubistvo vatrenim oru~jem vlasnika kineskog restorana u maju 2004 tokom plja
ke.
izvor: Hands Off Cain |
| Lider nove političke partije u Austriji mašta o ponovnom uvođenju smrtne kazne
8. septembar 2013: Lider nove politi
ke partije u Austriji Tim Stronah, Frank Stronah, izazvao je veliku buru u javnosti svojim predlogom o ponovnom uvoenju smrtne kazne.
On je u intervjuu listu Forarlberger Nahrihten rekao da bi smatrao primerenom smrtnu kaznu za profesionalne ubice.
Za profesionalne ubice trebalo bi da postoji smrtna kazna, jer oni ugro~avaju pravnu bezbednost koja mora biti odr~ana, poru
io je on.
Nakon ove izjave austrijsko-kandaski milijarder je morao da se obrati medijima i pojasni da se ne radi o stavu stranke, ve njegovom li
nom mišljenju.
Smrtna kazna je u Austriji ukinuta 1950.
source: Bloomberg |
| Kina obustavlja uzimanje organa pogubljenih zatvorenika radi transplantacije
3. septembar 2013: Huang Jiefu, na
elnik odeljenja za transpantaciju organa pri Ministarstvu zdravlja, rekao je da e Kina napustiti svoju višedecenijsku praksu uzimanja organa pogubljenih zatvorenika u svrhu transplantacije, po
evši od novembra.
Mnogi Kinezi gledaju na ovu praksu kao na na
in za kriminalce da se iskupe. Meutim, zvani
nici su se nedavno izjasnili protiv uzimanja organa pogubljenih zatvorenika, uz obrazlo~enje da ta praksa "narušava ugled Kine".
Huang je rekao da e Odbor za presaivanje organa osigurati da "poreklo organa za presaivanje ispunjavaju opšte prihvaene eti
ke standarde u svetu".
Kina je pokrenula pilot volontereske programe u svrhu doniranja organa u 25 provincija i opština sa ciljem da se kreira nacionalna volonterska mre~a do kraja 2013. godine. Prema podacima koje je prezentovao Huang, do kraja 2012. oko 64% presaenih organa u Kini došlo je od pogubljenih zatvorenika, taj broj je opao ispod 54% u toku ove godine.
izvor: The Guardian |
| Poljska se odrekla smrtne kazne
29. avgust 2013: Varšava -- Poljska se kona
no kao jedna od poslednjih
lanica Saveta Evrope odrekla smrtne kazne.
Predsednik Poljske Bronjislav Komorovski potpisao Protokol 13 uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Poljska je prihvatila taj protokol koji ukida mogunost smrtne kazne u svim okolnostima, pa i u slu
aju rata još 3. maja 2002, ali je tek ovog leta završila ratifikaciju u oba doma parlamenta, koju je predsednik Komorovski svojim potpisom definitivno okon
ao.
Time Poljska isklju
uje izricanje i izvršenje smrtne kazne protiv bilo koje osobe pod njenom jurisdikcijom u bilo kakvim okolnostima, pa i u vreme rata ili kada je dr~ava neposredno ugro~ena izbijanjem rata.
Poslednja smrtna kazna u Poljskoj izvršena je 21. aprila 1989.
izvor: B92 |
| U bazi osuđenika imamo više od 7000 lica!
25. avgust 2013: Danas smo uneli 37 osuenika u našu Bazu podataka osoba osuenih na smrt u Srbiji 1804-2002 i Jugoslaviji 1918-1991, što ukupno
ini 7025 na smrt osuenih i 4957 pogubljenih. |
| Mesto izvršenja smrtne kazne nad Čaušeskuom postaće turistička destinacija
24. avgust 2013: Sumorna kasarna u kojoj su Rumuni pogubili komunisti
kog diktatora Nikolaja aušeskua i njegovu ~enu Elenu bie otvorena za javnost.
Bivša vojna jedinica u Targovištu, 100 kilometara severozapadno od Bukurešta, bie pretvorena u muzej i treba da do
eka svoje prve posetioce po
etkom septembra. Na ovom mestu, vreme kao da je stalo od egzekucije bra
nog para aušesku.
"Mnogi Rumuni i stranci izrazili su ~elju da vide zid uz koji je streljan aušesku i njegova ~ena Elena, 25. decembra 1989", rekao je direktorka muzeja Ovidiu Karstina.
Lucija Morariu koja je na
elu udru~enja lokalnih turisti
kih operatera smatra da nije dobra ideja pretvoriti aušeskua u turisti
ki brend jer zašto ohrabrivati one koji ga oplakuju dok u Rumuniji ima obilje drugih turisti
kih destinacija.
izvor: France24 |
| Ponovljeni datumi egzekucije predstavljaju psihološku torturu
21. avgust 2013: Prema nekim stru
njacima, proces kojim se lice više puta stavlja u situaciju neposrednog izvršenja smrtne kazne je oblik psihološkog zlostavljanja i treba ga zabraniti. Centar za ustavna prava je izjavio da "intenzivna napetost koju osuenik ponovo pre~ivljava dok je samo na nekoliko sati ili dana pred pogubljenje" predstavlja torturu.
Stjuart Grasian, psihijatar i bivši profesor Medicinskog fakulteta, Harvard, rekao je da je teror neposredne egzekucije još vei za lica kao što je Voren Hil. Hil je mentalno retardirana osoba i do sada je 4 puta bio samo na nekoliko sati pred izvršenje smrtne kazne. Jednom je pojeo svoj poslednji obrok i pozdravio se sa porodicom pre nego što mu je egzekucija stopirana 90 minuta pre zakazanog vremena. Pre izvesnog vremena, Hil je bio ve pod sedativima i privezan za nosila kada je egzekucija odlo~ena samo nekoliko minuta pre izvršenja smrtne kazne.
U 2013, ve je bilo 27 odlo~enih pogubljenja.
izvor: DPIC |
| Pakistan će izvršiti prve smrtne kazne nakon pet godina
14. avgust 2013: Pakistan e sledee nedelje pogubiti
etiri osobe, uklju
ujui i dva militanta,
ime e okon
ati petogodišnji moratorijum na izvršenje smrtnih kazni.
Ovaj potez su osudili pakistanski Talibani i smatraju ga objavom rata.
Pakistanska nova vlada, pokušavajui da prika~e svoju odlu
nost u borbi protiv kriminala ukinula je moratorijum u junu ove godine.
Visoki zvani
nik zatvora u ju~noj provinciji Sind rekao je da e
etiri osuena kriminalca, meu kojima su i dva militanta iz radikalne Suni grupe Lashkar-i-Jhangvi, biti obešena u Sukur zatvoru izmeu 20 i 22 avgusta.
izvor: RTE |
| Vijetnam: Nakon dve godine izvršena egzekucija ubrizgavanjem smrtonosne injekcije
|
8. avgust 2013: Vijetnam je izvršio prvu egzekuciju osuđenika ubrizgavanjem smrtonosne injekcije, okončavajući tako dvogodišnju pauzu u izvršenju smrtnih presuda izazvanu teškoćama u pribavljanju potrebnih hemikalija, javili su državni mediji.
Vlasti Vijetnama odlučile su 2011. da četu za streljanje zamene smrtonosnom injekcijom, navodno zbog trauma koje su imali izvršitelji. Međutim, problem je nastao jer nisu mogli da nabave smrtonosne hemikalije pošto je Evropska unija zabranila njihov izvoz.
Ove godine skupština je izmenila zakon i dozvolila proizvodnju smrtonosnih sredstava za egzekuciju, ali još nije poznato koja se supstanca koristila za ovo pogubljenje.
List Tan Nien objavio je da je nad Ngujen An Tuan, 27. godišnjim osuđenikom na smrt zbog ubistva jedne žene 2010. godine, izvršena smrtna kazna u zatvoru u Hanoju.
Trenutno u Vijetnamu 586 osuđenika čeka na izvršenje smrtne kazne, naveo je list.
Organizacija Amnesti Internešnal saopštila je da je tužna što čuje da je nastavljeno s izvršenjem smrtnih kazni u Vijetnamu.
"Žalimo što vlasti Vijetnama nisu iskoristile priliku da razmotre ukidanje smrtne kazne u skladu s debatom u drugim zemljama Jugoistočne Azije" rekla je Kiara Sandžordžo učesnik kampanje za ukidanje smrtne kazne.
Smrtna kazna u Vijetnamu predvidjena je za 21 krivično delo, među kojima i šverc droge, pronevere, izdaju i subverziju protiv države.
izvor: The Washington Post |
| Bahrein pooštrava kazne za terorizam, moguća smrtna kazna
6. avgust 2013: Bahreinski kralj Hamad proglasio je zakon kojim se propisuju
vrše kazne za teroristi
ko delovanje u zemlji koju potresa šiitski ustanak od 2011, izjavila je zvani
na novinska agencija BNA.
Prema novom zakonu, osumnji
eni koji bude proglašen krivim za bombaški napad bie osuen na do~ivotni zatvor ili na smrtnu kaznu ako je u napadu bilo ~rtava. Minimalna kazna zatvora za pokušaj bombaškog napada je 10 godina.
izvor: Middle East Online |
| Teksasu (SAD) nestaje hemikalija za pogubljenje osuđenih na smrt
2. avgust 2013: Teksas, ameri
ka savezna dr~ava koja najrevnosnije izvršava smrtne kazne, uskoro e ostati bez hemikalije uz pomo koje obavlja pogubljenja.
Teksaški Zavod za krivi
nopravne sankcije je saopštio danas da e zalihe pentobarbitala, koji se ubrizgava inekcijom, trajati samo do septembra.
Portparol Zavoda, D~ejson Klark tvrdi kako zvani
nici prou
avaju sve opcije, ali još nisu pronašli alternativu za pentobarbital.
Samo ove godine, u Teksasu je pogubljeno 11 osuenika na smrt.
Poslednji je pogubljen u sredu, dva su zakazana za septembar, a najmanje pet bi pred d~elata sa inekcijom trebalo da izau do kraja godine.
Druge ameri
ke savezne dr~ave u kojima smrtna kazna postoji imaju sli
ne probleme ve neko vreme, jer su proizvoa
i lekova spre
ili upotrebu svojih supstanci u svrhu pogubljenja.
Teksas je pogubio 503 ljudi od 1976. godine.
izvor: Fox News |
| Uprkos izuzecima, opada broj smrtnih kazni u svetu
26. jul 2013: Broj izvršenih smrtnih kazni u svetu nastavio je da opada 2012. stoji u izveštaju italijanske nevladine organizacije (Hands Off Cain).
2011. broj izvršenih smrtnih kazni bio je 5.004, dok je 2012. taj broj bio 3.967. Broj dr~ava koje su ukinule smrtnu kaznu poveao se sa 155 na 158 tokom istog perioda.
"Zna
ajan pad smrtnih kazni zabele~en je zahvaljujui Kini gde je broj opao sa 4.000 na 3.000 za godinu dana" rekla je Ministarka spoljnih poslova Italije, Ema Bonino na pres konferenciji povodom prezentacije izveštaja.
U Kini, broj smrtnih kazni opada za 10% svake godine od 2007, kada je donet novi zakon kojim se zahteva da o smrtnoj kazni odlu
uje Vrhovni sud.
Uprkos zna
ajnom padu, Kina ostaje prva po broju izvršenih smrtnih kazni, a slede je Iran (580 pogubljenja u 2012) i Irak, gde se broj izvršenih smrtnih kazni gotovo udvostru
io tokom prošle godine 129.
Iako u 33 od 40 dr~ava koje još uvek imaju smrtnu kaznu vladaju despoti, neke "liberalne demokratije" vratile su se smrtnoj kazni u 2012, stoji u izveštaju.
U 2011. od "liberalno demokratskih" dr~ava, samo su SAD i Tajvan izvršile smrtne kazne, dok su u 2012. Japan, Bocvana i Indija ponovo po
ele da izvršavaju smrtnu kaznu nakon mnogo godina abolicije u praksi.
Ove godine im se pridru~ila Indonezija, izvršivši prvu smrtnu kaznu nakon 5 godina.
Bonino je rekla da je razo
arana jer "ne mo~e se rei da je Evropa kontinet bez smrtne kazne zbog Belorusije, gde su izvršene tri smrtne kazne u 2012."
izvor: Ahram Online |
| Saudijska Arabija: značajno povećanje broja egzekucija
17. jul 2013: Prema Visokoj komesarki za ljudska prava, Navi Pilaj, broj pogubljenih ljudi u Saudijskoj Arabji 2013. godine pokazuje zna
ajan porast u poreenju sa prethodim godinama.
Dok je 27 ljudi pogubljeno 2010. godine, taj broj se gotovo utrostru
io 2012., sa 79 pogubljenja. U julu 2013. broj izvršenih smrtnih kazni je 57, što jasno pokazuje negativan trend. Stru
njaci meutim sumnjaju da je ova cifra zapravo mnogo vea u Saudijskoj Arabiji.
Mnoga od ovih pogubljenja izvršena su nad ljudima koji nisu po
inili "ozbiljne" zlo
ine po meunarodnim normama.
izvor: Death Penalty News |
| Misuriju (SAD) preti povratak gasne komore u svrhu izvršenja smrtnih kazni
12. jul 2013: Dr~avi Misuri preti mogunost ponovnog korišenja gasne komore u svrhu pogubljenja, kao alternativa sve manjim zalihama smrtnosnih injekcija.
Dr~avni tu~ilac, Kris Koster, upozorio je da ako Misuriju ne bude dozvoljeno od strane Vrhovnog suda da ubrza sa odreivanjem datuma pogubljenja nad zatvorenicima koji
ekaju na izvršenje smrtne kazne, isteie njihove zalihe smrtonosnih supstanci. U tom slu
aju, dr~ava bi mogla da se okrene preostaloj opciji, a to je gasna komora.
"Prema zakonu Misurija, samo dva na
ina pogubljenja su dozvoljena, putem smrtonosne injekcije ili putem gasne komore", rekao je Koster.
U Misuriju se na izvršenje smrtne kazne gasnom komorom, sa dotadašnjeg vešanja, prešlo 1937., a poslednja takva egzekucija izvršena je 1965.
izvor: The Guardian |
| Pakistan: istekao moratorijum na pogubljenja
4. jul 2013: Pakistanska nova vlada okon
ala je moratorijum na izvršenje smrtnih kazni, rekao je zvani
nik.
Za vreme prethodne vlade na
elu sa Pakistanskom narodnom partijom, niko sem jednog vojnika osuenog od strane Vojnog suda nije pogubljen od 2008.
Pakistanska narodna partija je pretrpela te~ak poraz u istorijskim izborima odr~anim 11. maja kada vlast preuzima partija desnog centra Pakistanska muslimanska liga na
elu sa premijerom Navaz Šarifom.
Predsedni
ka naredba iz 2008. kojom se uvodi moratorijum na izvršenja, istekla je 30. juna.
Potparol Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da oko 450 osuenika
eka na izvršenje smrtne kazne i da e njihovi predmeti biti ispitani. Vlada e pokazati naklonost prema osuenicima koji spadaju u "posebnu" kategoriju kao što su ~ene i starije osobe, rekao je on.
izvor: Hands Off Cain |
| Rusija: raste broj pristalica smrtne kazne
2. jul 2013: Ukupno 38% Rusa podr~ava vraanje smrtne kazne, u odnosu na 33% 2012. godine, prema anketi sprovedenoj od strane Levada centra od 6-10 juna 2013. godine meu 1.601 ispitanika iz 45 ruskih regiona.
16% naspram 28% 2012. godine, reklo je da je neophodno da se proširi primena smrtne kazne.
23% ispitanika podr~alo je zadr~avanje postojeeg moratorijuma na smrtnu kaznu, dok je 2012. godine taj stav zastupalo samo 14%.
Ukupno 13% Rusa reklo je da smrtna kazna treba u potpunosti da se ukine, dok je 2012. isti stav delilo 10% ispitanika.
11% ispitanika nije uspelo da da odgvor.
izvor: Hands Off Cain |
| Ban poziva države da ukinu smrtnu kaznu i povećaju transparentnost postupka
29 jun 2013: Generalni sekretar UN Ban Ki Mun pozvao je dr~ave
lanice Ujedinjenih nacija da se kreu ka ukidanju smrtne kazne, i pozvao je dr~ave koje još uvek primenjuju smrtnu kaznu da poveaju transparentnost i dozvole ozbiljnu debatu o smrtnoj kazni.
"Uzimanje ~ivota je suviše apsolutna kazna, nepovratna,
ak i kad je potkrepljena pravnim postupkom", rekao je gospodin Ban otvarajui skup na visokom nivou i panel diskusiju u sedištu UN u Njujorku na temu "Udaljavanje od smrtne kazne - pogrešne osude"
Skup na visokom nivou moderirao je Ivan Šimonovi, asistent Generalnog sekretara za pitanja ljudskih prava. Ovo je druga u nizu panel diskusija u UN o tome kako se udaljiti od smrtne kazne.
