Statistika smrtnih kazni
Do 1889. godine, potpuni i koliko-toliko pouzdani statistički podaci o izrečenim i izvršenim smrtnim kaznama postoje samo za pojedina godišta ili za vrlo kratke vremenske periode.
Zvanične krivične statistike za Kraljevinu Srbiju objavljuju se od 1889. do 1914. godine. Za period prvog svetskog rata (1914–1918) nemamo nikakvih statističkih podataka.
U Kraljevini Jugoslaviji su prve statistike smrtne kazne objavljene za 1920. i 1921. godinu, a zatim se redovno objavljuju svake godine do 1940. Iz njih se mogu ekstrapolirati i statistike koje se odnose samo na teritoriju Srbije. Za period drugog svetskog rata (1941–1944) nemamo nikakvih statističkih podataka.
U socijalističkoj Jugoslaviji, za prve posleratne godine (1945–1951) nema nikakvih pouzdanih statistika o smrtnoj kazni, jer zvanične publikacije ne sadrže tačne podatke o izrečenim i izvršenim smrtnim kaznama.
Za period od 1952. do 1991. godine postoje potpuni statistički podaci o primeni smrtne kazne u Jugoslaviji. Za teritoriju Srbije (u okviru tadašnje Jugoslavije) ti podaci postoje samo za periode 1952–1955 i 1964–1991.
Za period od 1992. do 2002. godine u zvaničnim statističkim publikacijama ima podataka o izrečenim smrtnim kaznama, ali oni nisu potpuni ni pouzdani. Inače, u tom periodu je izvršena samo jedna smrtna kazna (1992).
1804 – 1813 Od 1804, kada se oslobodila turske okupacije, do 1813, kada je izgubila samostalnost i ponovo pala pod tursku vlast, Srbija se permanentno nalazila u ratu sa Turskom. Sudovi nisu postojali u svim delovima srpske teritorije, niti je u Srbiji bilo pisanih krivičnih zakona, ali su smrtne kazne izricane i izvršavane. Nikakve krivične statistike nisu vođene niti objavljivane. Na osnovu fragmentarnih arhivskih podataka i literature, moguće je dati samo grubu procenu broja izrečenih i izvršenih smrtnih kazni. Najkonzervativnija procena je da je 1804. godine izvršeno najmanje 20 smrtnih kazni. Te godine je Srbija imala oko 470.000 stanovnika, što daje stopu od 4,25 izvršenih smrtnih kazni na 100.000 stanovnika. Jedan broj osuđenih na smrt je bio pomilovan, tako da je broj izrečenih smrtnih kazni morao biti nešto veći. Ako je pomilovan svaki peti osuđenik, što prema sačuvanim podacima izgleda moguće, te godine je moglo biti izrečeno 25 smrtnih kazni, što daje stopu od 5,3 na 100.000 stanovnika. Stanovništvo Srbije je u ovom periodu intenzivno raslo, kako zbog doseljavanja tako i zbog uvećanja teritorije, pa je 1813. dostiglo 700.000. Pod (nerealnim) pretpostavkama da se ove stope nisu menjale i da je rast stanovništva bio linearan, procenjeni broj izrečenih i izvršenih kazni 1804–1813 kretao se kako je to prikazano u Tabeli 1.
1815 – 1838 Posle obnovljenih borbi s Turcima 1815. godine, Srbija je, sada sa nešto manjom teritorijom, ostala provincija u sastavu Otomanskog carstva, ali je stekla skoro potpunu autonomiju u svim unutrašnjim stvarima, uključujući i pravo srpskih organa vlasti (kneza i sudova) da izriču smrtne kazne. Nikakve krivične statistike nisu vođene niti objavljivane. Na osnovu fragmentarnih arhivskih podataka i literature, moguće je dati samo grubu procenu broja izrečenih i izvršenih smrtnih kazni. Najkonzervativnija procena je da je 1815. godine izvršeno najmanje 30 smrtnih kazni. Te godine je Srbija imala oko 600.000 stanovnika, što daje stopu od 5 izvršenih smrtnih kazni na 100.000 stanovnika. Jedan broj osuđenih na smrt je bio pomilovan, tako da je broj izrečenih smrtnih kazni morao biti nešto veći. Ako je pomilovan svaki peti osuđenik, što prema sačuvanim podacima izgleda moguće, te godine je moglo biti izrečeno 38 smrtnih kazni, što daje stopu od 6 na 100.000 stanovnika. Stanovništvo Srbije je u ovom periodu raslo, kako zbog doseljavanja tako i zbog uvećanja teritorije (1833), pa je 1838. dostiglo 700.000. Pod (nerealnim) pretpostavkama da se ove stope nisu menjale i da je rast stanovništva bio linearan, procenjeni broj izrečenih i izvršenih kazni 1815–1838 bi se kretao kako je to prikazano u Tabeli 2.