Od 2007. godine, Generalna skupština usvojila je
etiri rezolucije koje pozivaju dr~ave da uspostave moratorijum na primenu smrtne kazne, a u cilju njenog ukidanja. Danas, oko 150 od 193 dr~ave
lanica UN ukinule su smrtnu kaznu ili je više ne izvršavaju.
izvor: UN News Centre |
| U Teksasu (SAD) izvršena 500. smrtna kazna od 1976.
27. jun 2013: Kimberli Mekarti koja je pogubljena u sredu uve
e, postala je 500. zatvorenik pogubljen u Teksasu od kada je smrtna kazna ponovo po
ela da se izvršava 1976. godine.
Mekartijeva je proglašena mrtvom u 6.37
asova popodne po lokalnom vremenu u dr~avnom zatvoru u Hantsvilu, Teksas.
Pedesetdvogodišnja bivša radna terapeutkinja osuena je zbog ubistva sedamdesetjednogodišnje komšinice Doroti But, penzionisane univerzitetske profesorke, 1997. godine.
izvor: CNN |
| Beloruska pravoslavna crkva poziva na ukidanje smrtne kazne
|
26. jun 2013: U Beloruskoj pravoslavnoj crkvi smatraju da se smrtna kazna mora ukinuti, ali da se ovo pitanje ne sme politizovati.
"Beloruska pravoslavna crkva je na problem smrtne kazne ukazivala još devedesetih godina. Uoči referenduma 1996, koji se, između ostalog, bavio i pitanjem smrtne kazne, mi smo pozvali beloruski narod da odbaci ovakvu meru kažnjavanja", kaže se u saopštenju Mitropolita minskog i sluckog, patrijaršijskog Egzarha sve Belorusije Filareta, upućenog učesnicima okruglog stola "Religija i smrtna kazna", održanog u Minsku.
"Mi hrišćani ne možemo opravdati smrtnu kaznu, zato što je to greh ubistva. Život svakog čoveka pripada njegovom tvorcu, Bogu. Nismo mi, grešni ljudi, darovali život čoveku. Ne možemo mu ga mi ni uzeti. Gospod Isus Hrist je za svakoga od nas dao svoj život, pretrpeo stradanja, poniženja, zlostavljanja i smrt na krstu. Predajući svoje građane na smrtnu kaznu, države ponovo razapinju Hrista", rekao je Mitropolit Filaret.
"To je bio naš stav na referendumu, i on se nije promenio", istakao je on.
Pozivajući se na "osnove socijalne koncepcije Ruske pravoslavne crkve", Mitropolit je primetio da su "danas mnoge države ukinule smrtnu kaznu, ili je u praksi ne primenjuju". Sećajući se da je milosrđe prema palom čoveku uvek bolje od osvete, Crkva pozdravlja ovakve korake", dodao je on.
Mitropoli Filaret je takođe rekao da su i Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril, kao i njegov prethodnik, Patrijarh Aleksej II, govorili u prilog ukidanja smrtne kazne.
izvor: Interfax
|
| U Nigeriji obešena četvorica, prva pogubljenja od 2006.
25. jun 2013: U Nigeriji su obešena najmanje
etiri osuenika. Ovo su prva pogubljenja u Nigeriji od 2006. godine.
LEPAD, organizacija za zaštitu ljudskih prava, dala je saopštenje Asošijeted Presu da su zatvorenici u Benin Siti zatvoru bili traumatizovani vriscima i zvucima udaraca.
U telefonskom intervjuu, advokat LEPAD organizacije, ino Obiagvu, rekao je da je i peti osuenik trebalo biti obešen, ali je izvršenje odlo~eno jer je d~elat imao tehni
kih problema sa vešalima.
Zamenik Amnesti Internešenela za Afriku, Lusi Frimen, rekla je da egzekucije predstavljaju "istinski crne dane za ljudska prava" u najmnogoljudnijoj dr~avi u Africi.
izvor: Global Post |
| Vijetnam: 117 osuđenika na smrt biće pogubljeno smrtonosnim injekcijama proizvedenim u Vijetnamu
21. jun 2013: ak 117 zatvorenika osuenih na smrt bie pogubljeno smrtonosnom injekcijom napravljenom u Vijetnamu po
evši od 27. juna kada novi propis stupi na snagu.
Evropska unija je zabranila izvoz supstanci koje se koriste za smrtonosne injekcije jer smatra da se smrtnom kaznom krše ljudska prava. Ova zabrana je onemoguila Vijetnam da izvršava pogubljenja od novembra 2011. godine. Neposredno pre zabrane izvoza, Vijetnam je prešao na pogubljenja smrtonosnom injekcijom, a do tada je strelja
ki vod izvršavao smrtne kazne. Smrtonosna injekcija se uobi
ajeno smatra humanijim na
inom izvršenja smrne kazne.
Prošlog meseca, vlada je donela uredbu kojom se omoguava domaa proizvodnja supstanci koje se koriste za smrtonosni koktel. Sada kada se ove supstance proizvode u Vijetnamu, pogubljenja e se nastaviti
im uredba stupi na snagu.
izvor: Hands Off Cain |
| Nigerija želi smrtnu kaznu
19. jun 2013: Nigerijski predsednik Gudlak D~onatan ~eli da se smrtna kazna izvršava, rekao je u utorak Kvangu Liveve šef Biroa Zapadne Afrike.
Smrtna kazna je i dalje na snazi u 17 afri
kih zemalja. Aktivisti za ljudska prava osuuju smrtnu kaznu jer narušava pravo na ~ivot.
Nema dokaza da je smrtna kazna efikasna u prevenciji zlo
ina i
esto su nevini ljudi nepravedno osueni.
Pet afri
kih dr~ava je prošle godine sprovelo pogubljenja.
izvor: eNCA |
| U Belorusiji izrečena treća smrtna kazna ove godine
14. jun 2013: Beloruski sud izrekao je treu smrtnu kaznu ove godine, prenela je Belapan novinska agencija.
Belorusija je jedina evropska zemlja koja još uvek koristi smrtnu kaznu i zbog toga je više puta bila oštro kritikovana od strane meunarodnih organizacija. 2012. godine pogubljen je napada
i njegov sau
esnik na minski metro u aprilu 2012. godine.
Ovog puta, regionalni sud u Gomelju osudio je dvadesetpetogodišnjeg meštanina zbog ubistva studentkinje. On je osuen za ubistvo po
injeno na izuzetno surov na
in. Njegov advokat je izjavio da nema direktnih dokaza o individualnoj krivici, osim
injenice da se predao i dao iskaz.
Pre nekoliko dana, regionalni sud u Grodnu osudio je je dvadesettrogodišnjeg muškarca na smrt zbog ubistva dvoje ljudi.
U aprilu,
ovek je osuen na smrtnu kaznu zbog ubistva zatvorsko cimera dok je bio na izdr~avanju kazne zatvora zbog prethodnih zlo
ina.
izvor: RAPSI |
| Podrška smrtnoj kazni u SAD stabilna dok se Teksas bliži 500. pogubljenju
|
11. jun 2013: Teksas je na korak do neprijatnog jubileja, petstotog pogubljenja od kada je 1976. smrtna kazna ponovo po
ela da se izvršava. U sredu, 12. juna, u Teksasu e biti pogubljena 499. osoba, a 500. pogubljenje je zakazano za 26. jun. Teksas koristi smrtnu kaznu više od bilo koje druge dr~ave u SAD. Druga dr~ava po broju pogubljenja u SAD je Virginija, u kojoj je pogubljeno 110 ljudi, a samo pet od 2010. U Teksasu je pogubljeno više ljudi nego u narednih šest dr~ava(Virginija, Oklahoma, Florida, Misuri, Alabama i D~ord~ija) zajedno.
Veina pogubljenih Teksašana je afro-ameri
kog porekla.
63% ispitanika podr~ava smrtnu kaznu kao kaznu za ubistvo, dok je podrška 2011. bila 61%, a 2010. 64%, prema anketama koje je sproveo Galup.
Izuzetak su odrasli koji svoje politi
ke stavove opisuju kao liberlane. Nešto ispod polovine ispitanih "liberala" 47%, podr~ava smrtnu kaznu, dok se 50% protivi. Ipak, veina konzervativaca i umerenih podr~ava smrtnu kaznu, kao i veina svih partijskih grupa, uklju
ujui i 51% demokrata. Pored toga, ljudi koji nisu bele puti su tesno podeljeni po ovom pitanju, 49% podr~ava smrtnu kaznu dok je 45% protiv. To je u suprotnosti sa belcima meu kojima je 68% za smrtnu kaznu.
izvor: Death Penalty News |
| Zakonodavci Severne Karoline (SAD) glasali za ukidanje Zakona o sprečavanju rasizma
|
8. jun 2013: Petog juna, zakonodavci Severne Karoline glasali su za ukidanje Zakona o sprečavanju rasizma. Po ovom zakonu, osuđenici na smrtnu kaznu imali su pravo da ospore smrtnu kaznu koja im je izrečena na osnovu tvrdnji da je osnovana na rasnim predrasudama. Ovaj zakon je bio jedinstven po tome što je dozvoljavao zatvorenicima da koriste statističke podatke da bi dokazali da je to što su određene rase odigralo presudnu ulogu u njihovom suđenju. Od kad je zakon stupio na snagu 2009. godine, većina zatvorenika osuđenih na smrtnu kaznu u Severnoj Karolini uložilo je žalbu na presudu pozivajući se na ovaj zakon. 2012. godine, Markus Robinson bio je prvi optuženi čija presuda je preinačena sa smrtne kazne na doživotni zatvor bez prava na pomilovanje na osnovu ovog zakona. Poslanik Daren Džekson izrazio je razočaranje zbog ukidanja zakona. "Glasali smo za ovaj zakon jer smo želeli da se smrtna kazna izriče ravnomerno, bez obzira na rasnu pripadnost. Bilo da je izvršilac, žrtva ili porotnik, rasa ne treba da igra ulogu u procesu" rekao je Džekson.
izvor: DPIC |
| Anketa: Većina Čeha za smrtnu kaznu
3. jun 2013: Prema anketi koju je sproveo institut CVVM po
etkom maja, preko 3/5 eha je mišljenja da smrtna kazna treba da postoji u eškoj.
Oko 26% eha je odlu
no da smrtna kazna treba da postoji u eškoj, dok je 36% više za nego protiv smrtne kazne.
Apsolutno se protivi 11% ispitanika, dok je 21% više protiv nego za.
Presotalih 6% je neodlu
nih.
Gledište da smrtna kazna treba da se vrati dostiglo je svoj vrhunac 1992-1994. kada je 3/4 eha bilo za smrtnu kaznu.
Minimalna podrška smrtnoj kazni zabele~ena je 2002. kada je za smrtnu kaznu bilo 56% ispitanika.
izvor: Prague Daily Monitor |
| Umetnik planira da prekrije telo pogubljenog zatvorenika zlatnom bojom
2. jun 2013: Danski umetnik je izjavio da planira da pretvori telo osuenog ubice, koji trenutno
eka na izvršenje smrtne presude u Teksasu, u umetni
ko delo. Martin Martensen-Larsen namerava da prekrije leš Trejvisa Runelsa, zatvorenika u zatvoru Alan B. Polunski u Livingstonu, zlatnom bojom i postavi njegovo telo na stolicu. Runels,
ije izvršenje smrtne kazne nije još uvek zakazano, slo~io se da donira svoje telo za umetni
ko delo koje e biti po modelu spomenika Abrahama Linkolna u Linkolnovom memorijalnom centru u Vašingtonu.
"}elim da suo
im ljude sa smrtnom kaznom i demistifikujem je jer za mnoge je smrtna kazna nešto apstraktno", rekao je Martensen-Larsen. "Ja ne veli
am zatvorenika, to radi ameri
ko društvo, ili u ovom slu
aju Teksas, koji ga stavlja na pijadestal putem medijske pa~nje, milioni dolara potrošenih na ~albe i kroz samo pogubljenje koje obeava spasenje."
izvor: The Art Newspaper |
| Iran je promenio zakon o kamenovanju zbog preljube
1. jun 2013: Iran je promenio zakon kojim se preljubnici osuuju na smrtnu kaznu kamenovanjem tako što je dozvolio sudijama da izreknu i druga
iji oblik izvršenja najstro~e kazne.
Kontroverzna praksa koja podrazumeva da se kamenuje delimi
no ukopani osuenik izazvala je osudu organizacija za ljudska prava, meunarodnih tela i zapadnih zemalja koje pozivaju Iran da napusti ovaj vid ka~njavanja.
Prema novom iranskom krivi
nom zakoniku, objavljenog ranije ove nedelje, navodi se da "ukoliko ne postoji mogunost sprovoenja kamenovanja" sudija mo~e odrediti drugi oblik izvršenja smrtne kazne uz odobrenje predsednika suda.
Mogue je da je najmanje 150 ljudi kamenovano u Iranu od 1980. godine i 12 osuenika trenutno se suo
ava sa moguom kaznom kamenovanja u iranskim zatvorima, saopštio je Meunarodni komitet protiv kamenovanja.
izvor: Herald Sun |
| Papua Nova Gvineja ukida zakon o veštičarenju i proširuje primenu smrtne kazne
30 maj 2013: Papua Nova Gvineja je ukinula kontroverzni zakon o vešti
arenju, ali je proširila primenu smrtne kazne.
Smrtna kazna e biti primenjena na više krivi
nih dela: teška i grupna silovanja, upotreba oru~ja, silovanje deteta i oru~anu plja
ku. Takoe su odobrene i nove metode izvršenja smrtnih kazni.
Amnesti internešenel je osudio ovaj potez pooštravanja kazni.
"Papua Nova Gvineja je preduzela jedan korak napred u zaštiti ~ena od nasilja time što je ukinula zakon o vešti
arenju, ali nekoliko d~inovskih koraka nazad pribli~avajui se izvršavanju smrtnih kazni" navodi se u saopštenju zamenice direktora Amnesti internešenela za Aziju i Pacifik Izabebele Aradon.
izvor: BBC |
| UK: 63% ispitanika je za vraćanje smrtne kazne za terorizam
26. maj 2013: Skoro dve treine ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu veruje da su im potrebni stro~iji zakoni protiv terorizma i podr~ali bi smrtnu kaznu za teroriste, pokazuje anketa sprovedena nakon ubistva vojnika Li Rigbija.
Istra~ivanje je pokazalo da 64% ispitanika veruje da treba da postoje oštriji zakoni upereni protiv podsticanja na terorizam, a 63% bi podr~alo smrtnu kaznu za osuene teroriste.
izvor: Belfast Telegraph
|
| UN zabrinute zbog mogućnosti reaktivacije smrtne kazne u Papua Novoj Gvineji
21. maj 2013: Kancelarija Visokog komesara UN za ljudska prava izrazila je zabrinutost zbog plana vlade Papue Nove Gvineje da reaktivira smrtnu kaznu.
U saopštenju stoji da bi vraanje smrtne kazne, koja ja "uspavana" u Papua Novoj Gvineji od 1954. godine, bio veliki korak unazad.
2007. godine, Generalna skupština UN pozvala je dr~ave da uspostave moratorijum na primenu smrtne kazne u cilju njenog ukidanja.
Oko 150 od ukupno 193 dr~ava
lanica UN ukinule su smrtnu kaznu ili je više ne izvršavaju.
izvor: RNZI |
| Britanski proizvođač lekova zaustavlja snabdevnje Arkanzasa supstancama za pogubljenje
17. maj 2013: Britanski proizvoa
"Hikma Farmacija" nedavno je objavio nova pravila za ograni
eno snabdevanje svojih proizvoda koji se koriste za nenamenske svrhe, kao što je izvršenje smrtnih kazni u SAD. Po
etkom ove godine, Reprieve, organizacija koja se bavi pravnim zastupanjem sa sedištem u Londonu, utvrdila je da je "Hikma" prodala 100 grama fenobarbitona Zavodu za izvršenje krivi
nih sankcija Arkanzasa. Arkanzas je odlu
io da koristi novu, netestiranu, supstancu za smrtonosnu injekciju kada nisu bili u mogunosti da obezbede zalihe supstance koju obi
no koriste. Potparol "Hikma Farmacije" rekao je da je narud~bina bila deo redovnog zahteva za nabavku supstanci za zatvorsku bolnicu i da se nije podigla uzbuna iz razloga što se ta supstanca nikada nije koristila za pogubljenja. Nakon ovoga, "Hikma" je zatvorila ra
un u Arkanzasu.
izvor: DPIC |
| Vijetnam promenio zakon da bi pogubio zatvorenike
15. maj 2013: Vijetnam je doneo novi zakon koji dozvoljava da hemikalije domae proizvodnje mogu da budu korišene za pogubljenje zatvorenika.
Evropska unija je obustavila izvoz hemikalija koje se koriste u smrtonosnim injekcijama jer smatra da smrtna kazna predstavlja narušavanje ljudskih prava.
Zbog te zabrane, Vijetnam ne mo~e da izvrši smrtne presude nad zatvorenicima od novembra 2011, kada je ta zemlja odlu
ila da se preorijentiše sa pogubljenja streljanjem, na smrtonosne injekcije.
Stari vijetnamski zakon koji reguliše pogubljenja nala~e da se tri hemikalije odreenih naziva, koje se proizvode u EU, moraju koristiti u smrtonosnim injekcjama.
Novi zakon, koji je donet ove sedmice, ne pominje, meutim, nazive tih hemikalnija, što zna
i da se one mogu proizvoditi u zemlji. Novi zakon e stupiti na snagu 27. juna.
Veruje se da u Vijetnamu na izvršenje smrtne kazne trenutno
eka više od 530 zatvorenika.
izvor: 24 sata |
| Udruženje SPSK potpisalo je Platforma o saradnji organizacija civilnog društva u prevenciji torture
10. maj 2013: Nevladino udru~enje graana Srbija protiv smrtne kazne i svih ne
ove
nih i poni~avajuih kazni (skraeno ime: Srbija protiv smrtne kazne - SPSK), potpisalo je danas Platformu o ulozi i saradnji organizacija civilnog društva u obavljanju poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma za prevenciju torture (NPM). Platforma je nastala u okviru projekta Zajedno protiv torture koji sprovodi Meunarodna mre~a pomoi IAN, a finansira Evropska unija putem Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava EIDHR. Cilj Platforme je definisanje uloge organizacija civilnog društva u zalaganju za ljudska prava lica lišenih slobode i efikasniju zaštitu od torture i drugih surovih, neljudskih ili poni~avajuih kazni i postupaka. Platformu je podr~alo 19 organizacija. |
| Ketrin Ešton poziva Belorusiju da ukine smrtnu kaznu
8. maj 2013: Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton danas je izdala saopštenje kojim osuuje smrtnu kaznu izre
enu zatvoreniku Mihailovu u Belorusiji nakon što je ubio zatvorskog cimera.
Prema datoj izjavi: "Visoka predstavnica je svesna ozbiljnosti zlo
ina za koje je ovo lice osueno. Meutim, ona ne veruje da smrtna kazna ikada mo~e biti opravdana. Evropska unija se protivi smrtnoj kazni u svim okolnostima. Smrtna kazna se smatra okrutnom i nehumanom kaznom koja ne uspeva u nameri da zastraši i predstavlja neprihvatljivo poricanje ljudskog dostojanstva i integriteta".
Kona
no, Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton pozvala je Belorusiju da se pridru~i globalnom moratorijumu na smrtnu kaznu.
izvor: New Europe |
| Ukinuta smrtna kazna u Merilendu
3. maj 2013: Merilend je prva ju~na ameri
ka dr~ava koja je ukinula smrtnu kaznu u poslednjih skoro pola veka.
Guverner te savezne ameri
ke dr~ave, demokrata Martin O Malej, potpisao je ju
e odluku, prenela je agencija AP.
Merilend je 18. dr~ava koja je ukinula smrtnu kaznu i šesta dr~ava koja je to u
inila posle mnogo godina.
Poslednja egzekucija u toj dr~avi izvršena je 2005. godine.
izvor: 24sata |
| U Belorusiji je izrečena prva smrtna kazna ove godine
30. april 2013: Beloruski sud je izrekao prvu smrtnu kaznu ove godine, navodi se u saopštenju tu~ilaštva grada Mogiljova.
Belorusija je jedina evropska zemlja koja još uvek koristi smrtnu kaznu i zbog toga je konstantno pod oštrim kritikama meunarodnih organizacija.
Dva
oveka su osuena za ubistvo zatvorskog cimera dok su izdr~avali kaznu zatvora zbog prethodnih zlo
ina. Jednom od njih je za krivi
na dela izvršena u sticaju izre
ena smrtna kazna, dok je drugi osuen na 16 godina zatvora.
izvor: Hands Off Cain |
| SMRTONOSNA INJEKCIJA: Arkanzas planira da koristi neispitanu supstancu za pogubljenja
26. april 2013: Odeljenje za izvršenje krivi
nih sankcija u Arkanzasu nedavno je objavilo da e koristiti novu supstancu, fenobarbitol, za smrtonosne injekcije. Fenobarbitol se koristi za le
enje konvulzija ali se nikada nije koristio u svrhu pogubljenja u SAD. Pojedini stru
njaci su zabrinuti da korišenjem leka koji nije testiran u ovu svrhu mo~e da dovede do nehumanog postupanja. David Lubarski, predsedavajui anesteziološkog odseka medicinskkog fakulteta Univerziteta u Majamiju, rekao je: "Ljudi ne bi trebalo da koriste zatvorenike kao eksperiment. To je u osnovi ono o
emu se ovde radi. To je prakti
no eksperimentisanje." Do pre nekoliko godina, sve dr~ave koje su koristile smrtonosnu injekciju, koristile su supstancu natrijum tiopental kao prvu od tri supstance u njihovom protokolu. Dr~ave su bile primorane da tra~e alternativnu supstancu natrijum tiopentalu kao odgovor na primedbe da se isti koristi u svrhu pogubljenja.
izvor: DPIC |
| Toma Fila: Smrtna kazna nije rešenje
21. april 2013: Posle nedavnog masovnog zlo
ina u Srbiji, u kome je ubijeno 13 osoba, advokat Toma Fila ka~e: "Smrtna kazna ne uti
e na zlo
ine. Taj koji ubije ne razmišlja o tome šta e da bude posle. On tek posle mo~e da razmišlja kako e da pobegne ili da sakrije zlo
in. Smrtna kazna o
igledno nije dala rešenje".
izvor: Nedeljnik
|
| UN zatražile od Iraka da prestane sa smrtnom kaznom
20. april 2013: Ujedinjene Nacije u
etvrtak su pozvale Irak da prekine praktikovati smrtnu kaznu nakon što su vlasti pogubile 21
oveka koji su istog dana osueni za terorizam.
Visoka stopa pogubljenja
ini Irak naj
ešim izvršiocem smrtne kazne nakon Kine i Irana i dovela je do kritika grupa za ljudska prava. Do sada su 32 osobe pogubljene u Iraku ovog meseca.
Pogubljenja su osetljivo pitanje za vladu ira
kog šiitskog premijera Nuria al-Malikija,
ija se vlada suo
ava s mitinzima hiljada sunita protiv, kako je nazivaju, marginalizacije njihove sekte, prenosi Rojters.
"}alim što opetovani pozivi Ujedinjenih nacija da se prekine korišenje smrtne kazne nisu saslušani" izjavio je predstavnik UN-a Martin Kobler i ponovo zatra~io od ira
ke vlade da odmah prekine sve smrtne kazne i da se moratorijum primeni bez odgodbe.
Ministarstvo pravde saopštilo je da je 21 osoba pogubljena u utorak zbog zlo
ina povezanih sa El-Kaidom, uklju
ujui i pet optu~enih da su pokušali napasti Malikijev konvoj.
izvor: PanARMENIAN.Net |
| U Iraku pogubljena 21 osoba zbog terorizma
17. april 2013: U Iraku je ju
e pogubljena 21 osoba osuena za teroristi
ke aktivnosti, izjavio je predstavnik ministarstva pravde zahtevajui anonimnost.
- U skladu sa zakonom o borbi protiv terorizma danas je pogubljena 21 osoba - rekao je taj izvor.
Od po
etka godine u Iraku je izvršeno 50 smrtnih kazni, uprkos protestu meunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava. Prošle godine pogubljeno je 129 osoba.
U Iraku se najstro~ija kazna izvršava vešanjem.
U martu je ministar pravde Hasan al-Šamari rekao da e Irak pribegavati najstro~ijoj kazni, bez ozbira na pozive Ujedinjenih nacija, Evropske unije i meunarodnih aktivista da se uvede moratorijum na izvršavanje smrtne kazne.
izvor: Blic |
| Sedam ljudi obešeno u Iranu
16. april 2013: Iranske vlasti izvršile su danas sedam smrtnih kazni vešanjem na jugu te zemlje, preneli su danas lokalni mediji.
etvoro ljudi obešeno je na javnom mestu, dok je ostalo troje obešeno u zatvoru u gradu Širazu. Oni su bili osueni za oru~anu krau, ubistva i silovanja.
Ubistva, silovanja, oru~ane plja
ke, otmice i prodaja droge krivi
na su dela za koja je u Iranu predviena smrtna kazna.
Meunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava kritikovale su Iran zbog sve veeg broja smrtnih presuda, od kojih se mnoge izvršavaju u javnosti.
izvor: Danas |
| Saudijska Arabija: Pogubljen osuđenik za ubistvo
14. april 2013: U Saudijskoj Arabiji danas je odrubljivanjem glave pogubljen
ovek osuen za ubistvo, saopštilo je saudijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Osuenik je proglašen krivim da je iz mašinske puške ubio
oveka posle svae, navela je saudijska novinska agencija SPA.
Prema evidenciji agencije AFP, time se broj egzekucija izvršenih u Saudijskoj Arabiji od po
etka godine popeo na 34.
izvor: Politika |
| Amnesti: Sve manje smrtnih kazni
|
10. april 2013: London -- Sve je manje slu
ajeva izvršenja smrtne kazne u svetu, iako je mali broj zemalja 2012. uveo pogubljenja nakon višegodišnje pauze, navodi Amnesti internešenel.
U godišnjem izveštaju organizacije za zaštitu ljudskih prava o sprovoenju smrtne kazne se navodi da su prošle godine tu praksu ponovo po
ele da sprovode Indija, Japan, Pakistan i Gambija, koje tokom prethodnih nekoliko godina nisu vršile pogubljenja.
Amnesti isti
e da, iako je lane u Iraku broj pogubljenja gotovo udvostru
en na 129 sa 68 iz 2011. godine, a Indija je izvršila smrtnu kaznu po prvi put od 2004. godine, ta praksa se sprovodi tek u manjem broju zemalja, dok je napredak prema njenom ukidanju ostvaren u svim delovima sveta.
Prema podacima Amnesti internešenela, tokom 2012. godine su pogubljenja izvršena u 21 zemlji sveta, što je jednak broj u odnosu na 2011. godinu, ali predstavlja zna
ajan pad u odnosu na brojku iz 2003. godine od 28 dr~ava.
Prošle godine je u svetu smrtna kazna izvršena nad najmanje 682 zatvorenika ili dva više u odnosu na 2011. godinu. Amnesti, meutim, dodaje da ti podaci ne obuhvataju pogubljenja u Kini, za koje smatraju da ih je bilo na hiljade.
izvor: B92 |
| UJEDINJENE NACIJE: UN kritikuje nekoliko zemalja, uključujući Japan, zbog upotrebe smrtne kazne
7. april 2013: Kancelarija Visokog komesarijata UN za ljudska prava (OHCHR) kritikovala je Kuvajt, Japan i druge zemlje u Aziji zato što su, posle nekoliko godina neizvršavanja smrtnih kazni, nastavile s pogubljenjima.
"Duboko smo zabrinuti zbog odreenog broja zemalja na Bliskom istoku i Aziji koje su ponovo po
ele da izvršavaju smrtne kazne nakon nekoliko godina moratorijuma" rekao je potparol OHCHR-a Rupert Kolvil novinarima u }enevi.
On je kritikovao Kuvajt, Indiju, Indoneziju i Japan zbog nastavka pogubljenja što je u potpunoj suprotnosti sa "velikim globalnim trendom ukidanja smrtne kazne"
Kuvajt je u ponedeljak izvršio prva pogubljenja nakon šest godina. U Aziji, Indija je krajem prošle godine ponovo po
ela sa pogubljenjima nakon osmogodišnjeg moratorijuma, kao i Japan, posle dvogodišnjeg moratorijuma. Prošlog meseca, Indonezija je izvršila prvu smrtnu kaznu nakon
etiri godine.
Što se ti
e zemalja koje nikada nisu uvele moratorijum na izvršenja kao što su Saudijska Arabia, Jemen, Iran, Kina i Severna Koreja, Kolvil je izrazio posebnu zabrinutost zbog poveanog broja pogubljenja u Iraku.
izvor: Japan Today
|
| Kuvajt: Smrtna kazna vešanjem za trojicu ubica
|
3. april 2013: Vlasti u Kuvajtu su izvršile smrtnu kaznu nad trojicom muškaraca, osuđenih za ubistva, što su prva pogubljenja u toj zemlji u Persijskom zalivu, od maja 2007. godine, saopštilo je kuvajtsko ministarstvo pravde.
Pakistanac, Saudijac i jedan Arapin bez državljanstva obešeni su u Centralnom zatvoru te zemlje, zapadno od grada Kuvajta, a na izvršenje su bili pozvani novinari kuvajtskih medija, prenela je kuvajtska državna agencija KUNA.
Pakistanac je osuđen za ubistvo jednog kuvajtskog bračnog para, a Saudijac za ubistvo svog sunarodnika. Arapin bez državljanstva je obešen zbog ubistva svoje žene i petoro dece, javila je agencija AFP.
Kuvajt je pre šest godina bez objašnjenja obustavio izvršenje smrtnih kazni nad osuđenicima na smrt. Poslednji nad kojim je izvršena smrtna kazna je jedan Pakistanac koji je osuđen na smrt zbog trgovine narkoticima.
Lokalni list Al-Sabas je danas objavio da na izvršenje smrtne kazne čekaju još najmanje 44 osuđenika, uključujući dvojicu članova vladarske porodice Al-Sabah koji su osuđeni zbog trgovine narkoticima i ubistva, i jednu ženu koja je 2009. digla u vazduh svadbeni šator, usmrtivši tada 57 ljudi.
Kuvajt je od uvođenja smrtne kazne sredinom 60-ih godina prošlog veka izvršio egzekuciju nad ukupno 69 muškaraca i tri žene stranog državljanstva. Najveći deo njih je osuđen na smrtnu kaznu zbog ubistva ili trgovine narkoticima.
izvor: CDM |
| U Srbiji raste podrška smrtnoj kazni!
|
1. april 2013: Prvo ovogodišnje istraživanje stavova prema smrtnoj kazni u Srbiji pokazuje da raste broj pristalica smrtne kazne. Po prvi put u poslednjih sedam godina, pristalice smrtne kazne su u osetnoj većini – 57% prema 43% onih koji imaju određen stav prema smrtnoj kazni.
Jedna petina ispitanika (21%) nije imala određen stav prema smrtnoj kazni, tako da u ukupnoj populaciji ima 45% pristalica smrtne kazne, a samo 34% protivnika.
Od 2001. godine, podrška smrtnoj kazni nikada nije premašila 53 procenta, a u pojedinim godinama je iznosila samo 44 procenta. Zato ovogodišnji rezultati predstavljaju veliko i, za abolicioniste, neprijatno iznenađenje.
Uznemiruje i činjenica da u demografskim grupama koje su tradicionalno većinom protiv smrtne kazne, ove godine preovlađuju pristalice smrtne kazne. Tako je, po prvi put, većina ispitanica za smrtnu kaznu, mada u manjem procentu nego što su to muškarci, a mladi (18–29 godina) su za smrtnu kaznu češće nego stariji ispitanici (čak 59%).
Ispitanici koji glasaju za partije levice su i dalje protiv smrtne kazne znatno češće nego oni koji podržavaju desnicu, mada je apsolutni broj onih prvih znatno manji.
Ovogodišnji rezultati su, najverovatnije, posledica promena na političkoj sceni (velika pobeda desnice na majskim izborima 2012) i duboke ekonomske krize u kojoj se zemlja nalazi.
Anketu („face-to-face“ istraživanje javnog mnjenja – omnibus) je sproveo Ipsos Strategic Marketing po istoj metodologiji kao i u prethodnih šest godina, na nacionalnom reprezentativnom uzorku (troetapni slučajan reprezentativni stratifikovani uzorak) od 10. do 21. marta 2013. Broj ispitanika u realizovanom uzorku bio je 1006. Integralni izveštaj o istraživanju nalazi se ovde.
Srbija protiv smrtne kazne će ponoviti ovo istraživanje u septembru. |
| Nad 18 ljudi u Iraku sprovedena smrtna kazna uprkos međunarodnom protivljenju
27. mart 2013: Irak je sproveo smrtnu kaznu nad 18 ljudi ovog meseca, saopštili su danas ira
ki zvani
nici, uprkos pozivima iz celog sveta na uvoenje moratorijuma. Svih 18 ljudi nad kojima je izvršena smrtna kazna osueni su za terorizam, izjavio je zamenik ministra pravde Bušo Ibrahim za agenciju AFP. Ibrahim je odbio da otkrije odakle oni poti
u, ali rekao da je nekima sueno u proviniciji Nineve na severu, a nekima u Bagdadu. Osam egzekucija poklopilo se sa koordinisanim napadima na kompleks ministarstva zdravlja u centru Bagdada u kome je 30 ljudi ubijeno, a odgovornost za taj napad kasnije je preuzeo ogranak Al Kaide u Iraku. Isti ogranak je saopštio da su napadi tri dana kasnije u kojima je ~ivot izgubilo 56 ljudi "osveta za one koje je vlada pogubila". Ujedinjene nacije, Velika Britanija, Evropska unija i organizacije za ljudska prava "Amnesti internešenel" i "Hjuman rajts vo
" pozvale su na uvoenje moratorijuma na smrtnu kaznu u Iraku.
izvor: Glas javnosti |
| EU poziva Indoneziju da ponovo uspostavi moratorijum na izvršenje smrtnih kazni
25. mart 2013: Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton izrazila je duboko ~aljenje zbog nedavno izvršene smrtne kazne u Indoneziji.