1839 – 1888 Za ovaj period raspolažemo statističkim podacima samo za sledeće godine: 1844, 1857, 1868, 1881, 1883 i 1887. Na osnovu njih smo ekstrapolirali mogući broj smrtnih kazni za ostale godine, kao što je prikazano u Tabeli 3.
1889 – 1914 Zvanične statistike su u ovom periodu redovno objavljivane i mi ih ovde prikazujemo na Tabeli 4. Za pojedine godine mi smo korigovali zvanične statističke podatke na osnovu podrobnijih i verodostojnijih podataka koje smo našli u arhivu Ministarstva pravde. Tako korigovani podaci obeleženi su zelenom bojom. Za pojedine godine nije bilo pojedinih podataka (npr. broj izvršenih smrtnih kazni), pa smo na tim mestima uneli svoje procene, obeležene crvenom bojom.
1918 – 1941 Jugoslavija. Za 1919. godinu nikada nisu objavljene zvanične statistike, pa smo mi u Tabelu 5 uneli procenu i obeležili je crvenom bojom. Od 1920. do 1940. godine statistike se redovno objavljuju. Počev od 1922. godine, mi smo ih korigovali prema podacima iz arhiva Ministarstva pravde i obeležili zelenom bojom.
1918 – 1941 Srbija. Za 1919. godinu nikada nisu objavljene zvanične statistike, pa smo mi u Tabelu 6 uneli procenu i obeležili je crvenom bojom. Od 1920. do 1940. godine statistike se redovno objavljuju. Počev od 1922. godine, mi smo ih korigovali prema podacima iz arhiva Ministarstva pravde i obeležili zelenom bojom.
1945 – 1959 Jugoslavija. Zvanične statistike počinju da se objavljuju tek 1951. godine, a za ranije godine smo uneli samo slučajeve iz naše baze podataka, koje treba smatrati tek grubim procenama (obeležene crveno). Rezultati su prikazani na Tabeli 7.
1945 – 1959 Srbija. Nikakve zvanične statistike nisu objavljivane posebno za Srbiju. Podaci u Tabeli 8 predstavljaju naše procene (obeležene crveno), zasnovane na našoj bazi podataka i zvaničnim statistikama za Jugoslaviju.
1960 – 1991 Jugoslavija. Zvanične statistike za ovaj period evidentiraju samo broj pravnosnažno izrečenih smrtnih presuda svake godine. Na osnovu arhivskih izvora i naše baze podataka, mi smo procenili i broj izvršenih smrtnih kazni i pomilovanja. Zbir ovih dvaju brojeva je veći od ukupnog broja izrečenih kazni za pojedine godine, jer se smrtne kazne izrečene u jednoj godini mogu izvršiti i dve, tri pa i više godina kasnije (isto važi za pomilovanja). Svi ovi podaci prikazani su na Tabeli 9.
1960 – 1991 Srbija. Podaci za Srbiju prikazani su na isti način kao i za Jugoslaviju (v. gore). Jedina razlika je u tome što podaci za Srbiju do 1965. nisu objavljivani, pa smo umesto njih naveli procene. Sve ovo je prikazano u Tabeli 10.
1992 – 2002 Broj pravnosnažno izrečenih smrtnih kazni u ovom periodu naveden je prema izveštaju Srbije i Crne Gore Komitetu za ljudska prava UN od 24.07.2003. godine (CCPR/C/SEMO/2003/1). Podrobnije su prikazani u Tabeli 11.