Osuenik na smrt, Adam Vilson, pogubljen je 15. marta, što je prvo pogubljenje nakon pet godina neizvršavanja smrtnih kazni u toj zemlji.
U saopštenju izdatom u petak, Visoka predstavnica je izjavila "ovo je korak unazad i suprotno je globalnom trendu abolicije"
"Evropska unija se nada da e se Indonezija vratiti svojoj prethodnoj politici moratorijuma, i da e se pridru~iti širokoj zajednici dr~ava koje su ukinule smrtnu kaznu u potpunosti."
Ešton je jasno rekla "EU je protiv smrtne kazne u svim slu
ajevima i bez izuzetka, i konstantno poziva na univerzalnu aboliciju."
izvor: RTT |
| Top farmaceutska kompanija "Teva" preduzima korake za kontrolu prometa supstanci za pogubljenje
23. mart 2013: Jedna od najveih svetskih i britanskih farmaceutskih kompanija preduzela je korake kako bi osigurala da njeni lekovi ne mogu da se koriste za sprovoenje egzekucija smrtonosnom injekcijom.
"Teva", koja sebe opisuje kao "top 10 svetska farmaceutska kompanija sa prometom od 20.3 milijardi dolara u 2012. godini", kontrolisae distribuciju svojih proizvoda da bi obezbedila da se oni ne koriste za pogubljenje zatvorenika koji su osueni na smrtnu kaznu u SAD.
"Teva" proizvodi anestetik Propofol, koji u dovoljno velikim dozama mo~e da sa koristi za egzekuciju. Kada zalihe drugih supstanci za pogubljenje nestanu, zatvori u SAD po
inju da koriste Propofol za izvršenje smrtnih kazni.
izvor: Death Penalty News |
| Za silovatelje u Indiji i smrtna kazna
22. mart 2013: Parlament Indije usvojio je novi zakon koji štiti prava ~ena i sankcioniše seksualno nasilje, a za silovanje sa smrtnim ishodom, predviena je i smrtna kazna. Zakon je donet kao odgovor na brutalno grupno silovanje mlade ~ene, koje se se desilo u decembru u Nju Delhiju.
Zakon je usvojio Gornji dom Parlamenta, dva dana nakon što ga je usvojio Donji dom. Zakon e zvani
no stupiti na snagu kada ga potpiše i indijski predsednik.
Novi zakon inkriminiše uhoenje, voajerizam, i seksualno uznemiravanje. Smrtna kazna propisana je za prestupnike koji ponovo izvrše krivi
no delo ili za pokušaje silovanja sa smrtnim ishodom.
izvor: RTS |
| Belorusija: Posle pogubljenja, tela dvojice muškaraca i dalje na nepoznatoj lokaciji
|
17. mart 2013: Tela dvojice muškaraca pogubljenih pre godinu dana u Belorusiji moraju biti predata porodicama radi sahrane ili njihov grob mora biti otkriven, stoji u izjavi Amnesti Internationala.
Uladzslau Kavalyou i Dzmitry Kanavalau pogubljeni su u martu 2012. godine u Minsku, glavnom gradu Belorusije. Oni su bili osueni na smrt 20. novembra 2011. nakon što su proglašeni krivim u vezi sa bombaškim napadom u Minsku kada je poginulo 15 ljudi, a ranjeno više od 300 u aprilu 2011. godine.
Njihovo suenje je kritikovano zbog neispunjenja meunarodnih standarda pravi
nog suenja.
lan 175 Krivi
nog zakonika Republike Belorusije omoguava Vladi da dr~i u tajnosti mesto na kom su pogubljena lica sahranjena.
"Neprihvatljivo je da vlasti u Belorusiji nee da otkriju grob porodicama pogubljenih, i zabrane im da se oproste sa svojim najbli~ima," rekao je Diaz-Jogeix, zamenik direktora Amnesti Internationala za Evropu i centralnu Aziju.
Belorusija je jedina zemlja u Evropi koja još uvek izri
e smrtnu kaznu. Pogubljenja se sprovode metkom u potiljak.
Zatvorenici su obavešteni par sati, ili
ak par minuta, pre nego što budu pogubljeni.
izvor: Amnesty International |
| UKIDANJE JAVNOG ODSECANJA GLAVE U SAUDIJSKOJ ARABIJI?
13. mart 2013: Ministarski komitet Saudijske Arabije razmatra mogunost da ukine javno izvršenje smrtne kazne odsecanjem glave kao metod pogubljenja, piše danas onlajn portal Al Arabija.
Saudijska Arabija je jedina zemlja na svetu gde se smrtna kazna izvršava odsecanjem glave javno na gradskom trgu, podsea AP.
Ministarski komitet razmišlja o streljanju kao alternativi. U zemlji su se ranije
uli predlozi o smrtonosnim injekcijama u zatvoru umesto javnih pogubljenja.
U saopštenje koje je dao Biro istrage i krivi
nog gonjenja, re
eno je da sredstvo za sprovoenje smrtne kazne ostaje na odluci guvernera i da je kazna streljanjem prihvatljiva sve dok se ne smatra pravnim prekršajem.
U Saudijskoj Arabiji se pogubljuju svi koji su osudjeni za ubistvo, oru~anu plja
ku, silovanje i šverc droge.
Od po
etka godine do danas pogubljeno je 15 zatvorenika, prošle godine 76, a 2011. godine 79 osoba.
izvor: trojka.rs |
| Tribina Književnost i smrtna kazna
|
10. mart 2013: Smrtna kazna nas ponižava, jer nas svodi na zajednicu koja ima pravo da drugome oduzme život, a zalaganje za ukidanje smrtne kazne proporcionalno je razvoju demokratije, zaključak je tribine koja je održana u Srpskom književnom društvu, povodom teme smrtne kazne u književnosti i istoriji, a u kojoj su učestvovali advokat Ivan Janković i književni kritičar i novinar Teofil Pančić.
U literaturi, problem smrtne kazne razmatran je u odnosu na tradiciju humanističkih vrednosti, a u istoriji, vezan je za reforme krivičnog pravosuđa, koje su se u Evropi i svetu dešavale od šezdesetih godina 18. veka do četrdesetih godina 19. veka. Značajno mesto u tom procesu imala je prosvetiteljska studija Čezara Bekarije „O zločinima i kaznama”, iz 1764. godine, koja je bila značajna kritika feudalizma, i pod čijim uticajem su pojedini vladari počeli da ograničavaju izvršenje smrtne kazne.
Pored dela Tolstoja, Dostojevskog, Čehova, Viktora Igoa, Kafke, Kamija, učesnici tribine izdvojili su među našim piscima, koji su se zalagali za ideju ukidanja smrtne kazne: Pekića, Vidosava Stevanovića, Miću Danojlića, Simu Milutinovića Sarajliju… Viktor Igo u delu „Poslednji dani na smrt osuđenog”, posmatrao je civilizaciju kao niz preobražaja ka konačnom iščeznuću i zločina i kazni. Tolstoj je bio propovednik nenasilja, aktivan pacifista, a Dostojevski je i sam, kao protivnik carskog režima, u mladosti bio 1849. uhapšen, osuđen na smrt,a zatim pomilovan.
Posebno je u toku ovog razgovora izdvojen motiv dželata, koji u životu, kao i u književnosti, naposletku i sam postaje žrtva svojih strahova, osuđenik, ili na kraju i samoubica.
izvor: Politika
fotografije sa događaja. |
| Jemen: Za pet godina smrtna kazna nad 15 maloletnika
|
5. mart 2013: U Jemenu je u poslednjih pet godina izvršena smrtna kazna nad najmanje 15 maloletnika, objavio je u ponedeljak "Hjuman rajts voč" (HRV), apelujući na jemensku vladu da prekine sa takvim pogubljenjima.
Ta njujorška nevladina organizacija takođe je apelovala na jemenskog predsednika Abd-Rabu Mansur Hadija da ukine smrtnu kaznu za tri maloletnika koji čekaju na pogubljenje, a okončali su žalbeni proces.
"Slanjem dece pred streljačke odrede Jemen teško može pokazati da poštuje ljudska prava", poručila je Prijanka Motaparti, istraživač HRV za prava dece.
HRV u izveštaju na 30 strana navodi slučaj Hind el Barti, koju je vladin streljački odred pogubio u Sani zbog ubistva. Uvidom u izvod iz matične knjige rođenih se vidi da je devojka u vreme kada je, navodno, počinila ubistvo imala 15 godina, prenosi Rojters.
Barti je u martu 2012. rekla za HRV da je priznala zločin koji nije počinila zbog toga što su je policajci tukli i pretili joj silovanjem. Vlasti su njenu porodicu obavestile da će biti pogubljena samo nekoliko sati pre izvršenja smrtne kazne.
Jemenska ministarka za ljudska prava Hurija Mašur kaže da je prema jemenskom zakonu smrtna kazna zabranjena za maloletne osobe, ali da ljudi često nemaju izvode iz matične knjige rođenih da dokažu godine.
"Problemi nastaju za vreme procedura, suđenja, gde maloletnog prestupnika tretiraju kao potpuno odgovornu odraslu osobu", odgovorila je ona na pitanje da prokomentariše izveštaj HRV.
"Kada presude budu donete i mi, kao ministarstvo za ljudska prava, intervenišemo, pravosuđe naš postupak smatra mešanjem u izvršnu granu njihovog posla", objasnila je ona.
izvor: Večernje novosti |
| Tribina književnost i smrtna kazna
etvrtak, 7. mart u 19:00
Srpsko knji~evno društvo, Francuska 7, Beograd
Razgovor:
Knji~evnost i smrtna kazna
O smrtnoj kazni u knji~evnim delima i van njih govore:
Ivan Jankovi i Teofil Pan
i
|
| UN: BAN KI MUN PONOVO POZIVA ZA MORATORIJUM NA SMRTNU KAZNU
|
28. februar 2013: Generalni sekretar UN Ban Ki Mun ponovio je svoj poziv za globalni moratorijum na primenu smrtne kazne, naglašavajui dugu istoriju suprotstavljanja smrtnoj kazni u UN i rastui zamah u meunarodnoj zajednici da se smrtna kazna kona
no ukine.
"Globalni moratorijum je kamen temeljac za aboliciju širom sveta." Gospodin Ban je rekao u poruci koju je prenela zamenica Visokog komesara za ljudska prava, Kyung-wha Kang.
"Smrtna kazna je u nesaglasnosti sa misijom UN da reafirmišu veru u osnovna ljudska prava, dostojanstvo i vrednost ljudske li
nosti." rekla je gospoa Kang, tokom dogaaja u Savetu za ljudska prava u }enevi organizovanom od strane Meunarodne komisije protiv smrtne kazne, nezavisnog tela koje se protivi smrtnoj kazni.
Generalna skupština UN prvi put je glasala za moratorijum 2007, i ponovu u decembru 2012. uz podršku 111 dr~ava, 41 protiv i 34 uzdr~anih. Rezolucija poziva na progresivna ograni
enja prilikom izvršenja smrtne kazne i potpune zabrane za prestupnike ispod 18 godina i trudnice.
"Sistem Ujedinjenih nacija se dugo zalagao za ukidanje smrtne kazne. Meunarodni i hibridni sudovi podr~avanih od strane UN ne predviaju smrtnu kaznu, niti je predvia Meunarodni krivi
ni sud" navedeno je u poruci Ban Ki Muna.
izvor: Hands Off Cain |
| 26. februar - Dan abolicije u Srbiji
Dana 26. februara 2002. godine Narodna skupština Srbije ukinula je smrtnu kaznu. Zakon o izmenama Krivi
nog zakona Srbije, uklju
ujui brisanje smrtne kazne, usvojen je sa 131 glasom za i 56 protiv.
Srbija protiv smrtne kazne je 26. februara poslala pismo sledee sadr~ine Narodnoj skupštini Srbije:
Na današnji dan pre jedanaest godina ukinuli ste smrtnu kaznu u Srbiji.
Nemojte je nikad više uvoditi!
Ovo pismo su potpisali i mnoge druge nevladine organizacije i pojedinici.
Više o tome kako je Narodna skupština Srbije ukinula smrtnu kaznu pro
itajte ovde. |
| TEKSAS (SAD): POGUBLJEN KARL BLU
22. februar 2013: Nad muškarcem koji je osudjen na smrt zbog toga što je ubio bivšu devojku tako što ju je polio benzinom i zapalio izvršena je smrtna kazna u Teksasu, pošto je ameri
ki Vrhovni sud odbacio njegovu poslednju ~albu. Karl Blu (48) je pogubljen ju
e ubrizgavanjem smrtonosne injekcije, a proglašen je mrtvim oko sedam sati uve
e, preneo je AP.
Blu je osuen u septembru 1994. godine za ubistvo Karmen Ri
ards-Sanders (38) u njenom stanu u Brajanu, oko 160 kilometara severozapadno od Hjustona.
Re
je o prvoj egzekuciji izvedenoj ove godine u ameri
koj dr~avi koja je najaktivnija kad je re
o smrtnim kaznama i 493. koji je pogubljen u Teksasu od kada je smrtna kazna ponovo po
ela da se izvršava 7. decembra 1982.
izvor: Blic |
| U Japanu su danas izvršene smrtne kazne nad trojicom zatvorenika koji su osuđeni zbog ubistava
21. februar 2013: Tokio -- U Japanu su danas izvršene smrtne kazne nad trojicom zatvorenika koji su osueni zbog ubistava.To su prve egzekucije od kada je u decembru došla na vlast Liberalno-demokratska stranka Šinzo Abea.
Ministarstvo pravde je saopštilo da su kazne izvršene rano jutros na tri lokacije. Jedan od osuenih je ubica sedmogodišnje devoj
ice koji je nakon ubistva 2004. poslao fotografiju devoj
ice njenoj majci.
Poslednje egzekucije u Japanu su izvršene prošlog septembra. Ministarstvo je saopštilo da sada u redu za izvršenje smrtnih kazni
eka 134 osuenika. Egzekucije u Japanu se izvode vešanjem.
Grupe za zaštitu ljudskih prava u Japanu ~estoko kritikuju najte~e kazne, iako ispitivanja pokazuju da one u~ivaju podršku javnosti.
Japanske vlasti daju veoma malo informacija o egzekucijama, a osuenici obi
no nisu obavešteni o predstojeem izvršenje kazne do trenutka neposredno pred izvršenje.
izvor: B92 |
| Informacije o stranim državljanima osuđenim na smrtnu kaznu u SAD
21. februar 2013: Nove informacije o stranim državljanima koji se suočavaju sa smrtnom kaznom u SAD, sada su dostupne zahvaljujući istraživanju Marka Vorena. DPIC donosi informacije o 143 strana državljana iz 37 zemalja osuđena na smrtnu kaznu po državnim i federalnim zakonima. Kalifornija ima najviše osuđenih (59 zatvorenika), a slede je Teksas (24) i Florida (23). Mnogi od ovih zatvorenika nisu bili obavešteni o pravu da kontaktiraju konzularne predstavnike svojih zemalja, prema Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, međunarodnom ugovoru koji je ratifikovala SAD, a koji se odnosi na zaštitu građana u inostranstvu.
Trideset i jedan strani državljanin je pogubljen u SAD od 1976, a mnogi od njih nisu bili adekvatno informisani o svojim pravima iz ovog ugovora. Među državama, Meksiko ima najveći broj osuđenih na smrtnu kaznu u USA (60).
Među ovim strancima je i Avram Vineto Nika, Rom iz Pančeva, državljanin Srbije. Smrtna kazna mu je izrečena u Nevadi.
izvor: DPIC |
| Zimbabve: Strahuje se od novih pogubljenja nakon što je imenovan dželat
8. februar 2013: Najava da Zimbabve ima novog d~elata izaziva strahovanja da bi pogubljenja mogla biti nastavljena u zemlji, izjavila je Amnesti Internešnel.
Mesto d~elata je upra~njeno od 2005, a dr~avna novinska agencija Herald prenosi da je posao verovatno dobio jedan Malavijac.
Zatvorska slu~ba je saopštila da su 74 muškarca i dve ~ene osueni na smrtnu kaznu.
Poslednji d~elat u Zimbabveu je penzionisan 2005. godine, i od tada zatvorska slu~ba ima poteškoa da nae zamenu, iako je stalno davala oglas za posao d~elata u lokalnim medijima.
Poslednja smrtna kazna je izvršena pre 12 godina.
izvor: BBC |
| Pomilovan Vučko Manojlović
5. februar 2013: Vu
ko Manojlovi iz Niša pušten je na slobodu posle 27 godina provedenih u zatvoru, pošto je predsednik Srbije Tomislav Nikoli doneo odluku o njegovom pomilovanju kojom je osloboen daljeg izdr~avanja kazne.
Manojlovi je u petak 1. februara pušten iz Niškog zatvora pošto ga je pomilovao predsednik Srbije, re
eno je Tanjugu u Upravi za izvršenje krivicnih sankcija Ministarstva pravde i dr~avne uprave.
Manojlovia, je gotovo tri decenije proveo u zatvoru zbog otmice i ubistva tu~ioca u Leskovcu.
Najpre je bio osuen na smrtnu kaznu, a 2002. godine kazna mu je preina
ena na 40 godina zatvora.
Vu
ko Manojlovi je prvu molbu za pomilovanje uputio sredinom 2006. godine Borisu Tadiu, tadašnjem predsedniku Srbije.
Manojlovi sve vreme negira izvršenje krivi
nog dela.
izvor: Ve
ernje novosti |
| Šri Lanka regrutovala dva dželata za izvršenje smrtnih kazni
4. februar 2013: Šri Lanka razmatra mogunost da po
ne da izvršava smrtne kazne, i iz tog razloga je regrutovala dva d~elata, stoji u saopštenju Ministarstva za reformu zatvora i rehabilitaciju.
Dvojica d~elata, koji su izabrani sa liste od 145 kandidata, trenutno se nalaze na posebnoj obuci u trajanju od
etrnaest dana.
U Šri Lanci, u kojoj se smrtnE presude izri
U, 225 osuenika na smrt ostaju u zatvoru dok predsednik ne naredi njihovo pogubljenje. Meutim, poslednja smrtna kazna je izvršena 1976. godine.
izvor: Colombo Page |
| INDIJA: DALAJ LAMA JE IZJAVIO DA SMRTNA KAZNA NIJE REŠENJE
1. februar 2013: Jedan od najcenjenijih svetskih duhovnih voa zamolio je za milost u slu
aju ljudi koji su optu~eni za brutalno silovanje i ubistvo ~ene u autobusu u Nju Delhiju prošlog meseca.
"Ja ne podr~avam smrtnu kaznu", rekao je, dodajui da postoje drugi na
ini za rešavanje problema.
Dalaj Lama je rekao da 21. veku pripada dijalog, a ne sukob i nasilje.
Tibetanski voa je
vrst protivnik smrtne kazne, koja je kontradiktorna budisti
koj filozofiji nenasilja.
izvor: Hands Off Cain |
| Politika sprečava ukidanje smrtne kazne u RS
|
28. januar 2013: EU je pozvala Republiku Srpsku da ukine Član 11 svog Ustava kojim se određuje smrtna kazna za najsurovije zločine, ali politika na nacionalnom nivou u Bosni i Hercegovini (BiH) sprečila je takav korak.
„Republika Srpska je deo pravnog sistema BiH, koji teži da bude deo EU. Čak i ako BiH ispuni sve obaveze, a Republika Srpska ne promeni Član 11, članstvo u EU ostaće samo san“, rekao je Momir Malić, predsednik Veća naroda BiH, u izjavi zaSETimes.
U regionu je poslednja smrtna kazna izvršena 1992. godine u Srbiji. Nakon toga je još nekoliko ljudi osuđeno na smrt, ali su kazne kasnije ublažene i pretvorene u višegodišnji zatvor.
Do 2002. godine sve zemlje u regionu zvanično su ukinule smrtnu kaznu, ali Republika Srpska nije.
Malić je rekao da EU ponovo poziva na promene u ustavu tog entiteta BiH, ali najnovija inicijativa je propala kada bošnjački poslanici nisu pristali da potvrde svih 29 amandmana iz paketa koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila pre četiri godine.
Sve odluke skupštine podnose se u vidu paketa, koji u celini moraju da potvrde poslanici Veća naroda BiH.
Bošnjački poslanici kažu da se oni ne zalažu za smrtnu kaznu, ali se ne slažu sa drugim predloženim promenama na entitetski ustav.
Skupština Republike Srpske moraće sada da krene od nule da bi rešila to pitanje.
Pravni eksperti kažu da to pitanje bespotrebno opterećuje integraciju zemlje u EU. Krivičnim zakonom BiH nije predviđena smrtna kazna, pa to što je zapisana u ustavu entiteta predstavlja sporno pravno pitanje, s obzirom da smrtna kazna ne može legalno da se primenjuje.„Mada smrtna kazna predstavlja narušavanje prava na život, kako je definisano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, na vlastima je Republike Srpske da odluče da li će je ukinuti“, rekla je za SETimes Lejla Hadžimesić, analitičarka Amnesti internešnala za BiH, Hrvatsku i Sloveniju.
U međuvremenu, ankete pokazuju da polovina građana u regionu snažno podržava smrtnu kaznu i veruje da je to efektivna mera protiv kriminala. „Smrtna kazna ne sprečava kriminal i to je jedan od najvećih razloga što je izbacuju iz zakona. S obzirom da smrtna kazna može da se koristi za eliminisanje političkih protivnika, uvek postoji opasnost da neko nevin bude pogubljen“, rekao je za SETimes Ivan Janković iz društva Srbija protiv smrtne kazne, koje sprovodi godišnju anketu o smrtnoj kazni. Janković kaže da podrška smrtnoj kazni u regionu oscilira; povećava se kada mediji izveštavaju o izuzetno brutalnim zločinima, ali pada kada su nevine osobe osuđene na smrt.
Bez obzira na to, BiH je članica Saveta Evrope i kao takva je prihvatila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kojom je propisano da nijedna zemlja članica ne primenjuje smrtnu kaznu.„Republika Srpska biće najveća prepreka na putu BiH ka EU. Stranke koje učestvuju u Veću naroda moraju da pronađu način da reše to pitanje pre nego što dođemo u kasnije faze pregovora sa EU“, rekao je Malić za SETimes.
izvor: Mladen Dragojlovi za Southeast European Times iz Banja Luke |
| Bundesbanka ograničava saradnju sa Kinom i Vijetnamom zbog smrtne kazne
|
27. januar 2013: Nemačka Bundesbanka je saopštila da će isključiti zvaničnike kineske i vijetnamske centralne banke sa seminara koji se bave falsifikovanjem novca zbog zabrinutosti što ove zemlje koriste smrtnu kaznu za ozbiljne slučajeve falsifikovanja.
"Bundesbanka želi da bude sigurna da ne daje savete po pitanju falsifikovanja novca zemljama u kojima je smrtna kazna zaprećena za ovo krivično delo" izjavio je potparol Centralne banke sa sedištem u Frankfurtu, dodajuće da je to trenutno slučaj "sa najmanje dve države, Kinom i Vijetnamom"
Bundesbanka će prestati da poziva zvaničnike iz Centralnih banaka ove dve zemlje na svoje seminare o "upravljanju gotovim novcem i borbi protiv falsifikovanog novca" rekao je on. Nastaviće saradnju po drugim temama, od monetarne politike do bankarskog nadzora.
Bundesbanka je dala saopštenje 17. januara 2013. da je odložila zajednički poduhvat sa Centralnom bankom Bangladeša protiv falsifikovanja novca zbog zabrinutosti što Bangladeš planira da uvede smrtnu kaznu za ozbiljne slučajeve falsifikovanja. Dan nakon toga, Centralna banka Bangladeša je dala saopštenje da odustaje od ovih planova.
Bundesbanka trenutno ispituje da li još neke zemlje osim Kine i Vijetnama u svom zakonodavstvu imaju propisanu smrtnu kaznu za falsifikovanje, rekao je potparol. Bundesbanka još uvek nije donela odluku o tome da li će ponovo pokrenuti zajednički poduhvat sa Bangladešom radi sprečavanja falsifikovanja novca.
izvor: Business Week
|
| Vlasti Saudijske Arabije odbijaju da predaju telo pogubljene Rizane Nafik porodici
25. januar 2013: Rizana Nafik, dr~avljanka Šri Lanke na radu u Saudijskoj Arabiji, pogubljena je 9. januara 2013. zbog ubistva deteta koje je
uvala. Sada saudijske vlasti odbijaju da predaju njeno telo porodici. Uprava grada Riada je umesto toga ponudila njenoj majci kompenzaciju, što ona nije htela da prihvati, ali je pristala da primi 7.800 dolara od predsednika Šri Lanke. Saudijske vlasti tvrde da je smrtna kazna nad Rizanom morala da se izvrši, jer su na tome insistirali roditelji ~rtve.
Portparol UN je upozorio da “~ene u Saudijskoj Arabiji nemaju ravnopravan pristup pravosuu ni ravnopravne izglede da dou do pravde. Generalni sekretar UN smatra da su ~ene iz drugih zemalja na radu u Saudijskoj Arabiji u još te~em polo~aju kao strankinje."
izvor: International Business Times |
| Saudijska Arabija šalje 1.200 osuđenika na smrt da se bore protiv Assada u Siriji
24. januar 2013: U javnost je procureo interni memorandum zvani
nika Saudijske Arabije u kojem se u borbu u Siriju protiv Assadovog re~ima šalje 1.200 osuenika na smrt u zamenu za pomilovanje ~ivota.
'Postigli smo dogovor s njima kako e im se ukinuti smrtna kazna i da e njihove porodice dobiti mese
nu platu, ali e im biti zabranjen izlazak iz zemlje, u zamenu za njihovu rehabilitaciju i trening kako bi se poslali u D~ihad u Siriju', stoji u navedenom memorandumu.
Iz memoranduma se da zaklju
iti kako su osuenici na smrt dobili jednu od dve opcije - obezglavljivanje ili odlazak u rat u Siriju, a veina osuenika koji su iz Jemena, Palestine, Saudijske Arabije, Sudana, Sirije, Jordana, Somalije, Afganistana, Egipta, Pakistana, Iraka i Kuvajta, odabrala je D~ihad u Siriji.
izvor: dnevnik.hr
|
| Vijetnam će sam proizvoditi smrtonosnu injekciju
|
Ministar javne sigurnosti
Tran Dai Quang
|
23. januar 2013: Na stotine osuenika
eka izvršenje kazne jer EU odbija izvesti smrtonosne injekcije u Vijetnam.
Vijetnam je doneo odluku da e sam proizvoditi smrtonosne supstance neophodne za pogubljenje osuenih na smrt, koji
ekaju na izvršenje kazne, jer je Evropska unija odbila da ih izveze u ovu zemlju.
Prema onome što pišu novine "The Laborer", ministar javne sigurnosti Tran Dai Quang rekao je da e Vijetnam sam proizvoditi ove hemijske supstance. On nije dao više informacija u vezi s ovom temom.
Vijetnam je 2011. promenio na
in izvršenja smrtnih kazni, pa je umesto streljanja smrtna kazna po
ela da se sprovodi davanjem osueniku smrtonosne injekcije. No, od izmene odluke o na
inu sprovoenja smrtne kazne, niko nije pogubljen.Vlada je istakla da 532 zatvorenika osuena na smrtne kazne nisu pogubljena zbog nedostatka smrtonosnih injekcija.
EU zabranom dostavljanja smrtonosnih injekcija zemljama u kojima se primjenjuju smrtne kazne, pokušava da izvrši pritisak da promene zakonodavstvo i odustanu od izricanja smrtne kazne.
izvor: Anadolu Agency |
| JAVNO MNJENJE U USA: Galupova anketa - podrška smrtnoj kazni skoro najniža u poslednjih 40 godina
22. januar 2013: Prema nedavnoj Galupovoj anketi, podrška smrtnoj kazni meu Amerikancima iznosi 63%, što je drugi najni~i nivo od 1978, i pokazuje zna
ajan pad podrške od 1994. godine, kada je 80% ispitanika bilo za smrtnu kaznu. Kada je Galup ispitanicima ponudio da izaberu odgovarajuu kaznu za ubistvo - smrtnu kaznu ili do~ivotni zatvor bez mogunosti pomilovanja - ispitanici su skoro ravnomerno bili podeljeni po ovom pitanju. Meu grupama koje najviše podr~avaju smrtnu kaznu po poslednjoj Galupovoj anketi, nalaze se: konzervativci, republikanci, muškarci, stariji ispitanici, i oni sa srednjom školom ili ni~im obrazovanjem. Istra~ivanje je sprovedeno 19 - 22 decembra 2012. godine. Mogunost greške je +-4 procentna poena.
izvor: Death Penalty Information Center
Podseamo da je podrška smrtnoj kazni u Srbiji 2012. godine bila znatno ni~a nego u Americi: 51%.
|
| Teksas: zakazani datumi za deset pogubljenja u 2013.
20. januar 2013: U ameri
koj dr~avi Teksas su od 7. decembra 1982. do danas izvršene 492 smrtne kazne.
Za ovu, 2013. godinu, zakazani su datumi za još deset pogubljenja.
Prvo sledee pogubljenje se o
ekuje 29. januara.
254---Januar 29---Kimberly McCarthy---493
255----Februar 21----Carl Blue---494
256---February 27----Larry Swearingen---495
257---March 21---Michael Gonzalez---496
258---April 9---Rickey Lewis---497
259---April 10---Ribogerto Avila, Jr.---498
260---April 16---Ronnie Threadgill---499
261---April 24---Elroy Chester---500
262---Maj 14---John Quintanilla---501
263---Jul 31---Douglas Feldman---502
(izvor: TDCJ & Rick Halperin)
|
| Robert Glison pogubljen na električnoj stolici
17. januar 2013: Vlasti ameri
ke savezne dr~ave Vird~inije pogubile su jednog osuenika na elektri
noj stolici, što je prva takva egzekucija uz pomo te metode od 2010. u SAD.
U pitanju je Robert Glison (42) koji je osuen na smrtnu kaznu pošto je ubio dvojicu pritvorenika u zatvoru u kome je izdr~avao kaznu do~ivotne robije.
Robert Glison je izabrao da bude pogubljen na elektri
noj stolici umesto smrtonosnom injekcijom. Ova egzekucija je prva u kojoj se koristi elektri
na stolica u SAD pošto je poslednji put upotrebljena, takoe, u Vird~iniji u martu 2010. godine, podsea AFP.
Ona je ujedno i prva u 2013. godini u SAD i prva u toj saveznoj dr~avi od avgusta 2011. godine.
izvor: B92 |
| Dva zatvorenika pogubljena u severoistočnom Iranu: jedan od njih javno obešen
16. januar 2013: Prema izveštaju dr~avne novinske agencije Aftab, dva zatvorenika su obešena u severoisto
noj pokrajini Khorasan rano jutros. Prema izveštaju, jedan od zatvorenika javno je obešen u gradu Sabzevar, dok je drugi zatvorenik obešen u zatvoru Mashhad. Oba zatvorenika su osuena za silovanje, njihova imena i godišta nisu navedena u izveštaju.
izvor: ncr-iran |
| Srpski sudija žali za smrtnom kaznom!
9. januar 2013: Lepomir Milosavljevi, sudija Višeg suda u Jagodini, smatra da „smrtna kazna treba da postoji za ekstremne slu
ajeve“, jer takvi zlo
inci „zaslu~uju smrtnu kaznu“. „Smrtna kazna je pretnja koja svim kriminalcima treba da stoji nad glavom“, ka~e Milosavljevi.
Milosavljevi je ovo kazao posle izricanja kazni od 40 odnosno 20 godina Saši Banoviu i Nenadu Vlajkoviu, koji su mu
ili, seksualno zlostavljali i ubili }ivotija }ivkovia iz Jagodine.
Prema
lanu 24 Ustava, „u Republici Srbiji nema smrtne kazne“. Pored toga, Srbija je ratifikovala protokole 6 i 13 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, prema kojima se „niko ne mo~e osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti“.
izvor: Blic |
| Njujork tajms protiv smrtne kazne
2. januar 2013: Uvodnik Njujork tajmsa poziva na ukidanje smrtne kazne u Sjedinjenim Ameri
kim Dr~avama. Sve manji broj smrtnih presuda i pogubljenja u sve manjem broju dr~ava pokazuje da su moralni standardi u SAD napredovali i da smrtna kazna postaje „svirepa i neuobi
ajena“, pa je treba ukinuti.
izvor: Death Penalty Information Center
|
| Šri Lanka: Vlada neodlučna o primeni smrtne kazne
2. januar 2012: Vlada Šri Lanke saopštila je da još uvek nije donela odluku o primeni smrtne kazne.
Sekretar Ministarstva spoljnih poslova Karunatillaka Amunugama rekao je da je pitanje da li treba ili ne treba primenjivati smrtnu kaznu u Šri Lanci raspravljano u društvu u poslednje vreme.
Šri Lanka je na nedavnom glasanju u Generalnoj skupštini UN bila uzdr~ana kada je na dnevnom redu bilo glasanje o moratorijumu na izvršenje smrtne kazne.
Meutim, dok Šri Lanka razmatra primenu smrtne kazne, u isto vreme i regurutuje d~elate.
Intervjui za odabir odgovarajueg kandidata su sprovedeni prošle godine, a
etiri osobe su izabrane sa kona
ne liste.
Preko 1.600 ljudi osuenih na smrt trenutno je na izdr~avanju do~ivotne kazne zatvora u Šri Lanci.
Od 23. juna 1976, nije izvršena nijedna smrtna kazna, iako su smrtne kazne izricane od strane Visokog i Vrhovnog suda za krivi
na dela ubistva i trgovine drogom.
izvor: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16313999 |
| Osuđenici na smrt žele da znaju datum pogubljenja
29. decembar 2012: Tokio - Ukupno 133 zatvorenika, koji su osudjeni na smrtnu kaznu u Japanu, ~ele da znaju datum egzekucije i ~ele da smrtna kazna ne bude vešanje, navodi se u danas objavljenoj anketi.
Veina osuenika u o
ekivanju pogubljenja, ~eli unapred da zna datum, umesto da budu o tome obavešteni na sam dan izvršenja kazne, navodi se u studiji sprovedenoj u septembru i novembru.
Tokom ove godine, sedam osuenika je pogubljeno. Od 78 osuenika, 51 je rekao da ~eli unapred da zna datum kazne, navodei kao razlog da imaju vremena da se oproste s porodicom. Umesto vešanja, veina osuenika je navela da bi više volela davanje smrtonosne injekcije.
izvor: http://www.blic.rs/Vesti/Svet/360347/Osudjenici-na-smrt-zele-da-znaju-datum-pogubljenja |
| Smrtna kazna u Srbiji na malajalamu!
23. decembar 2012: Na Wikipediji postoji članak Smrtna kazna u Srbiji, na srpskom i na engleskom.
Srpsku verziju pročita oko 250, a englesku oko 300 ljudi mesečno.
Pre dva dana, neko ko sebe zove Drajay1976 preveo je taj članak na malajalam. Malajalam je dravidski jezik, kojim govori 38 miliona ljudi u Indiji i dijaspori.
Evo kako na malajalamu izgleda čl. 24 Ustava Srbije („Ljudski život je neprikosnoven. U Srbiji nema smrtne kazne“): മനുഷ്യജീവൻ അമൂല്യമാണ്. അതിനാൽ റിപ്പബ്ലിക്ക് ഓഫ് സെർബിയയിൽ വധശിക്ഷ ഉണ്ടാവില്ല” എന്ന് വ്യവസ്ഥ ചെയ്യുന്നു.
Na malajam je preveden i Wikipedijin članak Smrtna kazna u Crnoj Gori. |
| Rekordan broj glasova u UN za moratorijum na smrtnu kaznu
20. decembar 2012: Generalna skupština UN usvojila je danas moratorijum na izvršenje smrtne kazne do sada rekordnim brojem glasova - 111 od ukupno 193, na jednoj od glavnih sednica o ljudskih pravima.
Aktivisti tvrde da ovo glasanje, koje se odr~ava svake dve godine, iako nije zakonski obavezujue, šalje sna~an signal sve manjem broju zemalja koje sprovode smrtnu kaznu, meu kojima su Kina, Iran i SAD.
Za moratorijum na izvršenje smrtne kazne 2010. godine je glasalo 107 zemalja, podsea agencija Frans pres.
Meu 41 zemljom, koliko se danas izjasnilo protiv ovog moratorijuma, bile su SAD, Kina, Japan, Indija, Iran, Severna Koreja i Saudijska Arabija, dok su 34 dr~ave bile uzdr~ane.
Oko 150 zemalja u svetu ima moratorijum ili potpunu zabranu na izvršenje smrtne kazne, a prema podacima grupa za ljudska prava, prethodne godine smrtne kazne su izvršene u 21 zemlji.
izvor: http://www.novimagazin.rs/svet/moratorijum-na-smrtnu-kaznu |
| Promocija knjige "Na belom hlebu" i veb sajta www.smrtnakazna.rs
13. decembar 2012: Na Pravnom fakultetu Univerziteta Union, odr~ana je promocija knjige Ivana Jankovia "Na belom hlebu".
Na promociji su govorili dekan Pravnog fakluteta Union Zlatko Stefanovi, prof. dr emeritus Mom
lo Gruba
, doc. dr Jelena Voli - Hellbusch i sam autor koji je studentima i profesorima predstavio i veb sajt www.smrtnakazna.rs
|
| Singapur planira da ukine smrtnu kaznu za određene švercere droge
12. decembar 2012: Singapur planira da ukine obaveznu smrtnu kaznu za neke švercere droge ukoliko ispunjavaju odreene uslove, uklju
ujui saradnju sa policijom.
(source: ABC News)
|
| GRADOVI ZA ŽIVOT – BEOGRAD PROTIV SMRTNE KAZNE |
| Kina obustavlja uzimanje organa od osuđenika na smrt
22. novembar 2012: Kineska vlada je objavila da e prestati da uzima organe osuenika na smrt. Huang Jiefu, zamenik ministra zdravlja, rekao je novinarima: "Transplantacija organa u Kini e u roku od 2 godine u potpunosti prestati da zavisi od donacija organa pogubljenih zatvorenika."
Meunarodne organizacije koje se bave ljudskim pravima optu~ile su kinesku vladu da uzima organe pogubljenih zatvorenika bez njihovog pristanka. Kina je svetski lider u izvršavanju smrtne kazne gde je po nekim procenama 4.000 zatvorenika pogubljeno 2011. godine.
Drugog novembra, Wang Haibo direktor kineskog centra za transpataciju pri ministarstvu zdravlja je rekao: "Iako mi ne mo~emo da poreknemo pravo osuenika na smrt da doniraju svoje organe, sistem transplantacije koji se oslanja na organe osudjenika na smrt nije eti
ki niti je odr~iv."
izvor: New Europe Online |
| Sve više članica UN-a protiv smrtne kazne
21. novembar 2012: Rekordnih 110 zemalja podr~alo je rezoluciju kojom Ujedinjene nacije (UN) svake druge godine pozivaju na ukidanje smrtne kazne u svetu.
Sjedinjene Ameri
ke Dr~ave (SAD), Japan, Kina, Iran, Indija, Sjeverna Koreja i Sirija neke su od 39 zemalja koje su u ponedeljak glasale protiv te rezolucije, koju je izglasala Generalna skupština UN-a. Suzdr~ano je bilo 36 zemalja.Na prethodnom glasanju 2010. godine 107 zemalja podr~alo je tu rezoluciju.Dr~ave Evropske unije, Australija, Brazil i Ju~noafri
ka Republika neke su od zemalja koje najviše podr~avaju ukidanje smrtne kazne.
Vlasti Norveške, koja je imala klju
nu ulogu u promovisanju rezolucije, saopštile su da je poveana podrška „sjajan rezultat“.
Nova francuska Vlada pokrenula je kampanju zajedno sa nekoliko drugih dr~ava, kako bi sve
lanice Generalne skupštine u decembru usvojile rezoluciju, pozivajui na moratorijum na smrtnu kaznu.
izvor: http://balkans.aljazeera.net/tekstovi/sve-vise-clanica-un-protiv-smrtne-kazne |
| Obešen jedini preživeli napadač iz Mumbaja
21. novembar 2012: U Indiji je obešen jedini pre~iveli
lan ekstremisti
kog odreda koji je pobio 166 ljudi u Mumbaju 2008. godine, samo nekoliko dana pre
etvrte godišnjice tog napada. Pakistanski dr~avljanin Muhamed Ad~mal Kasab bio je jedan od 10 napada
a koji su tokom tri dana vršili pokolj na ulicama indijske finansijske prestonice.
Kasab je obešen u tajnosti jutros u 7:30 po lokalnom vremenu u zatvoru u Puneu, blizu Mumbaja, pošto je predsednik Indije Pranab Mukerd~i odbio njegovu molbu za pomilovanje, prenele su agencije.
Kasab i ostali napada
i su došli u Mumbaj brodom 26. novemrba 2008. Nosei mobilne telefone, granate i automatsko oru~je, napada
i su se rasporedili po Mumbaju i napali luksuzne hotele, jevrejski centar i glavnu ~elezni
ku stanicu. Televizija je u~ivo prenosila trodnevni napad koji je šokirao Indijce i
itav svet.
Indijski sud je osudo Kasaba na smrt u maju 2010. godine, izmeu ostalog, zbog voenja rata protiv Indije, ubijanja i terorizma.
cela vest na: http://www.blic.rs/Vesti/Svet/354129/Obesen-jedini-preziveli-napadac-iz-Mumbaja |
| IRAN: 45 ZATVORENIKA OBEŠENO U JEDNOM DANU
13. novembar 2012: U Iranu je obešeno 45 zatvorenika,
ime se ukupan broj pogubljenih ove godine u Iranu popeo na 440.
Pored pogubljenja vešanjem, postoje brojni izveštaji o zatvorenicima koji umiru usled torture u Iranu. Bloger po imenu Sattar Beheshti je ubijen prošle nedelje dok je bio u policijskom pritvoru.
izvor: stopfundamentalism.com
|
| Turska bi mogla da vrati smrtnu kaznu
13. novembar 2012: Turski premijer Erdogan izjavio je da e razmisliti o ponovnom uvoenju smrtne kazne za terorizam, deceniju nakon što je Turska ukinula smrtnu kaznu u potpunosti. "Pravo (da oprosti ubici) pripada porodici ubijenog, a ne nama" izjavio je Edrogan, a prenela novinska agencija Anadolija. "Mi moramo da na
inimo neophodna prilagoavanja". Imajui u vidu da smrtna kazna postoji u Kini, Japanu, Rusiji i SAD, Turska mora da preispita svoju poziciju, rekao je premijer.
Prošle nedelje, premijer je pokrenuo ovo pitanje, navodei da postoji podrška u narodu za takav potez, a u vezi sa slu
ajem Abdulaha Od~alana, uhapšenog voe kurdskih pobunjenika. Od~alan je optu~en za izdaju i osuen na smrtnu kaznu vešanjem 1999. godine, ali je kazna preina
ena u do~ivotnu kaznu zatvora oktobra 2002, nakon što je Turska ukinula smrtnu kaznu pod pritiskom EU.
izvor: Agence France-Presse |
| Kalifornija na referendumu glasala protiv ukidanja smrtne kazne
7. novembar 2012: U Kaliforniji je održan referendum o ukidanju smrtne kazne. 52 procenta građana Kalifornije je glasalo protiv ukidanja smrtne kazne, dok je 48 odsto podržalo taj predlog. Da je predlog za ukidanje smrtne kazne prošao, bili bi pošteđeni životi 723 osuđenika, što je skoro četvrtina od ukupnog broja onih koji se suočavaju sa egzekucijom u SAD.
Glasanje je održano uz opšte izbore nakon što je više od 500.000 stanovnika Kalifornije potpisalo peticiju u kojoj je zatraženo da ovo pitanje bude pridodato izborima.
Kalifornija je američka država sa najvišim brojem zatvorenika koji očekuju egzekuciju i u Sen Kventinu je najveća ustanova za osuđenike na smrtnu kaznu u SAD.
Prema predlogu o kojem se glasalo, osuđenicima na smrt kazna bi bila preinačena na doživotnu robiju, bez mogućnosti uslovne kazne. Imali bi i zaposlenje u zatvoru, a primanja bi bila preusmeravana porodicama žrtava.
U Kaliforniji nije niko pogubljen od 2006. godine, kada je sudija obustavio egzekucije dok ne bude izgrađena nova prostorija za izvršenje smrtnih kazni i poboljšana procedura za ubrizgavanje smrtonosne injekcije.
Od 1976. godine u Kaliforniji je pogubljeno 13 osoba. |
| Svetska medicinska asocijacija pojačava protivljenje smrtnoj kazni
|
4. novembar 2012: Svetska medicinska asocijacija je pojačala svoje protivljenje smrtnoj kazni sa rezolucijom koju je donela na nedavnoj konferenciji u Bankoku prema kojoj "lekari neće olakšati uvoz ili propisivati supstance koje se koriste za pogubljenja"
To je takođe potvrdilo ranije rezolucije po kojima "je nemoralno da lekari učestvuju u izvršavanju smrtne kazne, na bilo koji način, ili u bilo kom stadijumu procesa izvršenja smrtne kazne, uključujući i njeno planiranje i davanje instrukcija i/ili obuke lica za obavljanje pogubljenja", i da će lekari "održavati krajnje poštovanje za ljudski život i da neće koristiti medicinsko znanje za kršenje ljudskih prava i građanskih sloboda, čak i pod pretnjom"
U svakom slučaju, aktivisti protiv smrtne kazne u SAD uspešno lobiraju za blokiraje snabdevanja smrtonosnim supstancama koje se koriste u svrhu pogubljenja. Maya Foa, iz organizacije Reprieve, rekla je na konferenciji u Londonu koja je održana sredinom oktobra "Pogubljenja u pojedinim državama ne mogu da se nastave jer su ostali bez smrtonosnih supstanci i zalihe u drugim državama su na izmaku."
Organizacija protiv smrtne kazne, Reprieve, je pokrenula ono što se naziva "farmaceutska Hipokratova zakletva" za farmaceutske kompanije koje se obavezuju da neće snabdevati smrtonosnim supstancama koje se koriste za pogubljenja. Pod zakletvom, kompanije obećavaju sledeće:
"Mi posvećujemo naš rad na razvoju i distribuciji lekova koji će služiti čovečanstvu, mi ćemo obavljati našu profesiju sa savešću i dostojanstvom, pravo na zdravlje pacijenta biće naša prva briga; mi osuđujemo korišćenje bilo kog od naših farmaceutskih proizvoda u svrhu bogubljenja ljudskih bića" |
| Iran: 24 pogubljenja u 10 dana
4. novembar 2012: Klerikalni re~im je kolektivno pogubo 8 zatvorenika 31. oktobra u zatvoru Elvin, Teheran. Pre toga, 16 zatvorenika je obešeno 22. i 24. oktobra u Ghazvin i Gohardasht zatvorima. Stoga, broj pogubljenih samo u poslednjih 10 dana je dostigao broj 24.
"Pogubljenja koja su izvršena u poslednjih 20 meseci u pokrajini Ghazvin, po broju su jednaka sa brojem pogubljenja u proteklih 20 godina" izjavio je gradski javni tu~ilac.
Iranski pokret Otpora poziva sve meunarodne organizacije i organizacije koje se bave ljudskim pravima za hitne mere za zaustavljanje svirepog trenda kršenja ljudskih prava u Iranu, posebno poveanja broja pogubljenja i kolektivnih pogubljenja od strane klerikalnog re~ima.
izvor: sekretarijat nacionalnog saveta pokreta Otpora u Iranu |
| Vijetnam nije u mogućnosti da pogubi osuđenike jer EU odbija da isporuči smrtonosne supstance
1. novembar 2012: Vijetnam saopštava da nije u mogunosti da izvrši smrtnu kaznu nad stotinama osuenika iz razloga što Evropska Unija odbija da im isporu
i smrtonosne supstance koji se koriste prilikom pogubljenja.
Vijetnam je promenio na
in izvršenja smrtne kazne u julu 2011. prešavši sa streljanja na korišenje smrtonosne injekcije, ali od tada jos uvek nijedna kazna nije izvršena jer su im nedostupne supstance koje se koriste za izvršenje smrtne kazne.
Novine Laborer citiraju vijetnamskog ministra zdravlja, Nguyen Thi Kim Tien, koji ka~e da glavni proizvodja
supstanci za pogubljenje, EU, odbija da im ih isporu
i, dodajui da nadle~ne vlasti razmatraju da samostalno otpo
nu sa proizvodnjom neophodne hemijske supstance.
Potpresednik Narodne skupštine Vijetnama, Huynh Ngoc Son, je izjavio da EU pokušava da izvrši pritisak na Vijetnam da odustane od smrtne kazne.
|
| 10. decembar - Dan ljudskih prava
10. decembar se obele~ava kao Dan ljudskih prava zato što je 10. decembra 1948. usvojena Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima.
Ona proklamuje uroeno pravo svakog ljudskog bia na ~ivot.
Smrtna kazna uništava ljudske ~ivote.
Zato Ujedinjene nacije predla~u uvoenje moratorijuma na smrtnu kaznu u celom svetu. |
| SOMALIA: AL-SHABAAB NAREDIO KAMENOVANJE ŽENE DO SMRTI ZBOG SEKSUALNOG PRESTUPA
25. oktobar 2012: Mlada ~ena je kamenovana do smrti u Somaliji u gradu Jamama nakon što je proglašena krivom zato što je imala seksualne odnose izvan braka, stoji u izveštaju. Kamenovanje je izvršeno na glavnom gradskom trgu u kasnim popodnevnim satima.
"Mnogi stanovnici su bili pozvani da prisustvuju izvršenju kazne" rekao je stanovnik koji je tra~io da ostane anoniman zbog sopstvene bezbednosti. On je dodao da su gradski zvani
nici Al-Shabaab takoe bili svedoci kamenovanja.
"}ena je priznala da je imala seksualni odnos pre braka" rekao je islamski zvani
nik koji se obratio masi nakon što je kamenovanje izvršeno.
"Ova vrste kazne koja je u skladu sa šerijatskim pravom e se primenjivati" rekao je zvani
nik.
izvor: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16311699# |
| UN: Smrtna kazna predstavlja mučenje25. oktobar 2012: Ekspert UN za borbu protiv mu
enja ka~e da smrtnu kaznu treba smatrati svirepom, ne
ove
nom i poni~avajuom kaznom, koja je kao takva zabranjena meunarodnim konvencijama protiv mu
enja.
Specijalni izvestilac UN za mu
enje Huan E. Mendez podneo je danas Generalnoj skupštini izveštaj u kome se tvrdi da u svetu ja
a pokret za ukidanje smrtne kazne, uglavnom motivisan sumnjom u legalnost pogubljenja.
On je kazao da se sada smrtna kazna smatra izuzetkom od prava na ~ivot, koje je predvieno meunarodnim pravom. Sjedinjene Ameri
ke Dr~ave, Singapur i Egipat osporili su ovu tvrdnju i odbacili stav da se formira meunarodni konsenzus u pogledu ukidanja smrtne kazne, rekao je Mendez.
Izvor: First Post |
| Severnokorejski zvaničnik "pogubljen minobacačkom vatrom"25. oktobar 2012: Ju~nokorejski mediji pišu da je jedan visoki zvani
nik severnokorejske vojske pogubljen tako što je u njega ispaljeno nekoliko granata iz minobaca
a. Zamenik vojnog ministra Severne Koreje Kim ol navodno je pogubljen na ovako brutalan na
in posle naredbe Kim D~ong-una da iza njega "ne ostane ni jedan trag, pa ni dlaka na glavi".
Kim ol je, prema navodima medija iz Ju~ne Koreje, nateran da stane pred zid, da bi zatim bio "uništen" nakon što je u njega bilo ispaljeno nekoliko rundi vatre iz minobaca
a.
Slu
aj Kim ola samo je najnoviji primer u seriji pogubljenja
lanova vrha severnokorejske vojske i vlasti, zbog toga što je pretpostavljeno da predstvljaju neku vrstu opasnosti za vlast Kim D~ong-una, piše britanski "Telegraf".
lan ju~nokorejskog Komiteta za spoljne poslove, trgovinu i ujedinjenje Jun Sang-hjun tvrdi da je ovo ve 14 pogubljenje meu funkcionerima sa Severa samo ove godine.
Meu njima su i nekadašnji prvi
ovek vojske Severne Koreje Ri Jong-ho, kao i guverner Narodne banke. Ri Kvang-gon.
izvor: http://www.blic.rs/Vesti/Svet/349739/Severnokorejski-zvanicnik-pogubljen-minobacackom-vatrom |
| Pogubljen Anthony Hines
25. okotbar 2012: Ju
e je izvršena je smrtna kazna nad Anthony Hinesom.
On je pogubljen smrtnosnosnom injekcijom u dr~avi Teksas. Hines je jedanesti osuenik na smrt pogubljen u Teksasu ove godine, a 488. otkako je ta dr~ava nastavila da izvršava smrtne kazne 1989. godine, posle dugogoišnjeg moratorijuma.
izvor: Associated Press & Rick Halperin |
| Srbija po prvi put obeležila Svetski dan protiv smrtne kazne
kliknuti na plakat radi uveanja |
U sredu 10. oktobra 2012, u Srbiji je po prvi put obele~en Svetski dan protiv smrtne kazne. etiri beogradske NVO (Srbija protiv smrtne kazne, Centar za kulturnu dekontaminaciju, }ene u crnom i ACT Women), u saradnji sa Zaštitnikom graana, postavile su scenski spektakl „Ode glava!“. Deca iz Studija glume Sandre Rodi-Jankovi odigrala su jednu scenu iz Sofoklove Antigone u dvorištu CZKD. Zatim su gledaoci, njih oko 150, prešli u Paviljon Veljkovi, gde je novinar Miloš Vasi iznosio
injenice, pri
ao pri
e i prikazivao slajdove o smrtnoj kazni u Srbiji. ACT Women su izvele performans o d~elatu i prikazale
etiri razli
ita na
ina pogubljenja. Na kraju su glavice kupusa, maskirane kao ljudske glave, deljene publici.
Deseti Svetski dan se poklopio s desetogodišnjicom potpunog ukidanja smrtne kazne u Srbiji.
Album sa fotografijama sa dogaaja
Scena iz Sofoklove Antigone, video snimak
Performans o d~elatu, video snimak&t;/p> |
| EU se protivi smrtnoj kazni bez ostatka
|
10. oktobar 2012: BRISEL - Evropska unija se protivi smrtnoj kazni u svim slu
ajevima i u svim moguim okolnostima, saopšteno je danas iz Evroppske komisije povodom 10. oktobra, Svetskog dana borbe protiv ove kazne.
Kako se u saopštenu navodi, univerzalno odbacivanje pogubljenja je meu klju
nim ciljevima politike Evropske unije u vezi sa ljudskim pravima.
"Smrtna kazna je surova, nehumana i neopoziva akcija kojom se krši osnovno ljudsko pravo na ~ivot i dostojanstvu. U slu
aju propusta pravosua, na koje nijedan pravni sistem nije imun, ona predstavalja u~asavaju i nepovratan gubitak ljudskog ~ivota", rekla je u saopštenju visoka predstavnica Unije za spoljne poslove i potpredsednica Komisije Ketrin Ešton.
Prema njenim re
ima, "smrtna kazna ne mo~e ni da otkloni zlo
in koji ~eli da sankcionise niti da umanji ~rtvin gubitak", i "trebalo bi da bude - relikvija prošlosti".
Mada je odbacivanje smrtne kazne trend širom sveta, 58 zemalja ju je zadr~alo. Meu njima, 20 zemalja je sprovodi.
Kako se u saopštenju navodi, u onim zemljama gde smrtna kazna još postoji, trebalo bi njenu upotrebu progresivno smanjivati uz poštovanje meunarodnih standarda o minimumu.
izvor: http://www.rtv.rs/sr_lat/evropa/eu-se-protivi-smrtnoj-kazni-bez-ostatka_346682.html |
| Srbija podržala zajedničku izjavu EU i SE o smrtnoj kazniU zajedni
koj izjavi, Generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland i Visoka predstavnica EU za inostrane poslove i politiku bezbednosti Katrin Ešton rekli su da je ukidanje smrtne kazne u celoj Evropi jedinstveni cilj svih dr~ava
lanica, isti
ui da na teritoriji Unije u proteklih 15 godina nije izvršena nijedna smrtna kazna.
Pored ovoga, SE i EU pozvali su sve evropske dr~ave koje još nisu de jure ukinule smrtnu kaznu bez obzira na okolnosti da to u
ine tako što e ratifikovati odgovarajue protokole uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
S tim u vezi, Jagland i Ešton su napomenuli da je Belorusija jedina dr~ava u Evropi koja još uvek primenjuje smrtnu kaznu.
Oni su se zalo~ili za uvoenje moratorijuma na pogubljenja u toj zemlji, a pozdravili su svetski trend prema aboliciji. Zajedni
ku izjavu SE i EU, kao i njihove primedbe u pogledu Belorusije, podr~ale su i novoprimljena Hrvatska i dr~ave-kandidati Turska, BJR Makedonija, Crna Gora, Island, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Moldavija.
izvor: http://www.neurope.eu/article/belarus-urged-abolish-death-penalty-world-day |
| Preminuo Vojin Dimitrijević
6. oktobar 2012: Ju
e je umro Vojin Dimitrijevi, korifej ljudskih prava u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. Profesor meunarodnog prava na pravnim fakultetima Univerziteta u Beogradu i Univerziteta „Union“, bio je
lan i potpredsednik Komiteta za ljudska prava UN (1982–1994) i Venecijanske komisije Saveta Evrope za demokratiju putem prava (od 2000). Osnovao je i vodio Beogradski centar za ljudska prava. Bio je protivnik smrtne kazne. |
| Predstavljena knjiga o smrtnoj kazni u Srbiji od 1804-2002, "Na belom hlebu"
02. oktobar 2012: Na konferenciji za štampu predstavljena je i knjiga o smrtnoj kazni u Srbiji od 1804-2002, "Na belom hlebu", koju su zajedni
ki objavili "Slu~beni glasnik" i "Klio". Istakavši da ovo multidisciplinarno delo slu~i na
ast srpskoj pravnoj i sociološkoj nauci, prof. dr Jovica Trkulja je rekao:
- Autor je ispitao kako je ideja o ukidanju smrtne kazne došla u Srbiji, kako se u njoj zapatila i pod kojim okolnostima je, posle dva veka, u njoj trijumfovala. Knjiga otkriva i kako se smrtna kazna u Srbiji fakti
ki primenjivala u protekla dva veka, kojim je svrhama slu~ila i kakve je tragove ostavila u politici, pravu, kulturi i jeziku.
Prof. dr Smilja Marjanovi Dušani je dodala da je knjiga napisana iznenaujue lepim i zabavnim stilom, kakav se ne bi o
ekivao od jednog pravnika. Autor Ivan Jankovi je istakao da je ideja o aboliciji u nas krhka biljka koju treba pa~ljivo negovati i podsetio da e ove godine u Srbiji prvi put biti obele~en svetski i evropski dan protiv smrtne kazne 10. oktobar.
izvor: http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:399577-Kome-smeta-quotSluzbeni-glasnikquot |
| OEBS I SMRTNA KAZNA, 20121. oktobar 2012: Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) objavila je izveštaj o statusu smrtne kazne u dr~avama
lanicama od 1. jula 2011. do 30. juna 2012. godine. Izveštaj je dostupan na engleskom jeziku na: http://www.osce.org/odihr/94219.
Od 56 dr~ava
lanica, 51 je u potpunosti ukinula smrtnu kaznu.
Tri dr~ave – Kazahstan, Rusija i Tad~ikistan – zadr~avaju smrtnu kaznu u zakonu ali primenjuju moratorijum na pogubljenja.
Dve dr~ave – Belorusija i Sjedinjene Ameri
ke Dr~ave – i dalje izri
u i izvršavaju smrtne kazne. Belorusija ne objavljuje datume pogubljenja, ali se pretpostavlja da su 2012. godine u toj dr~avi izvršene tri smrtne kazne. U SAD su 2011. godine izvršene 43 smrtne kazne.
Ukidanje smrtne kazne nije uslov za
lanstvo u OEBS, ali ta organizacija zahteva od svojih
lanica da smrtnu kaznu primenjuju samo za najte~a krivi
na dela i na na
in koji nije protivan njihovim meunarodnim obavezama, kao i da razmatraju mogunost ukidanja smrtne kazne |
| Vučko Manojlović opet traži pomilovanje
Vu
ko Manojlovi, osuen na smrt 1986. godine zbog ubistva zamenika okru~nog javnog tu~ioca u Leskovcu, pomilovan je 2. avgusta 2002. na kaznu od
etrdeset godina zatvora. Pošto je proveo 16 godina o
ekujui izvršenje pravnosna~ne smrtne presude, a ukupno 27 godina kao zatvorenik, Manojlovi je ponovo podneo molbu Predsedniku Republike da mu se putem pomilovanja oprosti dalje izdr~avanje kazne. On smatra da mu je kazna od 40 godina nezakonito izre
ena i da mu je smrtna presuda morala biti zamenjena kaznom od 20 godina zatvora.
izvor: Politika Online, 30.09.2012 |
| IRAN: ČOVEK OBEŠEN U ZATVORU
25. septembar 2012: Jedan zatvorenik je obešen u zatvoru Semnan, javljaju iranski mediji.
Prema zvani
nom veb sajtu iranskog pravosua u Semnan (severni Iran) zatvorenik koji je identifikovan kao "H. Ch." (iz Baluchestan provincije) osuen je za posedovanje 3400 grama kreka.
Optu~be nisu potvrene od strane nezavisnih izvora.
izvor na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16310459 |
| TEKSAS (USA): POGUBLJEN CLEVE FOSTER
25. septembar 2012: Cleve Foster, 48, pogubljen je u Teksasu. On je bio osuen na smrt 12. februara 2004. zbog toga što je 14. februara 2002. kidnapovao, silovao i ubio Nyanuer “Mary” Pal, tridesetogodišnju imigrantkinju iz Sudana.
Tri puta prošle godine sud je zaustavio izvršenje njegove kazne koja je bilo zakazana, jednom neposredno pre nego što je trebalo da bude odveden na mesto izvršenja smrtne kazne.
Foster je deveti osuenik koji je pogubljen ove godine u Teksasu i 486. ukupno od kada je dr~ava Teksas ponovo po
ela sa izvršavanjem smrtne kazne 7. decembra 1982.
Foster je trideseti osuenik koji je pogubljen ove godine u USA i 1307. od kad je USA nastavila sa pogubljenjima 17. januara 1977.
|
| IRAN: JEDAN ČOVEK JAVNO OBEŠEN23. septembar 2012: jedan zatvorenik je javno obešen u severozapadnoj iranskoj provinciji Azarbaijan.
Prema zvani
noj iranskoj novinskoj agenciji IRNA,
ovek koji je identifikovan kao "Reza M." osuen je za ubistvo drugog
oveka identifikovanog kao "Ali V." Zatvorenik je obešen javno u "Shahr-e-Tork", u blizini grada Mianeh, stoji u izveštaju.
izvor na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16310317 |
| IRAN: ŠESTORICA POGUBLJENA DANAS20. septembar 2012: Prema zvani
nim i nezvani
nim izveštajima iz Irana, danas su u tri razli
ita zatvora popgubljena najmanje šestorica zatvorenika.
Prema zvani
noj iranskoj novinskoj agenciji, IRNA, jedan zatvorenik je obešen u zatvoru Doroud u provinciji Lorestan (zapadni Iran). Zatvorenik, koji nije identifikovan imenom, bio je osuen za posedovanje 9 kilograma i 618 grama heroina, navodi se u izveštaju.
Prema zvani
nom sajtu iranskog pravosua u provinciji Semnan (severni Iran), tri zatvorenika su obešena u zatvoru Shahroud rano jutros. Zatvorenici su identifikovani kao "M.M.", "A.M." i "M.R.". Oni su bili osueni za "posedovanje velike koli
ine opojne supstance, krek" stoji u izveštaju.
Prema nezvani
noj kurdskoj novinskoj agenciji Kurdpa, šest zatvorenika je obešeno u Urmia zatvoru rano jutros. Pogubljenje dvojice zatvorenika je potvreno od još jednog nezavisnog izvora. Zatvorenici su identifikovani kao "Hashem Jahangiri" i "Iraj Deylami", obojica osueni za krivi
na dela u vezi sa drogom.
izvor: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16310250 |
| SAUDIJSKA ARABIJA: PAKISTANAC POGUBLJEN ZBOG KRIJUMČARENJA DROGE
19. Septembar 2012: U Saudijskoj Arabiji je dekapitiran pakistanski dr~avljanin u svetom gradu Medina nakon što je osuen za krijum
arenje droge, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova.
Bashir Khamis Ahmad je proglašen krivim za pokušaj krijum
arenja velike koli
ine heroina u kraljevstvo, saopštilo je ministarstvo u izjavi koju je prenela zvani
na novinska agencija SPA.
Ova dekapitacija nas dovodi do šezdesetog pogubljenja u Saudijskoj Arabiji ove godine, prema AFP na osnovu zvani
nih izveštaja.
izvor: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16310119 |
| SAUDIJSKA ARABIJA: ČETVORICI ODRUBLJENA GLAVA
11. septembar 2012: Najmanje četiri osobe, uključujući tri državljana Saudijske Arabije i jednog Palestinca, su dekapitirane nakon što su proglašeni krivim za različite zločine, rekao je Saudi Arabian, ministar unutrašnjih poslova.
Kraljevstvo je pogubilo dva svoja državljanina u gradu Jizan nakon što su bili osudjeni za oružanu pljačku, saopštilo je ministarstvo u izjavi objavljenoj preko SPA novinske agencije.
"Mohammed bin Ahmed Kharmi i Musa bin Mohsen Kharmi namamili su čoveka i otvorili vatru na njega," saopštilo je ministarstvo, dodajući da je žrtva, čiji identitet nije otkriven, ranjena.
Par je ukrao novac od žrtve koji je prenosio, a isti je pripadao preduzeću za koje radi. Oni su osuđeni na smrt zbog opasnosti zločina koji su izvršili, stoji u saopštenju SPA.
U odvojenom saopštenju, ministarstvo je saopštilo da je Palestinac, identifikovan kao Wael Anbar pogubljen odrubljivanjem glave u gradu Jeddah na Crvenom Moru zato što je Jemenca Naser Haqqash izboo na smrt.
SPA je citirala treću izjavu da je Saudijac, Saad al-Mansuri, dekapitiran u gradu Buraida nakon što je osuđen zbog ubistva sugrađanina Munif al-Maqati iz vatrenog oružja.
Ovo je pedesetsedma smrtna kazna izvršena odrubljivanje glave u Saudijskoj Arabiji od početka ove godine, prema AFP na osnovu zvaničnih izveštaja.
izvor na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309811 |
| IRAN: ČOVEK JAVNO OBEŠEN U TEHERANU
11. Septembar 2012: Jedan
ovek je javno obešen u Teheranu rano jutros. Prema dr~avnoj iranskoj novinskoj agenciji Fars, dvadesetsedmogodišnjak identifikovan kao Sadegh Moradi, takoe poznat medijima kao Crni Škorpion. On je bio osuen za silovanje
etiri ~ene i kidnapovanje i krau od
etrnaest drugih ~ena, piše u izveštaju.
Sadegh Moradi je prethodno bio osloboen optu~bi za silovanje i osuen na deset godina zatvora, ali ova odluka suda je po ~albi upuena na Vrhovni sud koji ga je osudio na smrtnu kaznu.
Pre pogubljenja, brat Sadegh Moradi-ja je rekao novinarima da porodica nije mogla da mu ode u posetu više od mesec dana, i uprkos
ekanju ispred Evin zatvora do 2 sata posle ponoi, nije im bilo dozvoljeno da ga vide poslednji put.
Prema o
evicima i raznim drugim izveštajima, pre nego što je pogubljen Sadegh Moradi je rekao: "Nevin sam". Obešen je u 6:06
asova na Sabalan trgu u Teheranu.
izvor:http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309795 |
| IRAN: MUŠKARAC JAVNO OBEŠEN
10. septembar 2012: Prema zvani
nom sajtu iranskog pravosua u provinciji Semnan, jedan muškarac je javno obešen u Šahrudu. Prema izveštaju, muškarac, star 35 godina i identifikovan kao "H.A." bio je osuen za sodomiju i silovanje. Prema zvani
nim i nezvani
nim izveštajima, tokom septembra u Iranu je smrtna kazna izvršena nad najmanje 17 lica.
izvor : http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309759 |
| IRAN: JEDANAEST ZATVORENIKA OBEŠENO U ZATVORU
8. septembar 2012: Prema nezvani
nim izveštajima u Iranu, jedanaest zatvorenika je obešeno u zatvoru Evin u Teheranu rano jutros. Grupa, Aktivisti za ljudska prava i demokratiju u Iranu (HRDAI), izvestila je da je jedanaest zatvorenika, meu njima i jedan avganistanski dr~avljanin pogubljeno vešanjem u zatvoru Evin rano jutros. Avganistanski zatvorenik je identifikovan kao Mohammad Dahmardeh, 37. Prema ovom izveštaju, drugi avganistanski dr~avljanin, je identifikovan kao Nemat Qureishi, 33, i on je bio u planu za pogubljenje ovog jutra ali izvršenje smrtne kazne nad njim je zaustavljeno u poslednjem trenutku. U izveštaju nije napomenuto po kojim ta
kama optu~nice su ovi zatvorenici bili osueni. Jedanast pogubljenja je takoe potvreno od drugog nezvani
nog izvora. Zvani
ni iranski izvori još uvek se nisu oglasili o ovim pogubljenjima. Iranski Human Rights je upozorio ranije o novom talasu pogubljenja u septembru. Politi
ki zatvorenik identifikovan kao Gholamreza Khosravi je planiran za pogubljenje u narednim danima.
izvor na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309708# |
| SAUDIJSKA ARABIJA: SAUDIJAC POGUBLJEN U RIJADU
7. septembar 2012: Saudijac, osuđen za mučenje svoje žene pre nego što ju je zadavio, pogubljen je u Rijadu. Majed Abdulrahman Saleh Obeid je proglašen krivim zato što je zadavio svoju ženu Saudijku, Noorah Muhammad Saad Al-Qabili, nakon što je u više navrata mučio.Ministar unutrašnjih poslova je rekao da je Obeid ženu šutirao, tukao je štapom i francuskim ključem i udarao joj glavu o pod pre nego što je ubio.Saudijska gazeta izveštava da ju je prilikom tog stravičnog napada takođe pekao cigaretama i usijanim gvožđem. Obeid je pokušao da prikrije zločin ali je konačno, suočen s policijskim dokazima, priznao da je ženu zatvarao i mučio. On je priznao da ju je odveo na udaljenu lokaciju u pustinji da bi je tukao štapom i gasio pikavce na različitim delovima njenog tela. Opšti sud je našao da nijedan akt torture nije bio slučajan. Osuđujući ga na smrt, sudija je rekao : "Ovaj čovek nije imao obzira prema svojoj ženi kao ljudskom biću i nije mario za njen život. Svi njegovi postupci su bili namerni i smišljeni. Ovo dokazuje da je on zlikovac i da je pretnja za društvo." Presuda je potvrđena od strane Apelacionog i Vrhovnog suda.
izvor na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309723 |
| SAUDIJSKA ARABIJA: PAKISTANAC POGUBLJEN ZBOG TRGOVINE HEROINOM4. septembar 2012: Saudijska Arabija je pogubila pakistanskog dr~avljanina u gradu Medini zbog trgovine drogom.Hayat Sayed Lal Sayed je pokušao da prokrijum
ari heroin u stomaku,navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Saudijske Arabije. Uobi
ajen metod za prenos droge koji koriste tzv. mazge je da progutaju kondom napunjen narkoticima.
U saopštenju se ne navode datum i mesto hapšenja. Ministarstvo unutrašnjih poslova izjavilo je u svom saopštenju da se smrtna kazna koristi u borbi protiv upotrebe droge, koja je protiv islamske vere.
izvor: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309554 |
| JUŽNI SUDAN: DVA ZATVORENIKA OBEŠENA U ZATVORU U JUBI31. avgust 2012: Dva zatvorenika su pogubljena vešanjem 28. avgusta u zatvoru u prestonici novonastale nezavisne dr~ave Ju~ni Sudan, izveštavaju Ujedinjene Nacije, dodajui da su mo~da bili osueni bez odgovarajue pravne pomoi. Rupert Colville, potparol Visokog komesara UN za ljudska prava, rekao je na konferenciji za novinare u }enevi, da su dvojica muškaraca obešena u Centralnom zatvoru u Jubi. "Jedan od problema je što nisu imali odgovaraju
u pravnu pomo", rekao je Colville, bez davanja drugih detalja.
cela vest, na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309531 |
| Apel iz UN-a: U Iraku pogubljeno čak 26 osoba
Misija Ujedinjenih nacija u Iraku pozvala je u petak ira
ke vlasti da uvedu moratorij na pogubljenja nakon što je ove sedmice ubijeno 26 osoba.
"Misija Ujedinjenih nacija u Iraku izra~ava zabrinutost nakon što je Irak još jednom primijenio smrtnu kaznu. UN upuuje apel ira
koj vladi da razmisli o moratoriju na pogubljenja", navodi se u saopenju organizacije objavljenom dva dana nakon pogubljenja pet osoba. U ponedjeljak je 21 osoba, meu kojim tri ~ene, pogubljena zbog "teroristi
kih aktivnosti", a neimenovani izvori su potvrdili misiji da e "narednih dana biti novih pogubljenja".
Od po
etka godine, Bagdad je pogubio 96 osoba.
Ove sedmice su mnogobrojni apeli meunarodne zajednice upueni Bagdadu da razmisli o moratoriju na smrtnu kaznu.
Prije nekoliko sedmica, Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Navi Pillay je pozvala Irak na moratorij zbog zabrinutosti za transparentnost sudskih procedura".
izvor:http://www.cazin.net/svijet/31315-apel-iz-un-a-u-iraku-pogubljeno-cak-26-osoba.html |
| SAUDIJSKA ARABIJA: ČOVEKU ODRUBLJENA GLAVA U POKRAJINI ASIR28. avgust 2012: Saudijac je pogubljen u Saudijskoj Arabiji, nakon što je proglašen krivim za ubistvo sunarodnika, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Mohammed Al Salala Asiri je pogubljen tako što mu je odrubljena glava ma
em u jugozapadnom delu provinicije Asir nakon što je proglašen krivim za ubistvo Amir Al Zayadi, saopštilo je Ministarstva unutrašnjih poslova u izjavi koju prenosi SPA dr~avna novinska agencija.
Njegovo pogubljenje je 49. osoba kojoj je odrubljena glava u Saudijskoj Arabiji ove godine, prema podacima Agence France-Presse na osnovu zvani
nih izveštaja.
izvor, na engleskom: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309536 |
| EU osudila egzekucije u Gambiji, obećala hitan odgovor
Evropska unija danas je apelovala na Gambiju da prekine sa pogubljenjima zatvorenika osuenih na smrt i upozorila da e brzo odgovoriti na egzekucije prijavljene prošle nedelje, mada nije precizirala na koji na
in.
Gambija nije ni potvrdila ni demantovala izveštaj "Amnesti internešenela" o tome da je u
etvrtak tokom noi pogubljeno 47 zatvorenika koji su osueni na smrtnu kaznu.
- Oštro osuujem pogubljenja koja su, navodno, izvršena u
etvrtak, 23. avgusta, nakon što je predsednik D~ame objavio nameru da pogubi sve zatvorenike osuene na srmt do sredine septembra - navela je visoka predstavnica EU za spoljnju politiku i bezbednost Ketrin Ešton u saopštenju.
- Zahtevam da se odmah zaustave pogubljenja - dodala je ona.
"Amnesti" je u petak objavio da postoje "verodostojni izveštaji" da je u
etvrtak tokom noi pogubljeno devetoro ljudi, meu kojima su i dva senegalska dr~avljanina.
cela vest na: http://www.blic.rs/Vesti/Svet/339665/EU-osudila-egzekucije-u-Gambiji-obecala-hitan-odgovor |
| Preminuo Hugo Adam Bedo
Hugo Adam Bedo (Bedau), ameri
ki nau
nik koji se celog ~ivota bavio problemom smrtne kazne, umro je 13. avgusta 2012. u 86. godini ~ivota. Predavao je filozofiju na Univerzitetu Tafts u Bostonu. Njegova glavna dela o smrtnoj kazni su: Smrtna kazna u Americi (The Death Penalty in America, 1964, 4. izdanje 1997), Smrt je druk
ija (Death is Different, 1987) i Ubijanje kao kazna (Killing as Punishment, 2004). Bio je osniva
ameri
ke Nacionalne koalicije za ukidanje smrtne kazne (NCADP), a bavio se i moralnim problemima vezanim za graansku neposlušnost. |
| Mentalno zaostali Marvin Wilson pogubljen u TeksasuVrhovni sud SAD je ju
e poslije podne, neposredno prije pogubljenja, odbacio posljednju ~albu njegovih advokata
8. avgust 2012: Marvin Vilson (Wilson), 54-godišnji afroamerikanac, osuen za ubistvo policijskog doušnika prije 20 godina, pogubljen je u Teksasu uprkos
injenici da mu je dijagnostikovana mentalna zaostalost, saopštile su zatvorske vlasti.
Vilson je pogubljen smrtonosnom injekcijom, a njegova smrt je proglašena u 18.27
asova po lokalnom vremenu, navodi isti izvor.
Vrhovni sud SAD je ju
e poslije podne, neposredno prije pogubljenja, odbacio posljednju ~albu njegovih advokata.
Advokat zatvorenika insistirao je na tome da se ne mo~e izvršiti kazna zbog suviše niskog koeficijenta inteligencije (61).
Protiv odluke o pogubljenju zalo~ile su se brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava.
Vrhovni sud SAD 2002. godine zabranio je izvršenje kazne nad osobama sa mentalnim hendikepom, ali je dao pravo pojedinim dr~avama da same odlu
e šta za njih predstavlja mentalni poremeaj.
Tu~ilaštvo je prethodno utvrdilo da je Vilson pokazao domišljatost i istrajnost u organizovanju ubistva 1992. godine.
izor : http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/110260-mentalno-zaostali-marvin-wilson-pogubljen-u-teksasu.html |
| Arizona (USA) : čovek pogubljen zbog silovanja i ubistva saradnika
|
|
Daniel Wayne Cook |
8. avgust 2012 :
ovek koji je mu
io, silovao i zadavio dva saradnika 1987. godine pogubljen je u Arizoni godinu dana nakon što je Vrhovni sud privremeno blokirao njegovu egzekuciju da bi razmotrio da li je on imao adekvatnu odbranu.
Cook je osuen za prvostepeno ubistvo Carlos Cruz-Ramos (26) i Kevin Swaney (16) u severozapadnoj Arizoni zajedno sa sau
esnikom, cimerom John Matzke. Sva
etvorica su radila zajedno u jednom restoranu.
Cook je prvobitno dobio odlaganje u aprilu 2011. kada je Vrhovni sud blokirao izvršenje smrtne kazne da bi razmotrio tvrdnje da on nije imao adekvatnu pravnu pomo tokom suenja i ~albenog postupka. Njegovi advokati su tvrdili da prethodni advokat nije prezentovao dokaze o njegovom psihi
kom i seksualnom zlostavljanju od strane
lanova porodice i radnika socijalne slu~be kada je bio dete, prema sudskim dokumentima. Vrhovni sud je odbacio ~albu, nakon toga višenije bilo prepreka da Cook bude pogubljen.
Daniel Wayne Cook (51) je ubijen smrtonosnom injekcijom u dr~avnom zatvoru u Firenci, 60 milja jugoisto
no od Finiksa. Proglašen je mrtvim u 23:03h.
cela vest na engleskom jeziku: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309256&srcday=0&srcmonth=0&srcyear=0&mover= |
| Japan: obešena dvojica ubica u Tokiju i Osaki
3. avgust 2012: Dva zatvorenika osuena na smrt, pogubljena su vešanjem u Tokiju i Osaki u drugom krugu egzekucija ove godine nakon što su tri
oveka obešena u martu.
Junya Hattori (40) i Kyozo Matsumura (31) su obešeni jer "nije bilo neizvesnosti u pogledu njihove osude," rekao je ministar pravde Makoto Taki, koji se zala~e za smrtnu kaznu.
Hattori, koji je obešen u zatvorskoj jedinici u Tokiju, silovao je devetnaestogodišnju studentkinju u gradu Mišima, Šizuoka prefekture, u svojim kolima da bi je nakon toga zapalio januara 2002. godine.
Matsumura je pogubljen u zatvorskoj jedinici u Osaki zbog plja
ke i ubistva pedesetdvogodišnje rodjake u gradu Nagaokakio, Kjoto prefekture, kao i sedemdesetdvogodišnjeg rodjaka u gradu Sagamihara, Kanagava prefekture. Ova krivi
na dela je izvršio u razmaku od osam dana januara 2007. godine.
cela vest na engleskom jeziku: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16309038&srcday=0&srcmonth=0&srcyear=0&mover= |
| Ban za ukidanje smrtne kazneGeneralni sekretar UN Ban Kimun pozvao sve zemlje sveta da ukinu smrtnu kaznu. Ban zabrinut zbog toga što se smrtna kazna u nekim zemljama izvršava i nad maloletnim osobama.
Smrtna kazna je apsurdan
in koji niko ne sme po
initi, poru
io generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Kimun na panelu posveenom ukidanju smrtne kazne. Prvi
ovek svetske organizacije je u sedištu UN u Njujorku pozvao sve zemlje u svetu da ukinu smrtnu kaznu.
"Oduzimanje ~ivota je toliko apsolutan, tako nepovratan
in koji jedno ljudsko bie ne sme po
initi nad drugim,
ak ni kada za to ima podršku zakona", rekao je Ban.
Prvi
ovek svetske organizacije istakao je da je posebno zabrinut što se u nekim zemljama smrtna kazna primenjuje i nad maloletnim osobama.
Nekoliko zemalja, meu kojima su Argentina, Burundi, Gabon, Litvanija, Togo i Uzbekistan, ukinulo je smrtnu kaznu kada je Generalna skupština UN to zatra~ila 2007. godine, podsea agencija AP.
Prema podacima UN, 150 zemalja je ili ukinulo smrtnu kaznu ili je ne primenjuje.
izvor: http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/1133026/Ban+za+ukidanje+smrtne+kazne.html |
| IRAN: ČETVORICA OBEŠENA ZBOG SILOVANJA
|
etvorica obešena u
Teheranu
|
20 Juni 2012: Prema iranskim medijima pod kontrolom dr~ave, u Teheranu su rano jutros javno obešena
etiri osuenika.
Zvani
ni internet sajt iranskog pravosua u Teheranu saopštava da su oni osueni za krivi
no delo silovanja u
etiri odvojena sudska postupka. Prema ovom izveštaju, osueni su: Iman Amani, od oca Muhameda Hašema; Faršid Aliari, od oca Farida; Bed~ad Tad~ik, od oca Kazema; i Muhamed Ajkahi, od oca Hasana. Novinska agencija ISNA javlja da su ova
etvorica silovali ne samo ~ene nego i devoj
ice i de
ake. U izveštaju se ne pominje starost osuenih. (Izvor: Iran Human Rights, 20/06/2012)
preuzeto sa sajta Hands off Cain: http://www.handsoffcain.info/news/index.php?iddocumento=16307292 |
| Gvineja – nova de facto abolicionistička država |
| Pogubljeni bombaši iz Metroa u Minsku (17. mart 2012) |
|